Prema saopštenju Minisarstva kulture, u sedištu Uneska u Parizu će 25. novembra biti otvorena izložba posvećena srpskim kulturnim dobrima koja su upisana na Listu svetske baštine u opasnosti - manastirima Dečani, Gračanica i Pećka patrijaršija, kao i crkvi Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.
Dve godine nakon upisa manastira Dečani na Listu svetske baštine, 2006. godine, upis na Listu je proširen sa još tri spomenika kulture u AP Kosovu i Metohiji: manastir Pećka patrijaršija, crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu i manastir Gračanica, koji su istovremeno upisani na Uneskovu Listu svetske baštine u opasnosti, gde se i danas nalaze.
"U pitanju su vrhunska ostvarenja srpske srednjovekovne umetnosti, čiji su ktitori srpski svetovni i crkveni vladari. Reč je o prvorazrednim spomenicima kulture, s mnogo razloga odabranim da reprezentuju domete srpskog umetničkog stvaralaštva na području KiM u srednjem veku" navodi se u saopštenju.
Izložba spaja vizuelnu umetnost, interaktivne medije i kulturnu istoriju, a u cilju prenošenja dubokog značaja ovih svetih mesta, fokusirana je na "uranjanje" posetilaca u delikatnu ravnotežu između duhovnog i kulturnog bogatstva i njihovog trenutnog stanja ugroženosti, prikazujući unutrašnjost i spoljašnost četiri kulturna dobra, detalje bogatog zidnog slikarstva i značaja za srpsku istoriju i Srpsku pravoslavnu crkvu.
Foto: Reuters
Visoki Dečani
Na inicijativu Ministarstva kulture, izložba se realizuje u saradnji sa Stalnom delegacijom Republike Srbije pri Unesku, Kancelarijom za Kosovo i Metohiju, Kancelarijom za kulturnu i javnu diplomatiju i Srpskom pravoslavnom crkvom - Eparhijom raško-prizrenskom.
Izložbu je, u prisustvu ministra kulture Nikole Selakovića, otvorio patrijarh srpski Porfirije.
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Vladika raško-prizrenski Teodosije izjavio je danas da je veoma važno da Srpska pravoslavna crkva sa svojim svetinjama opstane na Kosovu i Metohiji kako bi očuvali naš identitet i nasleđe, kao i da u njima bude što više vernika.
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Predsednik SAD Donald Tramp održaće u utorak sastanak na kojem će se razmatrati konkretne opcije za vojnu akciju protiv Irana, preneo je američki portal Aksios.
Nemački stručnjaci za međunarodnu bezbednost navode da bi Rusija mogla da razmotri napad na evropske zemlje kao radikalan potez sa ciljem da primora Evropu da obustavi vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Tokom masovnog napada bespilotnih letelica na Moskovsku oblast u Rusiji, koji su izvele Oružane snage Ukrajine, stradao je jedan državljanin Indije, dok su još trojica povređena.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar