POSLEDICE KINESKE OFANZIVE NA BLISKOM ISTOKU, SAD NEĆE PREPUSTITI IZRAEL UTICAJU PEKINGA! Imaju dvadeset vojnih baza da to spreče...
Podeli vest
Biće interesantno videti sledeće poteze američke administracije nakon kineske diplomatske ofanzive na Bliskom istoku. SAD neće ostaviti Izrael u kineskoj zoni uticaja
Desetog marta ove godine predstavnici Irana i Saudijske Arabije su na tajnom sastanku, posle pet dana razgovora, u Pekingu proglasili ponovnu uspostavu iransko-saudijskih diplomatskih odnosa, a glavni pokrovitelj je bila Narodna Republika Kina. Tenzije između dve države datiraju još od 1979. godine i svgavanja Reze Pahlavija u Iranu, a dve zemlje su zvanično prekinule diplomatske odnose 2016. godine.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručuje da je sa tokom današnjeg telefonskog razgovora sa kineskim kolegom Si Đinpingom bilo govora o ''pravičnom i održivom miru''.
26.04.2023
19:31
Ovi pregovori nisu počeli skoro jer su Irak i Oman posredovali prilikom normalizacije poslednjih godina, iako se najviše ističe kineski uticaj prilikom finalizacije ove diplomatske inicijative.
Neki analitičari su već požurili da proglase odlazak SAD i dolazak Kine u region, ali obzirom da SAD imaju preko dvadeset baza i odličnu političku i vojnu saradnju sa Izraelom, ti stručnjaci su se po pravilu prerano ponadali, kao kada su krajem 2018. godine proglasili odlazak američke vojske iz severoistočnih delova Sirije.
SAD će pre napustiti Poljsku, baltičke države i Nemačku nego što će ostaviti Izrael u kineskoj geopolitičkoj zoni.
Šta može Peking?
Postavlja se i opravdano pitanje da li Peking može da reši brojne bliskoistočne probleme i žarišta koja traju decenijama. Iran i Saudijska Arabija imaju potpuno različite ciljeve u regionu, a ovaj dogovor se nekako poklopio sa protestima koji od jeseni besne u velikim iranskim gradovima. Teheran i Rijad se nalaze u klinču u Iraku, Siriji, Libanu i Jemenu.
Sa druge strane Izrael vidi iranski nuklerani program i vojno angažovanje u regionu kao opasnost za svoj opstanak. Takođe, sličnog su mišljenja zalivske monarhije koje su od svog osnivanja američke saveznice i samim tim u istom geopolitičkom bloku sa Izraelom sa kim je u poslednje tri godine došlo do potpune normalizacije političkih odnosa, i ta saradnja se ogleda u ekonomiji, vojnoj industriji i tehnologiji. Izraelske firme se otvaraju u Zalivu i Saudijskoj Arabiji, a kapital iz tih država se vrti u Izraelu.
Normalizacija može da spusti tenzije koje postoje u regionu, ali ih neće potpuno neutralisati jer Iran još uvek nije odustao od nuklearnog programa koji je sporan kako za Izrael i SAD, tako i za arapske monarhije u regionu.
Saudijska Arabija planira da uloži novac u Iran i pitanje je nedelje kada će se ambasade ponovo otvoriti u prestonicama ovih država.
Dogovor bi trebalo da bude koristan za obe strane i generalno je pozdravljen u Emiratima, Kuvajtu i Omanu. Zalivske države su proteklih sedam godina bile podeljene po pitanju saradnje sa Teheranom: dok su Emirati, Bahrein i Saudijska Arabija podržavali sankcije koje je uvodio američki predsednik Donald Tramp, Kuvajt, Katar i Oman su održavali veze sa Iranom.
Provera normalizacije odnosa biće prestanak neprijateljstava na terenu gde obe strane imaju svoje proksi grupe koje ratuju u Iraku, Siriji, Libanu i Jemenu. S tim u vezi, Kina se obavezala da organizuje poseban sastanak između Irana i zalivskih država tokom 2023. godine.
Poprište sukoba
Irak je tokom zadnjih dvadeset godina bio poprište sukoba sunita i šiita. Američke okupacione vlasti, vojska i raznorazni saveznici koji su tobože održavali mir, trudili su se da rasplamsaju međureligijski rat. Iran direktno pomaže šiitske grupe u Iraku, dok je Rijad imao uticaj na sunitska plemena na zapadu zemlje koja su bila oslonac Islamske države i drugih takfirista.
Pet sesija pregovora u Bagdadu su utrli put ka uspešnim pregovorima u Pekingu ove godine. Ipak, teško je očekivati da će nestati iranski uticaj u Iraku, državi gde su šiiti većina.
Izrael ne gleda blagonaklono na ove uspešno završene pregovore. Iako je došlo do velikog napretka u izraelsko-arapskim odnosima poslednjih godina i čeka se povoljan politički momenat da se uspostave puni diplomatski odnosi Tel Aviva i Rijada, glavni kamen spoticanja je iranski nuklerani program,. Avramovski dogovori mogu i ne moraju da budu pod uticajem normalizacije šiitsko-sunitskih odnosa u regionu. Izrael ima odlične ekonomske odnosa sa Kinom, bez obzira na američko-kineske tenzije. Jedan od potencijalnih scenarija je normalizacija izraelsko-saudijskih odnosa u isto vreme kada se normalizuju iransko-saudijski.
Liban je država gde se takođe prelamaju saudijsko-iranski uticaji s obzirom na mozaik različitih verskih grupa. Ta država je već četiri godine u velikoj ekonomskoj krizi koja parališe i političke procese gde su polarizovana dva tabora, iranski oko Hezbolaha i saudijski, koji preko familija kao što je Haririjeva ima uticaj na lokalne sunite.
Čekajući odgovor SAD
Oni koji podržavaju Hezbolah smatraju da će pomenuti pregovori prekinuti diplomatsku i ekonomsku izolaciju Irana, kao i da je to pokazatelj samostalnije saudijske spoljne politike u odnosu na Vašington.
U svakom slučaju ekonomske poteškoće ostaju, a model koji je uspostavljen od 1990. godine, gde su se preko familije Hariri upumpavale saudijske pare, stvar je prošlosti.
Za Siriju pozitivan ishod ovih pregovora ima veliki značaj i poklapa se sa priključenjem te države Arapskoj ligi i ponovnim otvaranjem ambasada u do skora neprijateljskim arapskim državama u Damasku, kao i otvaranjem sirijskih ambasada u tim zemljama. Malo šta sugeriše da će Sirija prekinuti vojnu saradnju sa Iranom i da će sa svoje teritorije povući iransku vojsku i oficire, kao i da će odustati od reintegracije svih teritorija koje se momentalno ne nalaze pod kontrolom Asadovog režima. To znači i uklanjanje proturskih islamističkih grupa u Idlibu.
U Jemenu je već došlo do prvih razmena zarobljenika između zaraćenih strana i za tu ratom opustošenu zemlju rešavanje saudijsko-iranskih trzavica može da ima samo pozitivan ishod. Za osam godina rata saudijska vojska i vojske njenih saveznika nisu uspeli da poraze Hute koje je naoružavao Teheran. Huti i dalje čvrsto drže sever države, dok je Aden pod kontrolom saudijskih proksija. Ukoliko dođe do trajnog primirja između zaraćenih strana na terenu, to bi bio prvi veliki korak ka okončanju ovog konflikta.
Na kraju, veoma je naivno očekivati trajno ili značajno povlačenje američke vojske i političkog uticaja u regionu u kojem se nalazi više od 30 američkih baza. Stoga će biti veoma interesantno videti sledeće poteze američke administracije nakon kineske diplomatske ofanzive na Bliskom istoku.
Iran i svi članovi „osovine otpora” će svim sredstvima podržati libanski šiitski pokret Hezbolah u slučaju sukoba sa Izraelom, izjavio je u utorak Kamal Harazi, savetnik vrhovnog lidera Irana.
Izraelska vojska je saopštila da su operativni planovi za ofanzivna dejstva u Libanu odobreni i spremni za izvršenje. Ovaj razvoj događaja dolazi u svetlu rastućih tenzija između Izraela i Hezbolaha, što je izazvalo strah od mogućeg rata velikih razmera.
U novom izdanju emisije Rat uživo, o aktuelnim ratnim žarištima u svetu, odnosima Rusije i Zapada, ali i o mirovnom samitu u Švajcarskoj, govorili su gosti prof. Miloš Laban, politički analitičar, Danijel Simić, osnivač portala "Frontal.rs", Dejan Jelača, novinar i prof. dr Branko Nadoveza iz Instituta za noviju istoriju.
15.06.2024
19:47
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručuje da je sa tokom današnjeg telefonskog razgovora sa kineskim kolegom Si Đinpingom bilo govora o ''pravičnom i održivom miru''.
Posle gubitka Avdejevke, ukrajinska vojska je morala da se povuče na prethodno pripremljenu liniju odbrane od Novoselovke Prve do Jasnobrodivke i Karlovke.
Profesor doktor Aleksandar Jovović, sa Mašinskog fakulteta, rekao je da do 2020. godine uopšte nije bilo nikakvih problema sa projektom koji se razvija od 2004. kada Rio Tinto dolazi i radi istraživanja.
Tajkunska N1 televizija nastavila je da manipuliše građanima, emitovanjem priloga o jarbolu i gondoli, iako je to demantovao i jedan od đilasovaca nekoliko sati ranije.
Novinar i publicista Siniša Ljepojević i Igor Ivanović, pisac i publicista, bili su gosti "Info večeri" Informer televizije. Njih dvojica su komentarisali svojevrsnu smenu epoha u svetu, odnosno činjenicu da Zapad više nije dominantan faktor na planeti.
Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini ušla je u 860. dan. O situaciji na frontu, ali i o drugim aktuelnim svetskim temama, među kojima je su i parlamentarni izbori u Francuskoj, za Informer TV su govorili naučni savetnik profesor dr Dragan Petrović i Nikola Perišić iz Centra za društvena istraživanja u emisiji "Rat uživo".
Da li se Belorusija sprema za rat? Kome odgovara sukob ove države sa Zapadom? Odgovore na ova pitanja su za Informer davali analitičar Boško Vasiljević i nekadašnji dopisnik "Politike" iz Moskve Slobodan Samardžija tokom gostovanja u "Info danu".
Advokat i poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović bio je gost "Info dana" Informer TV. On je govorio o napadima opozicionih medija na njega, ali i o svojoj podršci eksploataciji litijuma u Srbiji.
Ubijeni terorista Miloš Žujović (25) iz Male Vrbice kod Mladenovca svoje ime po rođenju zamenio je u Salahudin, a prelaskom u islam počeo je da se diči upravo prvim sultanom Egipta i Sirije.
Nekadašnji načelnik Odeljenja za krvne delikte MUP-a Srbije Žarko Popović Pop ocenio je danas povodom slučaja Danke Ilić da su materijalni dokazi izuzetno važni i da priznanje krivice bez dokaza ne znači ništa, kao i da će u ovom slučaju optužnica biti podignuta "na mišiće".
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal saslušan je M.D. iz Novog Pazara, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela.
Osim žene iz Aleksinačkog Bujmira kojoj je svinja nanela brojne ujede i prelome, zabeležen je još jedan napad svinje u aleksinačkom kraju, a ovoga puta je povređen muškarac iz sela Bovan.
Ako ste u dugoj vezi ili braku, možda je vreme da istražite nove načine za intimne trenutke, kao što je seks pod tušem. Ova vrsta intimnosti može dodati uzbuđenje i novost vašem seksualnom životu. Pre nego što se upustite u ovu avanturu, korisno je razmotriti koje poze su najpogodnije i šta treba imati na umu kako bi iskustvo bilo ugodno i bezbedno.
Sin Lepe Brene, Viktor Živojinović godinama je vodio borbu sa viškom kilograma, ali nakon upoprnih treninga koji su se isplatili, uspeo je da skine oko 70 kilograma.
Pobednica Zadruge Aleksandra Nikolić uživa u lepim stvarima tako i u salonu za ulepšavanje, ali ovog puta odlazak kod frizera ju je koštao mnogo više nego što se nadala.
U Šapcu su formirani timovi za preliminarnu procenu štete posle nevremena koje je sinoć zahvatilo 13 naselja u ovom kraju. Oni će danas obići ova mesta i utvrditi razmere nepogoda.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.