Retko kad se dogodi da se proruski i proukrajinski izvori slože oko nečega, čak i u pobedama i porazima, obrazloženja i tumačenja dijametralno su suprotna, ali ovog puta i jedni i drugi najavljuju samo jedno - veliku rusku prolećnu ofanzivu
Sasvim atipično, proruski i proukrajinski izvori poslednjih nedelju najavljuju veliku rusku prolećnu ofanzivu. Mediji naklonjeni Rusiji opisuju je kao veliku operaciju koja će ne samo preokrenuti tok rata, već ga i okončati. Naravno, pod uslovom da podrška ruske javnosti vojnoj operaciji ostane na visokom nivou.
I mediji naklonjeni Ukrajini takođe spominju mogućnost da bi ruska prolećna ofanziva mogla ozbiljno da ugrozi ukrajinske obrambene sposobnosti. Zbog toga, pozivaju Zapad da isporuči Ukrajini puno više oružja, municije i vojne opreme.
Rusi bi mogli da iskoriste masovnost kao glavni adut
Najveći ruski problem je što bi glavni adut prolećne ofanzive trebala biti masovnost. Velike snage koje će masom (kao u Drugom svetskom ratu) slomiti ukrajinsku obranu. A da bi to ostvarili, trebaju da oforme ogromne snage veličine između milion i dva miliona vojnika.
Ukrajinski Glavni štab tu brojku povećava čak na pet miliona. Tu tvrdnju temelje na dokumentu "Zaključci rata s NATO-om u Ukrajini" koji je napravljen za ruski najviši politički vrh. Ukrajinci tvrde da je jedan od zaključaka da je najveći problem ruske vojske (uz nesposobni oficirski kadar i zastarelo oružje), nedostatak vojnika spremnih za borbu, te da je jedini način da Rusija pobedi u Ukrajini formiranje vojske od čak pet miliona ljudi.
Rusiji je potrebna najmasovnija mobilizacija do sada
Foto: Tanjug/AP
Ruski vojnici u Ukrajini
Da bi se formirale snage od dva miliona vojnika spremne za delovanje u Ukrajini, Putin bi morao da naredi još jedan krug mobilizacije, znatno masovniji nego što je bio prvi.
Sa do sada mobilizovanih nešto više od 300 hiljada ljudi, ruska vojska u Ukrajinu može da rasporedi oko 500 hiljada vojnika.
Naravno, pod uslovom da u Ukrajinu pošalje sve mobilizovane. Uz sve to, na odsluženju vojnog roka nalazi se jesenji kontingent vojnika. Ruski vojni rok traje 12 meseci i služe ga muškarci od 18 do 27 godina. Vojni rok se ne služi samo u vojsci, već i u ministarstvu unutarnjih poslova i graničnoj straži.
Činjenica je da je vrlo veliki broj ljudi u prethodnim godinama uspevao da izbegne služenje vojnog roka jer su uslovi bili vrlo loši (česti su primeri fizičkog i psihičkog zlostavljanja). Zbog toga, iako u Rusiji svake godine oko 680 hiljada mladića napuni 18 godina, na odsluženje vojnog roka upućivalo se oko samo oko 260 hiljada. Tako je barem bilo do ove godine.
Postoje mnogobrojni izveštaji da su ove godine komisije imale puno strože kriterijume, što znači da je u vojsku poslato značajno veći broj ljudi. S obzirom na to da su sva okupirana područja Ukrajine "pripojena" Rusiji, ne postoji zakonsko ograničenje da se svi ti vojnici, nakon osnovne obuke, ne pošalju u Ukrajinu.
Uz sve regrutovane, Rusiji još nedostaje više od milion vojnika
I s do sada mobilizovanim regrutima i sveže pridošlim snagama, ruskoj vojsci za veliku prolećnu ofanzivu nedostaje još najmanje 1,2 miliona vojnika.
Zbog toga ne čudi da se Rusijom širi panika da će u skorije vreme, najverovatnije neposredno nakon Nove godine, Putin objaviti da Rusija u Ukrajini zapravo ratuje protiv NATO saveza, proglasiti ratno stanje i potpunu vojnu spremnost, uključujući i novu, znatno masovniju mobilizaciju. Postoje izveštaji da su uputstva već poslata u regionalne centre za mobilizaciju.
S obzirom na to da je ruska vojska imala znatnih poteškoća pri mobilizaciji prvih 300 hiljada vojnika, brojka od dva miliona čini se neostvarivom. Ili ipak nije? Mnogobrojni najviši ruski zvaničnici, uključujući Putina, poslednjih nedelja su tvrdili da je proizvodnja oružja i municije značajno povećana. Analitičari smatraju da će deo tog oružja doći iz Belorusije, Severne Koreje, Irana i još nekih država.
Uspostavljen vazdušni most sa Kinom
Foto: printscreen
Antonov AN-124
Zanimljiva je i činjenica da je da rusko ratno vazduhoplovstvo uspostavilo vazdušni most s Kinom. Zapadne obaveštajne službe za sada ne tvrde da Kina Rusiji isporučuje oružje i municiju, ali činjenica je da se silni transportni avioni ne vraćaju iz Kine prazni.
Koliko je Rusima važno to što prevoze, najbolje pokazuje činjenica da koriste svoje najveće transportne avione An-124-100. Ovi avioni su proizvod ukrajinskog Antonova pa Rusi jako teško dolaze do rezervnih dijelova. Povećanjem broja sati letenja povećava se i broj kvarova, što značajno smanjuje broj operativnih aviona. Zbog toga, rusko ratno zrakoplovstvo radije koristi transportne avione Il-76 ruske fabrike Iljušin.
Rusija iz Kine nabavlja opremu za vojnike
Sudeći po snimcima sa Jutjuba, može se zaključiti da Rusija iz Kine nabavlja opremu za vojnike. Najveća nosivost An-124-100 je čak 120 tona. Pa čak i ako ruski Antonovi lete iz Kine s manjom masom tereta, redovnim letovima tako velikih transportnih aviona svakodnevno se preveze jako puno uniformi, kaciga i pancira, puno više nego što je potrebno za opremanje 300 hiljada vojnika. Jedini zaključak je da ruska vojska stvara zalihe za značajno veću mobilizaciju.
Prošlogodišnji popipis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je neke anomalije, pa se tako, na primer, na biračkim spiskovima našao višak od gotovo pola miliona ljudi
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Ruske oružane snage uništile su dva lovca MiG-29 Oružanih snaga Ukrajine na aerodromu Voznesensk u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ukrajina je izvela jedan od najmasovnijih udara po Rusiji od početka rata, a među pogođenim objektima našao se hemijski kombinat „Azot“ u Novomoskovsku, jedan od najvećih proizvođača azotnih đubriva u Rusiji.
Društvenim mrežama kruže uznemirujući snimci trenutka udara u Zaporožju, gde je pogođena benzinska pumpa, dok su napadi na iste ili slične objekte zabeleženi i u drugim ukrajinskim regionima.
Ruske Vazdušno-kosmičke snage pogodile su navođenim avio-bombama harkovsku TE-5, jednu od najvažnijih termoelektrana-toplana za Harkov i okolinu, a lokalni izvori tvrde da je na objekat palo nekoliko FAB bombi.
Bivši poslanik Vrhovne rade i major OSU Igor Lucenko tvrdi da je Ukrajina više puta izvodila tajne diverzije na teritoriji Belorusije, gađajući relejne stanice koje, prema ukrajinskim navodima, pomažu ruskim dronovima „Geranj“ da lete ka severu Ukrajine.
Na Krimu su izbili veliki požari posle noćnog napada udarnih dronova, a među mogućim pogođenim lokacijama pominju se luka Kerč, industrijska zona i TES-Terminal, odnosno železnički terminal za pretovar i skladištenje naftnih derivata i tečnog gasa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prošlogodišnji popipis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je neke anomalije, pa se tako, na primer, na biračkim spiskovima našao višak od gotovo pola miliona ljudi
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Blokaderski profesor Čedomir Čupić govorio je zablokadersku televiziju N1 o političkim prilikama u Srbiji, pri čemu se osvrnuo na državne simbole, obeležavanje Vidovdana i pitanje ograničavanja mandata nosilaca najviših državnih funkcija.
Sedmorica srpskih državljana povređena su u eksploziji plinske boce koja se dogodila juče oko 15.20 časova u poluprikolici kamiona na aerodromu Heršing u Austriji.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Crteži na zidovima česta su pojava u domovima sa malom decom, ali pre nego što posegnete za četkom i farbom, isprobajte jednostavan trik sa lakom za kosu koji mnogi roditelji hvale.
Visoke temperature ne znače da morate da birate između udobnosti i dobrog stila, uz lagane materijale, prozračne krojeve i nekoliko pažljivo odabranih detalja možete izgledati elegantno čak i tokom najvećih vrućina.
Čokoladni kolač sa kajsijama spaja sočan biskvit, bogat voćni fil i glatku čokoladnu glazuru, pa je savršen izbor za sve koji vole klasične, ali raskošne domaće poslastice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.