PAZI SAD OVO! U RUSIJI PRE RATA U UKRAJINI RADILE 1.404 FIRME SA ZAPADA, POVUKLO SE TEK 8,5 ODSTO! A, Srbiju teraju da udari na Moskvu!
Podeli vest
Posle napada Rusije na Ukrajinu brojne zapadne firma su najavile da će napustiti Rusiju. Ali, manje od 10 odsto njih je to zaista uradilo, kako pokazuje jedno istraživanje.
Početkom rata više od 1.000 firmi je najavilo da će dobrovoljno ograničiti svoje aktivnosti u Rusiji više od minimuma koji nalažu međunarodne sankcije. Ipak, drugo je pitanje da li to zaista čine.
Zapad je izgubio glavnu ulogu na svetskoj sceni, zbog „ustanka bez presedana" nezapadnih zemalja, protiv uspostavljenog poretka SAD i Evrope, piše Jorg Kronauer u „Junge Welt".
13.01.2023
17:30
Povlačenje nije isto što i povlačenje?
Naime, aktuelno istraživanje Univerziteta Sankt Galen i Visoke ekonomske škole IMD pokazuje da se od 1.404 firme iz grupe zemalja G7 i Evropske unije njih 8,5 odsto zaista povuklo iz Rusije. Pre rata u Rusiji je bilo aktivno 2405 predstavništava zapadnih firmi. Otkud tolika razlika između reči i dela?
- Najpre je važno pitanje kako se uopšte definiše povlačenje iz Rusije - kaže Holgar Gerg, predsednik Instituta za svetsku privredu iz Kila.
On objašnjava da je u naznačenom istraživanju reč o firmama koje su potpuno zatvorile svoja predstavništva. Ali pod povlačenjem može da se podrazumeva obustava isporuka ili prekid novih investicija. On kaže da je jedan od razloga i to što su u banci podataka ORBIS sadržani samo podaci o većim firmama.
Moskva želi da spreči odlazak investitora
Dodatno objašnjenje su pravne prepreke za neruske koncerne, koji žele da se povuku iz Rusije.
- Lista stranih preduzeća koja žele da napuste zemlju svakodnevno je sve duža. Međutim, ruska Vlada čini sve da spreči taj proces i sve više zaoštrava uslove - naglašava Mihael Harms, prvi čovek Istočnog odbora nemačke privrede.
On objašnjava da je investitorima trenutno potrebna "dozvola institucija, delom čak i dozvola samog predsednika".
Dodatno je decembra prošle godine donet propis po kojem je prodaja udela u firmi dozvoljena samo po ceni koja iznosi 50 odsto od tržišne cene. Ruska država pri takvim prodajama dobro zarađuje jer za sebe uzima deset odsto kupovne cene.
- Otud ne treba da čudi da je velika većina zapadnih investitora smanjila obim posla, ali da je tek mali deo stranih firmi zaista napustio tržište - kaže Harms.
Primer je Folksvagen koji je svoju proizvodnju u ruskom gradu Kalugi obustavio marta 2022, ali nije mogao da proda proizvodne pogone, pa je pravno gledano još uvek prisutan u Rusiji.
Foto: Informer DN
Samo je Reno napustio Rusiju, izgubio je ogroman novac, ali....
U privrednim krugovim vlada uverenje da u međuvremenu postoje male šanse da neka firma postigne dobru cenu prilikom likvidiranja svojih poslova u Rusiji.
Francuski proizvođač automobila Reno je svoj ruski ogranak prodao za jednu rublju i sada mora da otpiše gubitak od dve milijarde evra. Osim toga, potražnja za tim firmama je izvan Rusije mala, pa je tržišna cena stranih predstavništava opala.
Odlazak iz Rusije nije samo moralno pitanje
- Sankcije EU i Sjedinjenih Američkih Država odnose se na veoma specifične branše - objašnjava Gerg i dodaje da najveći deo preduzeća koja još uvek posluju u Rusiji nije pogođen zabranom izvoza, jer se sankcije odnose na takve proizvode kao što su poluprovodnici ili hemikalije koji mogu biti upotrebljavani u proizvodnji oružja.
- Radi se pre svega o pitanju morala, ali ne samo o tome.
Institut za svetsku privredu je juna 2022. u jednoj studiji ustanovio da u Rusiji i dalje posluju manja i srednja preduzeća koja u Rusiji prodaju najveći deo svojih proizvoda. "Te firme bi prilikom napuštanja Rusije morale da pretrpe znatne gubitke", kaže Gerg.
Moguće posledice za tamošnje zaposlene
Osim toga, ekonomista upozorava na gašenje brojnih radnih mesta u Rusiji. Trgovački koncern Globus tako obrazlaže svoj ostanak u Rusiji - odgovornost za 10.000 zaposlenih u 19 ruskih filijala.
Osim toga koncernima prete i druge posledice. Globus se boji prinudnog podržavljenja firme i pravnih posledica za tamošnji menadžment i radnike. I nemačka firma SAP je u aprilu 2022. saopštila da mora biti oprezna sa obustavljanjem poslovanja sa ruskim mušterijama, jer ljudi u njihovim ruskim filijalama mogu snositi posledice.
Gasprom je nemačkoj firmi iz energetske branše "Wintershall Dea" ispraznio bankovne račune za tri zajedničke firme u Rusiji, jer je rukovodstvo ipak najavilo potpuno povlačenje iz Rusije.
Neke firme imaju delimično dobre argumente, na primer humanitarne aspekte. Četiri nemačke kompanije iz zdravstvenog sektora kao što su Frezenijus, Simens Helthajners, Braun i Štada posluju u Rusiji i nameravaju tamo da ostanu.
Simens je saopštio da je pristup medicinskoj nezi "ljudsko pravo". Frezenijus je takođe izdao saopštenje: "Mi ne možemo da naprosto ostavimo naše tamošnje pacijente na cedilu".
Posebno puno nemačkih firmi u Rusiji
U Rusiji su prema istraživanju Univerziteta Sankt Galen još uvek aktivne 1.284 firme iz grupe najrazvijenijih industrijskih zemalja G7 kao i iz Evrospke unije. Na prvom mestu je Nemačka sa oko 250 firmi, što je 19,6 odsto od ukupnog broja. Slede Kipar (16,4 odsto) i Sjedinjene Američke Države (12,4 odsto).
On objašnjava da zemlje imaju isprepletenost sa drugim ekonomijama nezavisno od politike.
- Zato Nemačka tamo ima veći broj preduzeća nego druge zemlje, ali i veliki broj firmi koje se povlače.
Foto: reuters/Fotoilustracija/Clipart
Šolc preti Rusiji, šalje tenkove Ukrajincima, a Nemačka ima najviše firmi u Rusiji
Od 120 velikih firmi koje su napustile Rusiju, Nemačka je sa 11,7 odsto na trećem mestu posle Sjedinjenih Američkih Država i Finske.
Ima još prostora za poboljšanje
Prema podacima Istočnog odbora nemačke privrede izvoz u Rusiju je bitno smanjen, nemačke isporuke su prošle godine bile na nivou koji nije bio tako nizak od 2003. godine.
U poređenju sa godinom pre toga, izvoz je opao za 45 odsto.
Navodi se da "ima još prostora za poboljšanje".
- Što duže traje ruska invazija, to će više firmi odlučiti da se povuku iz Rusije - veruje predsednik Instituta za svetsku privredu iz Kila.
On kaže da na Zapadu firme koje ostaju u Rusiji time ne pomažu svom imidžu a time ni svom prometu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapad je izgubio glavnu ulogu na svetskoj sceni, zbog „ustanka bez presedana" nezapadnih zemalja, protiv uspostavljenog poretka SAD i Evrope, piše Jorg Kronauer u „Junge Welt".
Doček Nove godine na Gradskom trgu u Čačku, koji je trebalo da bude narodno veselje i trenutak opuštanja za više od hiljadu građana, propao je pod naletom pomračenih umova i blokadera koji su se okupili iz Čačka, Gornjeg Milanovca i Kraljeva.
Jedna od velikih laži blokadera je tvrdnja da je tokom protesta 15. marta 2025. godine na okupljene pušten zvuk iz "zvučnog topa", a te očigledne laži je prihvatio čak i Evropski parlament koji je zvučni top uključio u rezoluciju protiv Srbije. Takvo oružje je verovatno korišćeno u Venecueli kada je kidnapovan tamošnji predsednik Nikolas Maduro, a ovo su simptomi nakon njegove upotrebe.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sa ambasadorom Evropske unije u Srbiji Andreasom fon Bekeratom, u četvrtak, 15. januara 2026. godine.
Voditeljka Kristina Vasić je u najvećem sportskom rijalitiju na svetu posetila Crveni tim i videla kulinarske sposobnosti Boška Marinkovića i Marka Milovanovića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Prof. dr Milan Beslać istakao je za Informer TV, kako su pregovori o prodaji ruskog udela NIS-a u poodmakloj fazi, kao i da očekuje da će se uskoro znati ko kupuje akcije.
Opština Zemun, Hram Svetog oca Nikolaja i SVEBOR savez Beograda organizuju u ponedeljak, 19. januara, na Bogojavljenje, 29. plivanje za Časni krst, saopšteno je iz ove opštine.
Posetom Dečijoj bolnici u Novom Sadu, pripadnici Odreda Žandarmerije u Novom Sadu obradovali su najmlađe pacijente paketićima, toplim rečima, pažnjom i podrškom.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Aleksandra O. (32) za pokušaj teškog ubistva Ljube J. (71) 1.septembra 2025. godine na beogradskoj pijaci "Medaković 3". Ona je poslata Višem sudu na odluku o potvrđivanju, a okrivljeni se od hapšenja nalazi u pritvoru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, presretačem su oko 11 časova u Inđiji zaustavili četrdesetčetvorogodišnjeg Z. M. koji se vozilom marke "audi" kretao brzinom od 189,2 kilometara na čas na državnom putu Novi Sad - Inđija gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Subotici, u saradnji sa pripadnicima Regionalnog centra granične policiјe, uhapsili su Z. B. (25), A. A. (27) i K. H. (25), državljane Avganistana, zbog postoјanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljen prelaz državne granice i kriјumčarenje ljudi.
U američkoj seriji "Bibliotekari: Sledeće poglavlje" ("The Librarians: The Next Chapter") jedna od scena snimana je u Knez Mihailovoj ulici u centru Beograda.
Automobil marke "mercedes" koji je Dragomir Gidra Bojanić vozio u serijalu filmova "Lude godine" obožavala je cela Jugoslavija i važio je za pravi simbolni status.
Glumica Lidija Vukićević kaže da slavni scenarista Siniša Pavić nije voleo seriju "Bolji život" jer su mu govorili da su mu sve ostale serije ličile na to kultno ostvarenje.
Književnici Ljiljani Habjanović Đurović danas je svečano uručen orden Karađorđeve zvezde prvog stepena, koju joj je dodelio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar