Retko kad se dogodi da se proruski i proukrajinski izvori slože oko nečega, čak i u pobedama i porazima, obrazloženja i tumačenja dijametralno su suprotna, ali ovog puta i jedni i drugi najavljuju samo jedno - veliku rusku prolećnu ofanzivu
Sasvim atipično, proruski i proukrajinski izvori poslednjih nedelju najavljuju veliku rusku prolećnu ofanzivu. Mediji naklonjeni Rusiji opisuju je kao veliku operaciju koja će ne samo preokrenuti tok rata, već ga i okončati. Naravno, pod uslovom da podrška ruske javnosti vojnoj operaciji ostane na visokom nivou.
I mediji naklonjeni Ukrajini takođe spominju mogućnost da bi ruska prolećna ofanziva mogla ozbiljno da ugrozi ukrajinske obrambene sposobnosti. Zbog toga, pozivaju Zapad da isporuči Ukrajini puno više oružja, municije i vojne opreme.
Rusi bi mogli da iskoriste masovnost kao glavni adut
Najveći ruski problem je što bi glavni adut prolećne ofanzive trebala biti masovnost. Velike snage koje će masom (kao u Drugom svetskom ratu) slomiti ukrajinsku obranu. A da bi to ostvarili, trebaju da oforme ogromne snage veličine između milion i dva miliona vojnika.
Ukrajinski Glavni štab tu brojku povećava čak na pet miliona. Tu tvrdnju temelje na dokumentu "Zaključci rata s NATO-om u Ukrajini" koji je napravljen za ruski najviši politički vrh. Ukrajinci tvrde da je jedan od zaključaka da je najveći problem ruske vojske (uz nesposobni oficirski kadar i zastarelo oružje), nedostatak vojnika spremnih za borbu, te da je jedini način da Rusija pobedi u Ukrajini formiranje vojske od čak pet miliona ljudi.
Rusiji je potrebna najmasovnija mobilizacija do sada
Foto: Tanjug/AP
Ruski vojnici u Ukrajini
Da bi se formirale snage od dva miliona vojnika spremne za delovanje u Ukrajini, Putin bi morao da naredi još jedan krug mobilizacije, znatno masovniji nego što je bio prvi.
Sa do sada mobilizovanih nešto više od 300 hiljada ljudi, ruska vojska u Ukrajinu može da rasporedi oko 500 hiljada vojnika.
Naravno, pod uslovom da u Ukrajinu pošalje sve mobilizovane. Uz sve to, na odsluženju vojnog roka nalazi se jesenji kontingent vojnika. Ruski vojni rok traje 12 meseci i služe ga muškarci od 18 do 27 godina. Vojni rok se ne služi samo u vojsci, već i u ministarstvu unutarnjih poslova i graničnoj straži.
Činjenica je da je vrlo veliki broj ljudi u prethodnim godinama uspevao da izbegne služenje vojnog roka jer su uslovi bili vrlo loši (česti su primeri fizičkog i psihičkog zlostavljanja). Zbog toga, iako u Rusiji svake godine oko 680 hiljada mladića napuni 18 godina, na odsluženje vojnog roka upućivalo se oko samo oko 260 hiljada. Tako je barem bilo do ove godine.
Postoje mnogobrojni izveštaji da su ove godine komisije imale puno strože kriterijume, što znači da je u vojsku poslato značajno veći broj ljudi. S obzirom na to da su sva okupirana područja Ukrajine "pripojena" Rusiji, ne postoji zakonsko ograničenje da se svi ti vojnici, nakon osnovne obuke, ne pošalju u Ukrajinu.
Uz sve regrutovane, Rusiji još nedostaje više od milion vojnika
I s do sada mobilizovanim regrutima i sveže pridošlim snagama, ruskoj vojsci za veliku prolećnu ofanzivu nedostaje još najmanje 1,2 miliona vojnika.
Zbog toga ne čudi da se Rusijom širi panika da će u skorije vreme, najverovatnije neposredno nakon Nove godine, Putin objaviti da Rusija u Ukrajini zapravo ratuje protiv NATO saveza, proglasiti ratno stanje i potpunu vojnu spremnost, uključujući i novu, znatno masovniju mobilizaciju. Postoje izveštaji da su uputstva već poslata u regionalne centre za mobilizaciju.
S obzirom na to da je ruska vojska imala znatnih poteškoća pri mobilizaciji prvih 300 hiljada vojnika, brojka od dva miliona čini se neostvarivom. Ili ipak nije? Mnogobrojni najviši ruski zvaničnici, uključujući Putina, poslednjih nedelja su tvrdili da je proizvodnja oružja i municije značajno povećana. Analitičari smatraju da će deo tog oružja doći iz Belorusije, Severne Koreje, Irana i još nekih država.
Uspostavljen vazdušni most sa Kinom
Foto: printscreen
Antonov AN-124
Zanimljiva je i činjenica da je da rusko ratno vazduhoplovstvo uspostavilo vazdušni most s Kinom. Zapadne obaveštajne službe za sada ne tvrde da Kina Rusiji isporučuje oružje i municiju, ali činjenica je da se silni transportni avioni ne vraćaju iz Kine prazni.
Koliko je Rusima važno to što prevoze, najbolje pokazuje činjenica da koriste svoje najveće transportne avione An-124-100. Ovi avioni su proizvod ukrajinskog Antonova pa Rusi jako teško dolaze do rezervnih dijelova. Povećanjem broja sati letenja povećava se i broj kvarova, što značajno smanjuje broj operativnih aviona. Zbog toga, rusko ratno zrakoplovstvo radije koristi transportne avione Il-76 ruske fabrike Iljušin.
Rusija iz Kine nabavlja opremu za vojnike
Sudeći po snimcima sa Jutjuba, može se zaključiti da Rusija iz Kine nabavlja opremu za vojnike. Najveća nosivost An-124-100 je čak 120 tona. Pa čak i ako ruski Antonovi lete iz Kine s manjom masom tereta, redovnim letovima tako velikih transportnih aviona svakodnevno se preveze jako puno uniformi, kaciga i pancira, puno više nego što je potrebno za opremanje 300 hiljada vojnika. Jedini zaključak je da ruska vojska stvara zalihe za značajno veću mobilizaciju.
Prošlogodišnji popipis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je neke anomalije, pa se tako, na primer, na biračkim spiskovima našao višak od gotovo pola miliona ljudi
Ruska izviđačko-jurišna brigada „Sever-V“ saopštila je da je na slavjansko-kramatorskom pravcu uništila američki oklopni transporter „Strajker“ Oružanih snaga Ukrajine (OSU), dok je u odvojenom napadu pogođena samohodna haubica „Akacija“ i skladište njene municije.
Najmanje dvoje civila ranjeno je kada je dron sa kamerom iz ugla operatera (FPV) udario grupu koja se evakuisala iz Konstantinovke, saopštila je ruska grupa trupa „Jug“, koja tvrdi da su napad izvele ukrajinske snage.
Ruska protivvazdušna odbrana (PVO) oborila je 81 ukrajinsku bespilotnu letelicu (BPL) koja je letela prema Moskvi, dok je jedan dron pogodio višespratnu stambenu zgradu u Čehovu, u Moskovskoj oblasti.
Iračke snage bezbednosti uhapsile su više osumnjičenih koji su izveli napade na objekte u toj zemlji, a tokom ispitivanja priznali su da rade za Ukrajinu, izjavio je irački savetnik za nacionalnu bezbednost Kasim al-Abudi.
Rumunski lovac F-16 oborio je danas dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor zemlje, što je treći takav incident u samo tri dana, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Saobraćajna i logistička mreža Ukrajine našla se pod snažnim pritiskom posle serije ruskih udara na benzinske stanice u Poltavskoj oblasti i železničke pravce prema Zaporožju.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Rukovodilac Centra za međunarodnu saradnju i strateške komunikacije Uprave državnog obezbeđenja Ukrajine Valentina Savicka poginula je u ruskom raketnom udaru na izložbu dronova u Kijevskoj oblasti. U napadu je stradalo deset ljudi, dok je više od 100 ranjeno.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prošlogodišnji popipis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je neke anomalije, pa se tako, na primer, na biračkim spiskovima našao višak od gotovo pola miliona ljudi
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog insinuacija i konfabulacija koje pojedini advokati uporno plasiraju u javnosti u vezi sa smrću advokata Vladimira Cvijana, tvrdeći da je on ubijen, ne bi li doveli javnost u zabludu, iako prikupljeni podaci ukazuju da je smrt nastupila usled utopljenja, sa čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet.
Na pitanje zašto su blokaderi zvezde u Hrvatskoj, poput kolumniste Milana St. Protića, predsednik Aleksandar Vučić kaže da su od devedesetih godina mnogi u Beogradu, koji su za sebe govorili da su nacionalisti, verovali u ljude poput Protića.
Operativni tim Republičkog štaba za vanredne situacije i danas je razmatrao situaciju u zemlji usled visokih temperatura i nepovoljnih vremenskih uslova.
Pripadnici Civilne garde u Albaseteu uhapsili su pet osoba starosti od 39 do 52 godine, državljane Srbije i Španije, zbog sumnje da su bili deo kriminalne grupe koja je počinila seriju pljački banaka i objekata za igre na sreću u čak devet provincija.
Vozač kamiona I.J. (40), koji je juče u saobraćajnoj nezgodi na brzoj saobraćajnici Šabac - Loznica usmrtio A. M. (59) i P. L. (62), radnike preduzeća "Signal" iz Sombora dok su izvodili radove na putu saslušan je u Osnovnom javnom tužilaštvu u Šapcu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Korisnici Android uređaja više ne moraju da budu problem u grupnim razgovorima sa iPhone korisnicima kao ranije. Zahvaljujući RCS tehnologiji, poruke između Androida i Ajfona sada nude mnogo više funkcija nego kada su se koristili stari SMS i MMS standardi.
Večeras od 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" premijerno pogledajte novu epizodu emisije "Demanti" u kojoj je gošća popularna voditeljka Ana Radulović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.