Retko kad se dogodi da se proruski i proukrajinski izvori slože oko nečega, čak i u pobedama i porazima, obrazloženja i tumačenja dijametralno su suprotna, ali ovog puta i jedni i drugi najavljuju samo jedno - veliku rusku prolećnu ofanzivu
Sasvim atipično, proruski i proukrajinski izvori poslednjih nedelju najavljuju veliku rusku prolećnu ofanzivu. Mediji naklonjeni Rusiji opisuju je kao veliku operaciju koja će ne samo preokrenuti tok rata, već ga i okončati. Naravno, pod uslovom da podrška ruske javnosti vojnoj operaciji ostane na visokom nivou.
I mediji naklonjeni Ukrajini takođe spominju mogućnost da bi ruska prolećna ofanziva mogla ozbiljno da ugrozi ukrajinske obrambene sposobnosti. Zbog toga, pozivaju Zapad da isporuči Ukrajini puno više oružja, municije i vojne opreme.
Rusi bi mogli da iskoriste masovnost kao glavni adut
Najveći ruski problem je što bi glavni adut prolećne ofanzive trebala biti masovnost. Velike snage koje će masom (kao u Drugom svetskom ratu) slomiti ukrajinsku obranu. A da bi to ostvarili, trebaju da oforme ogromne snage veličine između milion i dva miliona vojnika.
Ukrajinski Glavni štab tu brojku povećava čak na pet miliona. Tu tvrdnju temelje na dokumentu "Zaključci rata s NATO-om u Ukrajini" koji je napravljen za ruski najviši politički vrh. Ukrajinci tvrde da je jedan od zaključaka da je najveći problem ruske vojske (uz nesposobni oficirski kadar i zastarelo oružje), nedostatak vojnika spremnih za borbu, te da je jedini način da Rusija pobedi u Ukrajini formiranje vojske od čak pet miliona ljudi.
Rusiji je potrebna najmasovnija mobilizacija do sada
Foto: Tanjug/AP
Ruski vojnici u Ukrajini
Da bi se formirale snage od dva miliona vojnika spremne za delovanje u Ukrajini, Putin bi morao da naredi još jedan krug mobilizacije, znatno masovniji nego što je bio prvi.
Sa do sada mobilizovanih nešto više od 300 hiljada ljudi, ruska vojska u Ukrajinu može da rasporedi oko 500 hiljada vojnika.
Naravno, pod uslovom da u Ukrajinu pošalje sve mobilizovane. Uz sve to, na odsluženju vojnog roka nalazi se jesenji kontingent vojnika. Ruski vojni rok traje 12 meseci i služe ga muškarci od 18 do 27 godina. Vojni rok se ne služi samo u vojsci, već i u ministarstvu unutarnjih poslova i graničnoj straži.
Činjenica je da je vrlo veliki broj ljudi u prethodnim godinama uspevao da izbegne služenje vojnog roka jer su uslovi bili vrlo loši (česti su primeri fizičkog i psihičkog zlostavljanja). Zbog toga, iako u Rusiji svake godine oko 680 hiljada mladića napuni 18 godina, na odsluženje vojnog roka upućivalo se oko samo oko 260 hiljada. Tako je barem bilo do ove godine.
Postoje mnogobrojni izveštaji da su ove godine komisije imale puno strože kriterijume, što znači da je u vojsku poslato značajno veći broj ljudi. S obzirom na to da su sva okupirana područja Ukrajine "pripojena" Rusiji, ne postoji zakonsko ograničenje da se svi ti vojnici, nakon osnovne obuke, ne pošalju u Ukrajinu.
Uz sve regrutovane, Rusiji još nedostaje više od milion vojnika
I s do sada mobilizovanim regrutima i sveže pridošlim snagama, ruskoj vojsci za veliku prolećnu ofanzivu nedostaje još najmanje 1,2 miliona vojnika.
Zbog toga ne čudi da se Rusijom širi panika da će u skorije vreme, najverovatnije neposredno nakon Nove godine, Putin objaviti da Rusija u Ukrajini zapravo ratuje protiv NATO saveza, proglasiti ratno stanje i potpunu vojnu spremnost, uključujući i novu, znatno masovniju mobilizaciju. Postoje izveštaji da su uputstva već poslata u regionalne centre za mobilizaciju.
S obzirom na to da je ruska vojska imala znatnih poteškoća pri mobilizaciji prvih 300 hiljada vojnika, brojka od dva miliona čini se neostvarivom. Ili ipak nije? Mnogobrojni najviši ruski zvaničnici, uključujući Putina, poslednjih nedelja su tvrdili da je proizvodnja oružja i municije značajno povećana. Analitičari smatraju da će deo tog oružja doći iz Belorusije, Severne Koreje, Irana i još nekih država.
Uspostavljen vazdušni most sa Kinom
Foto: printscreen
Antonov AN-124
Zanimljiva je i činjenica da je da rusko ratno vazduhoplovstvo uspostavilo vazdušni most s Kinom. Zapadne obaveštajne službe za sada ne tvrde da Kina Rusiji isporučuje oružje i municiju, ali činjenica je da se silni transportni avioni ne vraćaju iz Kine prazni.
Koliko je Rusima važno to što prevoze, najbolje pokazuje činjenica da koriste svoje najveće transportne avione An-124-100. Ovi avioni su proizvod ukrajinskog Antonova pa Rusi jako teško dolaze do rezervnih dijelova. Povećanjem broja sati letenja povećava se i broj kvarova, što značajno smanjuje broj operativnih aviona. Zbog toga, rusko ratno zrakoplovstvo radije koristi transportne avione Il-76 ruske fabrike Iljušin.
Rusija iz Kine nabavlja opremu za vojnike
Sudeći po snimcima sa Jutjuba, može se zaključiti da Rusija iz Kine nabavlja opremu za vojnike. Najveća nosivost An-124-100 je čak 120 tona. Pa čak i ako ruski Antonovi lete iz Kine s manjom masom tereta, redovnim letovima tako velikih transportnih aviona svakodnevno se preveze jako puno uniformi, kaciga i pancira, puno više nego što je potrebno za opremanje 300 hiljada vojnika. Jedini zaključak je da ruska vojska stvara zalihe za značajno veću mobilizaciju.
Prošlogodišnji popipis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je neke anomalije, pa se tako, na primer, na biračkim spiskovima našao višak od gotovo pola miliona ljudi
Ruske snage ponovo su napale Severni most preko Dnjepra u Kijevu, dok se ukrajinska prestonica već treći dan suočava sa ozbiljnim saobraćajnim kolapsom zbog udara na glavne veze između leve i desne obale grada.
Jedan član posade je poginuo, a trojica mornara su ranjena kada su ruske snage pogodile teretni brod pod zastavom Liberije u jednoj od crnomorskih luka Odeske oblasti, dok Moskva tvrdi da je plovilo dopremilo vojnu opremu Ukrajini.
Kijev je tokom noći pretrpeo jedan od intenzivnijih napada poslednjih dana, a ruski izvori navode da je u ukrajinskoj prestonici odjeknulo više od 30 snažnih eksplozija dok su „Gerani“ gotovo dva sata ulazili u grad u više talasa.
Ruski udari sve više su usmereni na pokušaj da se leva obala Kijeva energetski odvoji od ostatka grada, a novi dronovi i napadi na visokonaponsku mrežu predstavljaju posebnu pretnju pred zimu, upozorio je ukrajinski energetski stručnjak Stanislav Ignjatijev.
Moldaviju je jutros pogodio talas incidenata sa bespilotnim letelicama tokom velikog ruskog vazdušnog napada na Ukrajinu, a vlasti u Kišinjevu potvrdile su da je čak pet dronova narušilo vazdušni prostor zemlje, dok su njihovi delovi pronađeni na više lokacija u četiri okruga.
Ruski napadi na mostove preko Dnjepra u Kijevu nastavljeni su treći dan zaredom, a jutros je pogođen Severni most, gde su oštećeni kolovoz i kontaktna mreža trolejbusa, zbog čega je privremeno zatvoren saobraćaj sa leve na desnu obalu ukrajinske prestonice.
Ukrajinski dronovi ponovo su tokom noći krenuli u napad na više ruskih regiona, a najdramatičnije scene stižu iz Kaluge, gde je tokom serije eksplozija pogođena višespratna stambena zgrada, dok je protivvazdušna odbrana dejstvovala iznad grada.
Bivša portparolka Volodimira Zelenskog Julija Mendel pozvala je ukrajinsko rukovodstvo na deeskalaciju nakon ruskih udara na mostove preko Dnjepra koji su izazvali ogroman saobraćajni kolaps u Kijevu.
Ruski udari na kijevske data-centre New-Telco i United DC uništili su servere povezane sa američkim sistemom Maven Smart System, koji pomoću veštačke inteligencije objedinjuje obaveštajne podatke za vojno komandovanje i određivanje ciljeva, tvrdi ruski vojni analitičar Jurij Knutov.
Posle ruskog udara na skladišni objekat u Brovarskom rejonu Kijevske oblasti u vazduhu je registrovana povećana koncentracija amonijaka, zbog čega su vlasti pozvale stanovništvo da zatvori prozore i vrata, ugasi klima-uređaje i što manje boravi napolju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prošlogodišnji popipis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je neke anomalije, pa se tako, na primer, na biračkim spiskovima našao višak od gotovo pola miliona ljudi
Lider blokaderske liste Jovo Bakić javno je izjednačio Svetog Vladiku Nikolaja Velimirovića sa ustaškim kardinalom Alojzijem Stepincem, pokazujući da za njih svetinje i nacionalni identitet ne predstavljaju ništa!
Aktivistkinja SNS-a Dragana Čampar bila je gost "Info jutra" na Informer televiziji, gde je govorila o bolesnom teroru i linču koji godinama proživljava od strane blokadera!
Lider blokaderske liste Jovo Bakić javno je izjednačio Svetog Vladiku Nikolaja Velimirovića sa ustaškim kardinalom Alojzijem Stepincem, pokazujući da za njih svetinje i nacionalni identitet ne predstavljaju ništa!
Da je blokaderska lista poligon za relativizaciju srpskog stradanja i sprovođenje štetnog zapadnog narativa, najbolje dokazuje njen 39. kandidat, advokat Mirza Ramusović!
Republički hidrometeorološki zavod Srbije u vremenskoj prognozi za jesen navodi da će sredinom oktobra temperature biti iznad proseka, dok se u novemdru očekuje više padavina, i do 10 mraznih dana u ravnicama, a do 18 na planinama.
U srcu zapadne Srbije nalazi se svetinja koja decenijama okuplja vernike. Manastir Soko posvećen je Svetom vladiki Nikolaju Velimiroviću, a mnogi mu se vraćaju zbog molitve i mira koji ovde pronalaze.
Humanitarna kampanja traje tokom oktobra u IDEA, Roda i Mercator prodavnicama, a deo prihoda od prodaje posebno označenih proizvoda biće doniran Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije.
Policija je oko dva sata posle ponoći, u blizini Graničnog prelaza Špiljani, uhapsila muškarca koji je, kako se sumnja, pokušao da iz Crne Gore uđe u Srbiju mimo zvaničnog prelaza.
Beogradsko naselje Ripanj oprašta se danas od Petra M. (23), mladog i voljenog pecaroša poznatijeg pod nadimcima Pera i Peksoni, koji je tragično izgubio život 3. oktobra na jezeru Duboki potok kod Barajeva.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas u selu Cerovac kod Šapca, život je izgubio jedan mladić Marko S. (25), dok je drugi zadobio teške telesne povrede.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Ukrajinski par našao se na meti žestokih kritika nakon što su se društvenim mrežama proširili snimci na kojima sede na morskoj kornjači dok polaže jaja na plaži u Omanu. Njihov potez izazvao je brojne osude, a reagovale su i tamošnje vlasti.
Modna kuća "Šanel" predstavila je danas kolekciju za proleće/leto 2027. godine kreativnog direktora Matjea Blazija, u kojoj su se našle providne suknje i tvid sa tigrastim dezenom.
Od jutarnjeg tosta do kremastih smutija i poslastica, avokado je pokorio savremene jelovnike. Otkrivamo koje su njegove najmoćnije nutritivne tajne, kako utiče na zdravlje i gde je granica kada je reč o dnevnom unosu.
Voditelj Žika Nikolić iskreno je govorio o svom privatnom životu. Voditelj legendarne "Žikine šarenice" progovorio je o ljubavi i propalim brakovima i zaintrigirao medije.
Advokat supruge Mustafe Sandala oglasio se nakon je u turskim vestima odjeknulo da je Melis, navodno, povukla čak 11 milijardi lira iz fondova koji su u postupku likvidacije.
Kompozitor Zoran Marjanović pušten je na kućno lečenje nakon što je prethodnih dana bio hospitalizovan zbog teških povreda koje je zadobio tokom fizičkog sukoba.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.