Retko kad se dogodi da se proruski i proukrajinski izvori slože oko nečega, čak i u pobedama i porazima, obrazloženja i tumačenja dijametralno su suprotna, ali ovog puta i jedni i drugi najavljuju samo jedno - veliku rusku prolećnu ofanzivu
Sasvim atipično, proruski i proukrajinski izvori poslednjih nedelju najavljuju veliku rusku prolećnu ofanzivu. Mediji naklonjeni Rusiji opisuju je kao veliku operaciju koja će ne samo preokrenuti tok rata, već ga i okončati. Naravno, pod uslovom da podrška ruske javnosti vojnoj operaciji ostane na visokom nivou.
I mediji naklonjeni Ukrajini takođe spominju mogućnost da bi ruska prolećna ofanziva mogla ozbiljno da ugrozi ukrajinske obrambene sposobnosti. Zbog toga, pozivaju Zapad da isporuči Ukrajini puno više oružja, municije i vojne opreme.
Rusi bi mogli da iskoriste masovnost kao glavni adut
Najveći ruski problem je što bi glavni adut prolećne ofanzive trebala biti masovnost. Velike snage koje će masom (kao u Drugom svetskom ratu) slomiti ukrajinsku obranu. A da bi to ostvarili, trebaju da oforme ogromne snage veličine između milion i dva miliona vojnika.
Ukrajinski Glavni štab tu brojku povećava čak na pet miliona. Tu tvrdnju temelje na dokumentu "Zaključci rata s NATO-om u Ukrajini" koji je napravljen za ruski najviši politički vrh. Ukrajinci tvrde da je jedan od zaključaka da je najveći problem ruske vojske (uz nesposobni oficirski kadar i zastarelo oružje), nedostatak vojnika spremnih za borbu, te da je jedini način da Rusija pobedi u Ukrajini formiranje vojske od čak pet miliona ljudi.
Rusiji je potrebna najmasovnija mobilizacija do sada
Foto: Tanjug/AP
Ruski vojnici u Ukrajini
Da bi se formirale snage od dva miliona vojnika spremne za delovanje u Ukrajini, Putin bi morao da naredi još jedan krug mobilizacije, znatno masovniji nego što je bio prvi.
Sa do sada mobilizovanih nešto više od 300 hiljada ljudi, ruska vojska u Ukrajinu može da rasporedi oko 500 hiljada vojnika.
Naravno, pod uslovom da u Ukrajinu pošalje sve mobilizovane. Uz sve to, na odsluženju vojnog roka nalazi se jesenji kontingent vojnika. Ruski vojni rok traje 12 meseci i služe ga muškarci od 18 do 27 godina. Vojni rok se ne služi samo u vojsci, već i u ministarstvu unutarnjih poslova i graničnoj straži.
Činjenica je da je vrlo veliki broj ljudi u prethodnim godinama uspevao da izbegne služenje vojnog roka jer su uslovi bili vrlo loši (česti su primeri fizičkog i psihičkog zlostavljanja). Zbog toga, iako u Rusiji svake godine oko 680 hiljada mladića napuni 18 godina, na odsluženje vojnog roka upućivalo se oko samo oko 260 hiljada. Tako je barem bilo do ove godine.
Postoje mnogobrojni izveštaji da su ove godine komisije imale puno strože kriterijume, što znači da je u vojsku poslato značajno veći broj ljudi. S obzirom na to da su sva okupirana područja Ukrajine "pripojena" Rusiji, ne postoji zakonsko ograničenje da se svi ti vojnici, nakon osnovne obuke, ne pošalju u Ukrajinu.
Uz sve regrutovane, Rusiji još nedostaje više od milion vojnika
I s do sada mobilizovanim regrutima i sveže pridošlim snagama, ruskoj vojsci za veliku prolećnu ofanzivu nedostaje još najmanje 1,2 miliona vojnika.
Zbog toga ne čudi da se Rusijom širi panika da će u skorije vreme, najverovatnije neposredno nakon Nove godine, Putin objaviti da Rusija u Ukrajini zapravo ratuje protiv NATO saveza, proglasiti ratno stanje i potpunu vojnu spremnost, uključujući i novu, znatno masovniju mobilizaciju. Postoje izveštaji da su uputstva već poslata u regionalne centre za mobilizaciju.
S obzirom na to da je ruska vojska imala znatnih poteškoća pri mobilizaciji prvih 300 hiljada vojnika, brojka od dva miliona čini se neostvarivom. Ili ipak nije? Mnogobrojni najviši ruski zvaničnici, uključujući Putina, poslednjih nedelja su tvrdili da je proizvodnja oružja i municije značajno povećana. Analitičari smatraju da će deo tog oružja doći iz Belorusije, Severne Koreje, Irana i još nekih država.
Uspostavljen vazdušni most sa Kinom
Foto: printscreen
Antonov AN-124
Zanimljiva je i činjenica da je da rusko ratno vazduhoplovstvo uspostavilo vazdušni most s Kinom. Zapadne obaveštajne službe za sada ne tvrde da Kina Rusiji isporučuje oružje i municiju, ali činjenica je da se silni transportni avioni ne vraćaju iz Kine prazni.
Koliko je Rusima važno to što prevoze, najbolje pokazuje činjenica da koriste svoje najveće transportne avione An-124-100. Ovi avioni su proizvod ukrajinskog Antonova pa Rusi jako teško dolaze do rezervnih dijelova. Povećanjem broja sati letenja povećava se i broj kvarova, što značajno smanjuje broj operativnih aviona. Zbog toga, rusko ratno zrakoplovstvo radije koristi transportne avione Il-76 ruske fabrike Iljušin.
Rusija iz Kine nabavlja opremu za vojnike
Sudeći po snimcima sa Jutjuba, može se zaključiti da Rusija iz Kine nabavlja opremu za vojnike. Najveća nosivost An-124-100 je čak 120 tona. Pa čak i ako ruski Antonovi lete iz Kine s manjom masom tereta, redovnim letovima tako velikih transportnih aviona svakodnevno se preveze jako puno uniformi, kaciga i pancira, puno više nego što je potrebno za opremanje 300 hiljada vojnika. Jedini zaključak je da ruska vojska stvara zalihe za značajno veću mobilizaciju.
Prošlogodišnji popipis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je neke anomalije, pa se tako, na primer, na biračkim spiskovima našao višak od gotovo pola miliona ljudi
Ruska vojska izvela je novi veliki napad na pomorsku logistiku Oružanih snaga Ukrajine (OSU) u Odeskoj oblasti, pogodivši luke, skladišta goriva, kontejnerski brod sa municijom, teretnjak kod Zmijskog ostrva i obalski raketni sistem „Neptun-2“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Sedam radnika noćne smene poginulo je, a još 24 osobe su povređene kada su ukrajinske bespilotne letelice pogodile logistički centar kompanije Vajldberiz u Kotovsku, u ruskoj Tambovskoj oblasti, saopštio je gubernator tog regiona Jevgenij Pervišov.
Dve osobe su poginule, a šest je povređeno u noćnom napadu ruskih trupa u Kijevu, uključujući i šesnaestogodišnjeg dečaka, objavio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
Ukrajinske Snage bespilotnih sistema tvrde da su za samo sedam dana pogodile čak 90 ruskih brodova u Azovskom i Crnom moru, dok je u poslednjem noćnom napadu na meti bilo još 14 plovila - deset tankera i četiri trajekta.
Dron tipa „Geranj-2“, poznat i kao „Šahed-136“, eksplodirao je tokom noći u blizini sela Kopanka u moldavskom okrugu Kaušeni. Posle pada letelice izbio je požar, ali u incidentu nije bilo poginulih ni povređenih.
Kijev je tokom noći pogodio novi talas balističkih raketa, a snažne eksplozije odjeknule su gradom pre nego što su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prošlogodišnji popipis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je neke anomalije, pa se tako, na primer, na biračkim spiskovima našao višak od gotovo pola miliona ljudi
Slučaj navodnog pretučenog i preminulog maloletnika iz Valjeva ponovo je dospeo u fokus javnosti nakon novih polemika na društvenim mrežama i optužbi koje prate smrt jednog policijskog službenika.
Otkriće Informera o imenima na blokaderskoj listi i dalje trese srpsko političko nebo, ali je i pokrenulo pitanje biografija najistaknutijih blokadera koji su naprasno uleteli u političku arenu, nišaneći poslanička mesta na predstojećim vanrednim izborima.
Blokaderski ideolog Milan St. Protić priznao je da su blokaderi daleko od pobede na vanrednim parlamentarnim izborima koju u svojim medijima danima u nazad najavljuju.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na društvenoj mreži Redit pojavila se ispovest devojke koja radi u jednom kafiću, a njena objava izazvala je veliki broj reakcija nakon što je opisala kako se pojedine mušterije bahato i neprimereno ponašaju prema ugostiteljskim radnicima.
Srbiju je u samo nekoliko dana pogodio niz nezapamćenih tragedija u kojima su život izgubila deca. Od utapanja, preko nesreća na putu, do kobnih trenutaka koji su zauvek promenili živote čitavih porodica, svaki od ovih slučajeva potresao je javnost.
Policija u Sloveniji uhapsila je Amira Uzunovića (39) iz Kaknja, osumnjičenog da je u mestu Vuhred nožem usmrtio svoju suprugu Zijadu (36). Amir se nakon zločina skrivao na raznim lokacijama, da bi se u utorak uveče sam vratio pred zgradu u kojoj je počinio zločin, gde su ga policajci uočili i odmah mu stavili lisice na ruke.
Hapšenje bosanskog begunca Mirnesa Ribića, za kojim je policija danima tragala zbog bekstva iz Kazneno-popravnog zavoda Kozlovac u Tuzli, gde je izvršavao zatvorsku kaznu, ponovo su u centar pažnje javnosti stavili slučajeve u kojima su begunci uspevali da danima i mesecima, pa i godinama uteknu policiji.
Viši sud u Somboru potvrdio optužnicu protiv braće osumnjičene za smrt Gorana Lazora, a jednom od njih delo je prekvalifikovano u tešku telesnu povredu sa smrtnim ishodom.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Neprijatan miris mačjeg urina može da se zadrži danima, ali jednostavna mešavina sode bikarbone i vodonik-peroksida često uspešno neutrališe miris i uklanja ga sa različitih površina.
Rijaliti učesnik Asmin Durdžić je na svom Instagram profilu objavio žestoku poruku bez zadrške, budući da je razočaran što se njegova porodica grlila i ljubila sa Stanijom na žurci povodom kraja Elite 9!
Momenat kad svekar Maje Marinković Mustafa Durdžić roni muške suze za bivšom snajkom Stanijom zapalio je mreže, a pritrčale su i Asminova majka i sestra da je zagrle!
Lea Milenković, ćerka pevačice Jasne Milenković Jami, raspalila je maštu najnovijim objavama u kupaćem, ali i pokazala da je trenutno na romantičnom putovanju sa dečkom.
Tokom emisije u kojoj je gostovala pobednica "Elite 9", Stanija Dobrojević, usledilo je uključenje gledateljke Smiljane koja je zajedno sa starletom oplela po Maji Marinković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.