Na današnji dan, pre tačno 33 godine, izvršeno je streljanje rumunskog diktatora Nikolaja Čaušeskua i njegove supruge Elene na Božić 25. decembra 1989. godine, posredstvom odluke vojnog suda
Nikolaj Čaušesku je bio predsednik Rumunije od 1965. sve do svoje smrti, 1989, kada je streljan. Suđenje i izvršenje kazne su snimljeni video-kamerom. Snimak je munjevitom brzinom obišao svet, a rumunska televizija ga je prikazala nekoliko dana kasnije.
Nikolaj Čaušesku bio je predsednik Rumunije od 1965. godine, pa sve do svoje smrti, 1989, kada je streljan. Izvršenje kazne, kao i suđenje, zabeleženi su video-kamerom, a taj snimak je velikom brzinom obišao svet. Rumunska televizija emitovala ga je nakon nekoliko dana.
Nikolaj Čaušesku ušao je u istoriju kao poslednji komunistički evropski šef države koji je srušen sa vlasti i streljan, što predstavlja kraj dotadašnje ideološke podele sveta.
Neredi u Rumuniji izbili su 17. decembra 1989. kada je narod u Temišvaru odlučio da se digne na noge zbog zlostavlja prostestantskog sveštenika Lasla Tekeša, koji je bio istaknuti kritičar Čaušeskua.
Fabrički radnici tada su se takođe priključili pobuni, a lokalni vojni garnizon nije mogao da se odupre pobuni, pa su u ovaj grad upućene dodatne vojne jedinice. Čaušesku se, za to vreme, u Bukureštu obraćao stotinama hiljada ljudi na jednom od brojnih protesta protiv zaverenika i plaćenika.
Na obećanje o povećanju plata i penzija masa je krenula da zviždi i negoduje, te se začulo uzvikivanje parola: " Dole komunizam, Dole partija, Hoćemo slobodu".
Ubrzo potom usledili su sukobi i ulične borbe između tajne policije Sekuritate i naroda kome se ubrzo vojska pridružila.
Tenkovi su takođe izašli na ulice, a stotine ljudi su poginuli u vatrenom obračunu sa tajnom policijom. Demonstranti su uspeli da 22. decembra provale u predsedničku palatu iz koje je bračni par Čaušesku helikopterom pobegao do Trgovišta, nadajući se da će spas naći u lokalnoj kasarni.
Foto: printscreen
Međutim, diktator i njegova žena postali su zarobljenici jer je garnizon prešao na stranu naroda i novu revolucionarnu vlast obavestio o zarobljavanju Čaušeskua.
U uzavreloj atmosferi teško je bilo odlučiti šta uraditi sa sudbinom Čaušeskua i njegove supruge. Odluka je pala da to uradi Vojni sud. Vojnim helikopterima tog 24. decembra u Trgovište su odleteli ministar odbrane Stankulesku, pukovnici Gica Popa i Jon Nestor kao i vojni tužilac Dan Vojnea, zapisničar, advokat, dva kamermana i kapetan sa 8 vojnika.
Suđenje je započelo 25. decembra i trajalo je neverovatnih sat vremena, a odluka o presudi samo 10 minuta. Inače kamera je sve vreme snimala tok suđenja pa i trenutak odvođenja bračnog para i sam čin streljanja.
Bračni par Nikolaj i Elena koji su na vlasti bili od 1965 godine streljani su u krugu kasarne u Trgovištu tačno u 15 časova 25. decembra, a vojni lekari su konstatovali smrt bračnog para i oni su zatim sahranjeni.
Foto: agencije
Tačan broj žrtava u Rumunskoj revoluciji nije nikada tačno preciziran i on je predmet i dalje spekulacija u istorijskoj i političkoj literaturi. Navodno cifra se kreće oko 1.104 poginula i 3.352 ranjena, ali kod nekih autora taj broj raste skoro do 5.000, pa i neverovatnih 12.000 ljudi.
Narednog dana, pošto su tela bračnog para Čaušesku sahranjena, ukinut je jednopartijski sistem, a 14 dana kasnije ukinuta je i smrtna kazna u Rumuniji.
Nakon nekoliko godina, grob Nikolaja Čaušeskua postao je stecište njegovih pristalica od kojih neki i dan-danas žale za vremenima njegove vlasti, te na ovaj dan nose cveće i vence na njegov grob.
Ruski PVO sistemi i rakete "Iskander" povećaće efikasnost protivvazdušne odbrane Savezne države, rekao je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski PVO sistemi i rakete "Iskander" povećaće efikasnost protivvazdušne odbrane Savezne države, rekao je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Blokaderi i njihovi takozvani "aktivisti" doživeli su još jedan brutalni šamar od naroda, ovog puta u Aranđelovcu, gde se njihov najavljivani skup pretvorio u pravu cirkusku predstavu i epsku sramotu.
Gostujući u islamističkim medijima, Nenad Čanak je izrekao seriju laži o navodnoj prodaji srpske zemlje i resursa, a sve sa jednim jedinim ciljem – kako bi opravdao poziv na streljanje predsednika Aleksandar Vučića!
Poseta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Beogradu i njegov neposredni razgovor sa predsednikom Aleksandrom Vučićem izazvali su havariju među Albancima u Prištini i Tirani.
Na novom blokaderskom spisku policijskih službenika koji se širi društvenim mrežama, ponovo su se našla imena ljudi koji, prema navodima njihovog advokata, u vreme događaja nisu ni bili u Valjevu.
Požar u Deliblatskoj peščari zahvatio je između sedam i osam odsto šume, a nadležni očekuju da će, iako se i dalje širi, u narednih nekoliko dana biti stavljen pod kontrolu.
Na graničnom prelazu Evzoni beleže se kilometarske kolone i višesatna zadržavanja zbog masovne smene turista. Na ulazak u Grčku, prema prvim informacijama, čeka se više od tri sata.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.