Obnavljanje diplomatskih odnosa Saudijske Arabije i Irana uz posredstvo Pekinga korak je ka članstvu ove dve zemlje u BRIKS-u. O ovome već postoji rusko-kinesko saglasje
Dogovor koji je obnarodovan u petak u Pekingu o normalizaciji diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Irana i ponovnom otvaranju ambasada je istorijski događaj. On umnogome prevazilazi pitanja saudijsko-iranskih odnosa. Kinesko posredovanje upućuje da svedočimo dalekosežnom pomeraju tektonskih ploča u geopolitici 21. veka.
Zajednička izjava objavljena u petak u Pekingu počinje rečima da je saudijsko-iranski dogovor postignut „kao odgovor na plemenitu inicijativu predsednika Si Đinpinga". Dramatični početak nastavlja se rečima da Saudijska Arabija i Iran izražavaju svoje „uvažavanje i zahvalnost" Si Đinpingu i kineskoj vladi zbog „održavanja i podrške razgovorima, i naporima koje su uložile kako bi bio postignut uspeh".
Zajednički kominike spominje Irak i Oman zbog podsticanja saudijsko-iranskog dijaloga tokom 2021. i 2022. godine. No, ono što se ističe jeste da se Sjedinjene Države, koje su tradicionalno bile dominantna sila u zapadnoazijskoj politici tokom osam decenija uopšte ne pojavljuju na sceni.
Kolosalni promašaj
No, reč je o približavanju dve najveće regionalne sile u Persijskom zalivu. Povlačenje Sjedinjenih Država upućuje na kolosalni promašaj američke diplomatije. Ovo će ostati crna mrlja u spoljnopolitičkom nasleđu predsednika Džozefa Bajdena.
Bajden mora da prihvati krivicu za ovo. Uzroci za ovakav kataklizmičan promašaj mogu se tražiti u njegovom žestokom nastojanju da nametne neokonzervativne dogme kao dodatak američkoj vojnoj moći i Bajdenovom čestom insistiranju kako sudbina čovečanstva zavisi od ishoda kosmičke borbe između demokratije i autokratije.
Kina je pokazala da su Bajdenove hiperbole odraz zabluda i da su suprotstavljene stvarnosti. Ukoliko je Bajdenova moralistička, pogrešno osmišljena retorika udaljila Saudijsku Arabiju, njegovi pokušaji da potisne Iran naišli su na snažan otpor Teherana. I, na kraju krajeva, Bajden je doslovno naterao i Rijad i Teheran da potraže suprotno usmerene sile koje bi im pomogle da se suprotstave njegovom represivnom, nadmenom pristupu.
Suecki momenat
Ponižavajuće isključenje Amerike sa središnje pozornice zapadnoazijske politike je „Suecki momenat" za ovu supersilu, uporediv sa krizom koju je Velika Britanija iskusila 1956. godine, što je Britance navelo da shvate kako je njihov imperijalni projekat zapao u ćorsokak i da stari način delovanja - prisiljavanje slabijih država da se povinuju, a što je proishodilo iz tobožnje britanske obaveze globalnog liderstva - više ne funkcioniše te da će voditi katastrofalnim ishodima.
Ono što je zaprepastilo posmatrače kad je u pitanju bliskoistočni sporazum jesu mentalna snaga, intelektualni resursi i „meka moć" koje je Kina upotrebila da bi nadigrala Sjedinjene Države. SAD imaju barem trideset vojnih bazau Zapadnoj Aziji - pet samo u Saudijskoj Arabiji - ali su uprkos tome izgubile auru liderstva. Nije slučajnost što su su Saudijska Arabija, Iran i Kina obznanili ovu važnu vest baš u danu kada je Si Đinping po treći put izabran za predsednika.
Foto: Fotoilustracija
Si Đinping širi uticaj Kine, Zapad za sadad samo besni, pitanje jaj hoće li krenuti u...
Sada gledamo novu Kinu koja, pod vođstvom Sija Đinpinga, velikim koracima grabi napred. Istina je da se ona postavlja skromno, ne trudeći se da skuplja lovorike. Nema naznaka „sindroma Središnjeg kraljevstva" na koji su upozoravali američki propagandisti.
Naprotiv, za svetsku publiku - posebno za zemlje kao što su Indija ili Vijetnam, Turska, Brazil ili Južna Afrika - Kina predstavljala dobrodošli primer kako bi demokratizovani multipolarni svet mogao da deluje u budućnosti - kako je moguće zasnovati politiku velike sile na dobrovoljnoj, pomirljivoj politici, trgovini i međuzavisnosti, te težnji ka obostrano korisnim rešenjima.
"Džungla posmatra"
Ovde se implicitno šalje i druga važna poruka: Kina je postala faktor globalne ravnoteže i stabilnosti. To nisu primetili samo za azijsko-pacifički i zapadnoazijski region. Publika takođe obuhvata Afriku i Latinsku Ameriku - i zapravo celokupan nezapadni svet koji čini veliku većinu svetske zajednice poznate kao Globalni Jug.
Ono što su pandemija i ukrajinska kriza iznele na površinu jeste latentna geopolitička realnost da Globalni Jug odbija politiku neomerkantelizma koju Zapad sprovodi pod plaštom „liberalnog internacionalizma".
Zapad zastupa hijerarhijski međunarodni poredak. Ni manje ni više nego šef spoljne politike EU Žozep Borelj je ovo potvrdio kada je, u trenutku neopreznosti i uz nešto rasističkog prizvuka, javno izgovorio: „Evropa je bašta. Ostatak sveta je džungla, i džungla bi mogla da napadne baštu."
Sutra bi Kina mogla da okuša američku hegemoniju nad Zapadnom hemisferom. Nedavni tekst kineskog ministra spoljnih poslova naslovljen „Američka hegemonija i njene opasnosti" ukazuje nam da se Peking više neće postavljati defanzivno.
U međuvremenu se nastavlja prekompozicija odnosa na svetskoj pozornici, pri čemu su Kina i Rusija na jednoj a SAD na drugoj strani. To što je upravo na dan istorijske objave iz Pekinga saudijski ministar spoljnih poslova (princ Fajzal bin Farhan al Saud) iznenada sleteo u Moskvu u „radnu posetu", srdačno se pridruživši vidno zadovoljnom ruskom ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu, takođe je snažna poruka.
Naravno, nikada nećemo saznati koju je ulogu Moskva mogla odigrati iza scene u koordinaciji sa Pekingom kako bi se uspostavili mostovi u komunikaciji između Teherana i Rijada. Sve što znamo jeste da Rusija i Kina aktivno usaglašavaju svoje spoljnopolitičke poteze. Zanimljivo je da je 6. marta predsednik Putin razgovarao telefonom sa iranskim predsednikom Ibrahimom Raisijem.
Možemo biti sigurni da geopolitika Zapadne Azije nikada neće biti ista. Realistično gledano, pojavili su se prvi vesnici proleća, ali led je zasad počeo da se topi tek nekoliko koraka uz obalu. Pa ipak, zraci sunca daju nadu, ukazujući na dolazak toplijih dana.
Zec iz šešira
Realno je pretpostaviti da Rijad više neće imati nikakvog učešća u dijaboličnim zaverama skovanim u Vašingtonu i Tel Avivu sa naumom da se antiiranski savez u Zapadnoj Aziji održi u životu. Sasvim sigurno, Saudijska Arabija neće biti uključena u bilo kakve planove o američko-izraelskom napadu na Iran.
Ovo do kraja izoluje Izrael u regionu i znatno slabi položaj SAD. Suštinski, obesmišljava nedavne grozničave napore Bajdenove administracije da se Rijad privoli na učešće u Avramovim sporazumima.
Foto: AP PHOTO
Suecki kanal od vitalnog je značaja i za zapad, ali i za Moskvu i Peking
Međutim, značajno je da je komentator Global tajmsa (kineski poluzvanični državni list; prim. prev), zapazio, iako prilično oprezno, da će saudijsko-iranski dogovor „postaviti pozitivan uzor za druge žarišne tačke u regionu, kao što je popuštanje tenzija i razrešenje izraelsko-palestinskog sukoba. Kina bi i ubuduće mogla da igra značajnu ulogu u gradnji mostova između zemalja sa ciljem rešavanja dugotrajnih sporova na Bliskom istoku, kao što je urađeno ovoga puta."
Zaista, u zajedničkom saopštenju objavljenom u Pekingu stoji rečenica: „Tri zemlje Saudijska Arabija, Iran i Kina izražavaju spremnost da ulože napore zarad snaženja regionalnog i međunarodnog mira i stabilnosti." Može li Kina da izvuče zeca iz šešira? Vreme će pokazati.
Za sada, ipak, saudijsko-iransko zbližavanje će sigurno imati pozitivan uticaj na napore da se dođe do sporazumnih pogodbi u Jemenu i Siriji, kao i do razrešenja političke nestabilnosti u Libanu.
Rijad i Teheran u BRIKS-u?
Pored toga, zajedničko saopštenje naglašava da Saudijska Arabija i Iran nameravaju da revitalizuju Opšti sporazum o saradnji u oblastima ekonomije, trgovine, investicija, tehnologije, nauke, kulture, sporta i razmene mladih iz 1998. godine. Sve u svemu strategija Bajdenove administracije zasnovana na maksimalnom pritisku protiv Irana doživela je slom, a zapadne sankcije protiv Irana postale su neefikasne. Drugim rečima, Iran je stekao stratešku dubinu za pregovore sa SAD.
Najbolniji deo američkih sankcija odnosi se na ograničavanje pristupa zapadnim bankama i izvoza iranske nafte. Potpuno je zamislivo da će Rusija, Iran i Saudijska Arabija - tri države koje su veliki proizvođači nafte i gasa - ubrzati potragu za mehanizmima plaćanja kojina bi se zaobišao američki dolar.
Kina već sada razmatra postizanje ovakvog dogovora sa Saudijskom Arabijom i Iranom. Kinesko-ruska trgovina i ekonomske transakcije više se ne oslanjaju na dolar. Dobro se shvata da bilo koje znatnije opadanje statusa dolara kao „svetske valute" neće samo doneti propast američkoj ekonomiji već će i oslabiti kapacitete SAD da vode „večite ratove" i da nameću globalnu hegemoniju.
Suštinski je važno što je pomirenje između Saudijske Arabije i Irana takođe uvod u njihovo učlanjenje u BRIKS u bliskoj budućnosti. U ovome postoji rusko-kinesko saglasje. Članstvo u BRIKS-u Saudijske Arabije i Irana radikalno će prekomponovati dinamiku snaga u međunarodnom poretku.
Rusija će oštro da kazni Zapad kao odgovor na njegove sankcije, pišu Analitičari iz Kine. Zemlje EU su se pre izvesnog vremena dogovorile i sprovele u delo 10. paket ekonomskih sankcija Rusiji.
Iran je spreman da visoko obogaćeni uranijum izmesti sa svoje teritorije, ali pod uslovom da bude prebačen u Kinu, navodi Al Arabija i Al Hadat pozivajući se na izvore, dodajući da Teheran traži garancije Pekinga pre postizanja eventualnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Iranski ambasador u Kini Abdulreza Rahmani Fazli izjavio je danas da Peking igra ključnu ulogu u iranskoj strategiji političkog balansiranja, dok Teheran pokušava da objasni svoj stav o bezbednosnim dešavanjima u Ormuskom moreuzu.
Ugledni list Vol Strit Džornal (WSJ) smatra da su američki industrijski i vojni kapaciteti su toliko oslabljeni da Vašington više nema prednost koju je nekada imao, naročito u svetlu potencijalnog sukoba sa Pekingom.
Američki ministar finansija Skot Besent pozvao je Kinu da pojača pritisak na Iran kako bi otvorio Ormuski moreuz, navodeći da će to biti tema razgovora Donalda Trampa i Si Đinpinga naredne nedelje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija će oštro da kazni Zapad kao odgovor na njegove sankcije, pišu Analitičari iz Kine. Zemlje EU su se pre izvesnog vremena dogovorile i sprovele u delo 10. paket ekonomskih sankcija Rusiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom trećeg dana zvanične posete NR Kini, gde boravi na poziv kineskog predsednika Si Đipinga, održao predavanje na univerzitetu Ćinghua, a takođe je obišao Muzej Komunističke partije Kine, kao i fabriku Šaomi.
Američka vojska uništila je dva iranska čamca koja su, prema navodima Foks njuza, pokušala da postave mine u Ormuskom moreuzu, dok je dodatni udar izveden na iranski protivvazdušni sistem nakon što je otvorio vatru na američku avijaciju.
Blokaderska mantra o "ubačenim elementima" koji su napali srpsku policiju posle propalog predizbornog skupa na Slaviji, pukla je kao mehur od sapunice.
Sukob između Sava Manojlovića, lidera "Kreni-promeni" i Dinka Gruhonjića prerasta u rat do istrebljenja i ima mnogo dublju dimenziju, saznaje Informer.
Portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning izjavila je danas da državna poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kini predstavlja važan događaj povodom 10 godina sveobuhvatnog strateškog partnerstva dve zemlje, ocenivši da će razgovori i postignuti sporazumi dati novi podsticaj daljem razvoju odnosa Beograda i Pekinga.
Opština Grocka otvorila je novi centralni opštinski parking u naselju Grocka, čime je građanima obezbeđeno više od 100 besplatnih parking-mesta uređenog parking-prostora u samom centru mesta.
Potpredsenica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović odršala je u Kini konstruktivne sastanke sa kompanijama "TBEA Shandong Luneng Taishan Cable" i "Dishang Group".
Po nalogu dežurnog javnog tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 sati ruskom državljaninu D. K. (34) zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i ugrožavanje sigurnosti.
Meštani zaječarskog sela Zvezdan šokirani su besmislenim ubistvom svog komšije Slađana M. (46) kojem je sinoć smrtonosne povrede naneo Zaječarac koji je uhapšen.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Petru U, konobaru restorana "27" zbog sumnje da je učestvovao u prikrivanju ubistva Aleksandra Nešovića Baje u tom restoranu.
Film "Lepota poroka" spada među najboljim u srpskoj kinematografiji, a jedna od scena po kojoj je ostao upamćen je ona u kojoj je prikazan seks između Eve Ras i Petra Božovića.
Glumica Natalija Nataša Lučanin je devedesetih godina važila za jednu od najvećih zavodnica u Srbiji, a mnogi su je smatrali najlepšom Beograđankom koja se bavila glumom.
Jedan TikTok snimak dokazao je koliko ljubav i pažnja prema životinjama mogu da stvore neraskidive veze, čak i između jedne male devojčice i mace koja je nekada bila beskućnica.
Kad stignu mirisni letnji paradajzi, prava je šteta ne iskoristiti ih za laganu i ukusnu salatu kakva se često služi u turskim restoranima uz ribu ili roštilj.
Kineska tehnološka kompanija Huavej saopštila je danas da planira da u narednih pet godina razvije poluprovodnike svetske klase koristeći novu tehnologiju.
Mesec je planeta koja se najbrže kreće, a u jednom znaku provede oko tri dana. Pozicija Meseca u Vagi najviše će odgovarati Vagama, Blizancima i Vodolijama.
Pevačica Didi Džej, odlučila je da napravi veliku životnu promenu i zajedno sa suprugom napusti Srbiju zbog nastavka međunarodne karijere i kupi vilu u Los Anđelesu.
Pravi haos izbio je u "Eliti", kada je Jovana Cvijanović tokom svađe sa Aneli Ahmić iznela šokantne tvrdnje o navodnom nameštanju glasanja i pobedi Stanije Dobrojević.
Milorad Đokić, otac učesnice "Elite" Dušice Đokić, oglasio se u jeku afere "Tetovo" koja trese Belu kuću, a u kojoj je glavna akterka njegova naslednica.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar