• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Standard.rs

16.01.2023

17:30

SRBIJO, OPREZ! AMERI NEĆE SKRŠTENIH RUKU GLEDATI KAKO IM SE GLAVNI IZVOR MOĆI KRUNI! To su rešavali isključivo ratovima!

Reuters/Fotoilustracija

Vesti

SRBIJO, OPREZ! AMERI NEĆE SKRŠTENIH RUKU GLEDATI KAKO IM SE GLAVNI IZVOR MOĆI KRUNI! To su rešavali isključivo ratovima!

Podeli vest

Suviše je naivno očekivati da će Vašington skrštenih ruku posmatrati kako se glavni izvor njegove moći kruni. U prošlosti su se ovakvi problemi rešavali isključivo ratovima

Daleke 1975. godine, piše ekonomista iz Crne Gore Nebojša Popović, američki predsednik Džerald Ford obratio se pismom njemačkom kancelaru Helmutu Šmitu sa namjerom da Njemačka pomogne u obuzdavanju tendencija da se „zlato ponovo postavi u centar sistema".

- Moramo onemogućiti državama da započinju aktivno međusobno trgovanje zlatom sa namerom da kreiraju zlatni blok ili da se ponovo oslanjaju na zlato kao osnovni internacionalni monetarni medijum. U svetlu inflatornog problema širom sveta, moramo ujedno sprečiti svako dalje veliko povećanje internacionalne likvidnosti - stoji, između ostalog, u pismu koje je američki predsednik uputio na podsticaj tadašnjeg predsednika FED-a Artura Bernsa, sa ciljem da se bez inflatornih posledica očuva monopol štampanja dolara.

Vašington je decenijama ulagao ogromne napore da se cene zlata održe nerealno nisko kako bi mogao bez negativnih posledica da štampa dolar. Budući svesna da to neće trajati večno, Amerika još od 1980. godine nije prodala ni gram svoga zlata koje čuva, ne u bankama već na lokacijama koje mnogi smatraju najbezbednijim na svetu - vojnim bazama West Point i Fort Knox.

Uzrok tekstonskih promena

Danas se, međutim, već uveliko zapatio proces koji je Bijela kuća u korenu pokušala da saseče pre gotovo pola veka. Pozivajući se na podatke Svetskog saveta za zlato (World Gold Council - WGC), Blumberg je 1. novembra objavio jednu od najintrigantnijih vesti za 2022. godinu - a to je da su centralne banke u trećem tromesečju 2022. pokupile skoro 400 tona zlata, što je više nego četvorostruko više u poređenju sa istim periodom 2021. godine, te da je kupovina zlata tokom 2022. dostigla najviši nivo od 1967. godine, kada je dolar još uvek bio podržan metalom.

Investitori sve više insistiraju isključivo na fizičkom a ne digitalnom (berzanskom) zlatu, što samo pokazuje koliko malo poverenja imaju u sistem. Tražnja za fizičkim zlatom dostigla je u trećem kvartalu 2022. godine 1.181 tonu, što je za 28% više nego za isti period prethodne godine.

Sam podatak da su centralne banke pune četiri decenije, od 1970.  do 2010. godine, bile neto prodavci zlata, te da se prekretnica desila 2010. godine od kada su centralne banke postale ponovo neto kupci, dovoljno je snažna i opominjuća poruka. Zapravo, svi znaju ali malo ko to hoće naglas da kaže da je svetski finansijski sistem defakto klinički mrtav od globalne krize 2008. godine i da svet od tada ozbiljno traga za alternativom.

Ipak, ono što se sada sa potpunom sigurnošću može kazati jeste da je zamrzavanje 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi i izbacivanje Rusije iz međunarodnog platnog Sistema SWIFT od strane Zapada bio prelomni događaj koji će dramatično ubrzati čitav proces. Nije teško zamisliti da će neke buduće generacije istoričara upravo tom događaju, a ne ratu u Ukrajini ili nekom drugom, pripisati daleko dalekosežnije i veće zasluge za tektonske promene koje slede. Dakako, Moskva je taj potez okarakterisala kao pljačku, ali je to ujedno bila poruka svima - kako američkim partnerima tako i onima koji to nisu - da držanje dolara više nije bezbedna opcija.

Gomilanje zlatnih rezervi

Zlato je, naime, univerzalni čuvar vrednosti, istinska monetarna baza i implicitna rezervna imovina iza onoga što monetarni ekonomisti nazivaju M-nula monetarnom bazom ili - primarnim novcem. Odnos količine zlata kojom neka država raspolaže prema njenom BDP-u otkriva stvarnu raspoloživost novca kao potpore ekonomiji.

U prevodu, uveliko su u toku pripreme za reset svetskog monetarnog sistema baziranog na dolaru kao glavnoj rezervnoj valuti, a samo dovoljna količina zlata u posedu države vam obezbeđuje mesto za stolom u slučaju obnove zlatnog standarda, usled kolapsa poverenja u papirni novac ili nekog novog Breton Vudsa.

Foto: Pixabay

Sve zemlja sveta gomilaju zlatne rezerve - sprema li nam se to ekonomska katastrofa

Ukoliko prevagne opredeljenje da se svet zbog nekontrolisane inflacije ili zbog potrebe da se vrati narušeno poverenje u monetarni sistem vrati na „zlatni standard", biće potrebna saglasnost svih glavnih ekonomskih centara. S obzirom da je, blago rečeno, malo verovatno da će se SAD dobrovoljno odreći monopolske pozicije dolara, vrlo je izgledna opcija i da svet polako klizi ka uspostavljanju dva ili više paralelnih monetarnih blokova. Ima više nego dovoljno indikatora da pojedine centralne banke, među kojima čak i one koje pripadaju tzv. Zapadnom bloku zemalja, ozbiljno računaju i pripremaju se za takav scenario.

U uvodu knjige u izdanju Nemačke centralne banke pod nazivom Nemačko zlato iz 2019. godine, predsednik Bundesbanke (Deutsche Bundesbank) Jens Vajdman, ne slučajno, konstatovao je da je zlato „kamen temeljac stabilnosti svetskog monetanog sistema". U Berlinu je vladala neskrivena nervoza i nestrpljenje da se što pre iz Njujorka, Pariza i Londona vrati u Nemačku makar polovina od ukupno 3,378 tona rezervi nemačkog zlata, koje su zvanično druge na svijetu.

Od 2019. se takođe ne slučajno na sajtu Centralne banke Holandije, „De Nederlandše bank" (De Nederlandshe bank - DNB), može pročitati da zlato predstavlja - „sidro poverenja za svetski finansijski sistem", za koji u Amsterdamu očigledno ne kriju da se nalazi u fazi akutnog rizika: „Ako se sistem respadne, zlatne poluge mogu poslužiti kao osnova za njegovu ponovnu izgradnju", konstatuju iz DNB-a.

Tokom 2022. bilo je primetno da se zemlje poput Turske, Katara, Meksika, Filipina, Irana, Vijetnama, Uzbekistana ili Kazahstana pojavljuju kao najveći kupci zlata. Interesantno je da je Brazil kao velika zemlja sa izvesnim zakašnjenjem shvatio šta dolazi, pa je tek 2021. godine ušao u igru uvećavši svoje zlatne rezerve skoro 100% za godinu dana. Međutim, to je samo delić onoga što se zna.

Glavni poslovi u trgovini zlatom centralnih banaka odvijaju se daleko iza scene, a neretko sve podseća na tajne specijalne operacije. Po svemu sudeći, svoju misterioznu posredniču ulogu u tim poslovima vrlo često igra i Banka za međunarodna poravnanja iz Bazela (Bank for international settlements - BIS), ali se tek ukrštanjem podataka iz više izvora naknadno može naslutiti da se određena transakcija zaista odigrala.

Volstrit džornal npr. navodi da je očigledno da centralne banke kupuju zlato u rekordnim količinama, ali priznaje da „nije u potpunosti jasno koje".  Ipak, kada Centralna banka Japana zvanično objavi da su njene bilansne pozicije uvećane za 300 tona zlata u odnosu na prethodni mesec - i laicima je jasno da je nemoguće nabaviti toliku količnu zlata na tržištu za mesec dana.

Rusija je jedna od retkih bitnih zemalja za koju se duže vreme zna da uvećava svoje zlatne rezerve, ali bi bilo odviše naivno zaključiti da je jedina Moskva u tom pogledu potpuno transparentna i da zaista objavljuje stvarne bilanse. Ono što je, pak, ključni detalj jeste da se Rusija već uveliko pripremila za monetarni reset, nakon što je od 2009. izvršila rebalans svojih zlatnih rezervi zvanično ih povećavši za 70 odsto. U tom pogledu Sjedinjene Američke Države i Rusija već se nalaze u strateškom zlatnom paritetu (ako posmatramo odnos količine zlata prema BDP-u pomenutih država), što znači da su ove dve velike sile već uveliko spremne.

Misterija kineskog zlata

Ipak, kada je riječ o proizvodnji ili kupovini zlata i zlatnim rezervama, može se bez zazora kazati da je Peking u tom pogledu šampion po netransparentnosti.

Kina je najveći svetski proizvođač zlata i smatra se da ima daleko veće rezerve nego što to zvanično saopštava. Osim što je najveći proizvođač, Kina je i najveći svetski uvoznik zlata - koji je istovremeno zabranio njegov izvoz - što znači da sve zlato koje uđe u Kinu ostaje u Kini. Takođe, nije tajna da kineske rudarske kompanije poseduju nalazišta širom Azije, Afrike i Južne Amerike. Narodna banka Kine, kineska vojska i brojne druge kineske državne agencije i fondovi kupuju zlato, ali zvanične količine nisu poznate.

Smatra se da je od 2000. godine Kina izrudarila oko 6.830 tona zlata, dok analitičari sa dosta velikom preciznošću procenjuju da je od 2008. godine u Kinu preko Šangajske berze zlata (Shanghai Gold Exchange - SGE), koja uključuje i uvoz preko Hong Konga, ušlo blizu 22.000 tona.

Foto: Shutterstock

Vašington neće tak tako dozvolitio kolpas dolara, a to može značiti samo rat

Neki od svetskih top analitičara tvrde da se, kada se uzmu u obzir domaća proizvodnja, uvoz i berza u Šangaju, izvesno dolazi do cifre od najmanje oko 31.000 tona zlata u posedu Pekinga. Zato nemali broj poznavalaca odbacuje kao smešnu zvaničnu cifru od 1.980 tona koju su kineske vlasti prijavile u novembru 2022, smatrajući da Kina ne samo da poseduje zlata najmanje koliko i Amerika, koja je zvanično broj jedan na svijetu (8.133.5 metričke tone), već se čak spekuliše da Peking poseduje makar duplo više.

Jedan od razloga zašto Kina ne objavljuje stvarno stanje je zasigurno čisto trejderska logika Pekinga, jer bi takva informacija momentalno izazvala neželjeni skok cena zlata i juana. Takođe, spekuliše se da još nije kucnuo čas za tako otvoren izazov američkoj supremaciji, a pominje se i da bi digitalni juan na kom radi Centralna banka Kine mogao biti lansiran uz neki vid zlatne podloge.

Elem, činjenica koja u čitavoj priči zaista bode oči jeste što se Vašington po ovom pitanju uopšte ne oglašava, iako mora biti upoznat sa pomenutim akcijama Pekinga. Zbog toga se ne može u potpunosti odbaciti hipoteza da se ova tema namerno drži kao tabu, sve do momenta do kada Kina u potpunosti ne izvrši rebalanas svojih zlatnih rezervi i zauzme startnu poziciju za reset svetskog monetarnog sistema, jer kao što vidimo - onaj ko poseduje zlato određuje pravila!

Značaj dedolarizacije

Da bi se pored aktuelne jagme za zlatom makar donekle mogla imati slika o kompleksnom procesu koji se dešava, nemoguće je ne pomenuti i sve veću tendenciju za dedolarizacijom. Predsjednik FED-a, Džerom Pauel (Jerome H. Powell), nije mogao više da pogriješi nego kada je u decembru 2021, na saslušanju u američkom Senatu, samouvereno ustvrdio da je „nekada snažna veza između količine novca u opticaju i inflacije završena prije 40 godina".

Čelnik FED-a je svoju tvrdnju bazirao na uverenju koje decenijama vlada u Vašingtonu, a to je da će SAD, nakon što je Nikson 1971. napustio zlatnu podlogu, moći da u nedogled izvoze i štampaju dolar, bez ikakvih negativnih posledica po Ameriku. Čitava 2022. i sve što se proteklih 12 meseci dešavalo gotovo da nisu mogli snažnije da demantuju navode prvog čoveka FED-a.

Zaokret u politici Centralne banke Amerike - koji se dogodio samo par meseci nakon pomenute Pauelove izjave - zasigurno se može smatrati prelomnim trenutkom koji označava kraj ere neinflatornog štampanja dolara. Pri čemu treba biti precizan, za sada je u pitanju „samo" fenomen da SAD više neće moći da štampaju dolar bez razornih inflatornih posledica na unutrašnjem planu. Sa oko 60 odsto svetskih deviznih rezervi pozicija dolara kao glavne rezervne valute i dalje nije ugrožena, dok se Amerika pobrinula da evro kao najbliži konkurent (20%) bude u daleko većem problemu.

Ipak, jedan od indikatora da se situacija dramatično menja je činjenica da se vlasnici američkog duga sve više oslobađaju dolara i tiho prodaju obveznice Ministarstva finansija SAD. Stratezi „Džej-Pi Morgana" (J.P. Morgan) upozoravaju da su tri glavna kupca američkog duga - Federalne rezerve, komercijalne banke i strane vlade - tokom 2022. značajno smanjili kupovinu obveznica američkog trezora.

Japan i Kina, koji su najveći strani kreditori SAD, su gotovo od sredine 2022. potpuno stopirali kupovinu američkih obveznica. Peking je u 2022. udeo američkih obveznica u svom portfoliju smanjio za 10 odsto i prvi put nakon dvanaest godina dolarske devizne rezerve sveo na ispod 1000 milijardi. Saudijska Arabija, koja je ključna zemlja za petrodolar, je za samo protekle dve godine za 36,71 odsto smanjila količinu svojih dolarskih rezervi. Od maja 2022. više od 20 država ima tendenciju prodaje obveznica koje emituje američko Ministarvo finansija.

Nije tajna da ni zemlje poput Kine i Turske smanjuju svoje dolarske rezerve u korist zlata, dok se i kineski i američki ekonomski analitičari, svako iz svog ugla, slažu - da je zamrzavanjem ruskih deviznih rezervi u februaru 2022. Vašington više štete nanio dolaru od bilo koje spoljne pretnje.

Zbog svega, na horizontu je i potencijalna kriza likvidnosti tržišta američkog trezora, koje se tradicionalno smatra najlikvidnijim i najdubljim na svijetu, doslovce kamenom temeljcem na kome počiva svetski finansijski sistem. Zapravo niko ozbiljan više ne misli da je u dogledno vrijeme moguće izbeći globalni finansijski kolaps.

Eskalacija rata?

Analitičari već predviđaju da će FED do juna 2023. morati da se vrati štampanju novca jer je preveliki pritisak investitora, a mora se finansirati i budžet. To će biti samo puka kupovina vremena u pokušaju da se dogovori reset svetskog finansijskog sistema kojem je rok trajanja istekao prije 15 godina, a što je malo verovatno da može biti rešeno pregovorima, a Boga mi i mirno jer je na tapetu pozicija američkog dolara koji je osnov američke supremacije.

Predesnik Kine Si Đinping najavio je u svom govoru 9. decembra u Rijadu da će u narednih tri do pet godina Kina sa zemljama Zaliva uspostaviti potpuno novu paradigmu svedimenzionalne energetske saradnje, te da će Šangajska platforma za berzu nafte i prirodnog gasa biti u potpunosti iskorišćena za poravnanje u trgovini naftom i gasom kineskim juanom.

Foto: Tanjug/AP

Rat u Ukrajini za mnioge ekonomiste samo je početak tzv. velikog reseta koji najavljuju moćnici

Opet treba podsetiti da je Saudijska Arabija ključna zemlja za petrodolar i da je započet visoko rizičan proces. Drugi značajan lider jedne od zemalja BRIKS-a koje uveliko rade na paralelnom platno međunarodnom sistemu, Vladimir Putin, je na Valdaj forumu u oktobru izjavio da je „pred nama verovatno najopasnija, najnepredvidljivija i istovremeno najvažnija decenija od Drugog svetskog rata" - a nije mislio na Ukrajinu.

Svi su izgledi da nastupaju veoma neizvesna vremena. Bilo bi suviše naivno očekivati da će Vašington skrštenih ruku posmatrati kako se glavni izvor njegove moći kruni. U ovoj meri nagomilane globalne protivrečnosti su se u prošlosti rešavale isključivo ratovima. Svet samo može da se nada da će ovog puta sve ostati samo na Ukrajini.


 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

SAZNAJEMO! Uhapšen Sergej Trifunović
Hronika

SAZNAJEMO! Uhapšen Sergej Trifunović

Inspektori Četvrtog odeljenja beogradske policije priveli su večeras glumca i političkog aktivistu Sergeja Trifunovića i to nakon što su kod njega našli nekoliko grama opojne droge, nezvanično saznaje Informer!

18.04.2024

21:36

Sport

Na današnji dan: Rođen jedan od najboljih fudbalera svih vremena!
Fudbal

Na današnji dan: Rođen jedan od najboljih fudbalera svih vremena!

19. APRILA 1972. godine rođen je legendarni brazilski fudbaler Rivaldo. Afirmisao se u Palmeirasu, pa igrao za Deportivo La Korunju, Barselonu, Milan, Kruzeiro, Olimpijakos, AEK... Sa Brazilom je bio prvak sveta 2002, sa Milanom prvak Evrope 2003, a Zlatnu loptu je dobio 1999. godine.

19.04.2024

06:00

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija