Neuspeh Ukrajine u pokušaju da onemogući Rusiji snabdevanje trupa jedan je od najvažnijih razloga za to što Kijev ne započinje svoju dugo najavljivanu ofanzivu
Da bi kontraofanziva bila uspešna, ono što se danas dešava ukrajinskim snagama trebalo je da se događa ruskim trupama, piše penzionisani pilot i vojni analitičar Vijainder Takur za "Jurejžn tajms".
Ruske Vazdušno-kosmičke snage pokazale su veliko umeće u korišćenju svojih resursa, napadajući industrijske objekte kamikazama - bespilotnim letelicama "geran-2". Potom su obično koristile krstareće rakete Kh-101 i "kalibar" za precizne napade.
Kada postoji potreba za snažnim i preciznim udarima, ruske snage napadaju supersoničnim raketama "oniks" ili kvazi-balističkim raketama "iskander-M", koristeći mobilne lansere sa kopna. Prethodno ruski dronovi mamci primoravaju ukrajinske sisteme da nemilosrdno rasipaju municiju.
Čuvena ukrajinska kontraofanziva trebalo je da počne žestokim udarima na ruske logističke centre.
Prilagođavanje ruske protivvazdušne odbrane
Prilikom napada na Herson, ukrajinske snage koristile su HIMARS sisteme, koje su Kijevu isporučile SAD, kako bi onemogućile snabdevanje ruskih trupa. Rusija je tada jednostavno povukla svoje snage sa desne obale Dnjepra.
Na nesreću Kijeva, nakon povlačenja ruskih snaga, rukovodstvo ruskih oružanih snaga je prerasporedilo svoje snage, skladišta i protivvazdušnu odbranu na način koji je umanjio destruktivni potencijal HIMARS-a, čiji je domet oko 80 kilometara. Takođe, Rusija je prilagodila svoj softver kako bi poboljšala stopu obaranja raketa i tako ih ubrzo potpuno neutralisala.
Jedanaestog maja 2023, odlučna u nastojanju da oslabi Rusiju, Velika Britanija je odbacila svaki oprez i najavila da će Ukrajini pokloniti krstareće rakete "storm šedou", dometa do 250 kilometara.
Ministar odbrane Ben Volas je u parlamentu izjavio da Britanija donira Kijevu rakete "storm šedou" da bi mu pomogla da povrati teritorije koje je izgubio od početka konflikta.
Ovim je Velika Britanija očigledno prešla rusku "crvenu liniju" i postala prva zemlja koja je Ukrajini donirala oružje većeg dometa sposobno da pogodi mete u Rusiji.
Dvanaestog maja 2023, kada je Kijev prvi put upotrebio rakete „storm šedou", ukrajinska ofanziva je izgledala i neizbežna i zloslutna.
U ranijoj analizi objavljenoj 12. maja 2023, "Eurejžan tajms" je analizirao verovatne efekte uvođenja projektila "storm šedou" i zaključio da je ruska stelt radarska mreža dovoljno efikasna i da će olakšati presretanje ovih projektila.
- Međutim, poput raketa HIMARS, neke rakete žstorm šedouž će verovatno proći kroz rusku odbranu - zaključio je tada "Jurejžn tajms". "Uzimajući u obzir mnogo veći domet ovih raketa i destruktivniju bojevu glavu, svaki žstorm šedouž koji prođe rusku odbranu zadaće bolan udarac."
Oluja (storm) se pretvorila u senku (šedou)
Ovo se pokazalo tačnim. Dve nedelje nakon što je uveo projektile "storm šedou", Kijev nije uspeo da umanji sposobnost Rusije da snabdeva svoje snage.
U tom periodu, ukrajinska vojska je izvršila nekoliko napada, poput onog na školu avijacije u Lugansku ili na skladište raketa u Marijupolju. Za to vreme, ruske snage protivvazdušne odbrane efikasno su obarale rakete "storm šedou".
Ruske snage su odigrale ključnu ulogu u ograničavanju štete od britanskih projektila.
Ukrajina nije u potpunosti iskoristila potencijal projektila "storm šedou" zbog ograničenog broja platformi za lansiranje.
"Storm šedou" je težak 1.900 kilograma. Kijev, u ovom trenutku, raspolaže sa dva teška lovca, Su-24 i Su-27, koji su teoretski sposobni da nose raketu.
Na početku konflikta, u februaru 2022. godine, Ukrajina je imala 34 Su-27 i između 16 i 24 Su-24M.
Dana 2. maja, ukrajinski ministar odbrane Aleksej Reznikov, nakon sastanka sa britanskim ministrom odbrane Benom Volasom, objavio je na Tviteru sliku Su-24MR, koji nosi projektil "storm šedou".
Su-24MR je izviđačka varijanta aviona Su-24M. Nagađa se da je broj Su-24MR u posedu kijevskih snaga na početku konflikta iznosio 10. Veruje se da su četiri Su-24MR od tada oborena.
U stvari, Reznikov je otkrio da Ukrajina ima samo šest platformi za lansiranje britanskih raketa. Nedostatak lansirnih platformi veoma lako objašnjava ograničenu upotrebu projektila "storm šedou".
Sumorne prognoze za ukrajinsku kontraofanzivu
Ranije se spekulisalo da su ukrajinski lovci-bombarderi Su-24M modifikovani da nose rakete "storm šedou" u Poljskoj, počev od novembra 2022. To je bilo šest meseci pre nego što je Velika Britanija zvanično objavila da će preslati ove rakete Kijevu.
Foto: Reuters/AP/Printscreen twitter/Fotomontaža
Kijev nema snage da izbaci putinove trupe iz Ukrajine
Međutim, prema rečima penzionisanog zamenika komandanta Narodne milicije DNR Eduarda Basurina, letelica sa repnim brojem 60 nije napustila zemlju radi nadogradnje za lansiranje projektila "storm šedou". To znači da je britansko vojno osoblje nadogradilo avion u Ukrajini.
Iznenadni porast broja obaranja ukrajinskih Su-24 dovodi u sumnju nastavak ukrajinskih operacija sa britanskim raketama "storm šedou". Jasno je da rusko vazduhoplovstvo krenulo u lov na ukrajinske Su-24.
Neuspeh Ukrajine da degradira sposobnost Rusije da snabdeva svoje trupe na liniji fronta upotrebom projektila "storm šedou" verovatno je jedan od najvažnijih razloga za nesposobnost Kijeva da pokrene svoju dugo najavljivanu kontraofanzivu.
Ograničen broj Su-24MR, kojima raspolaže Kijev, čini prognozu za ukrajinsku kontraofanzivu prilično sumornom.
Lovci F-16, koje Zapad planira da isporuči Ukrajini prilično će razočarati glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog, koji je tražio nabavku tih letelica, rekao je u intervjuu Sky News vojni analitičar Šon Bel.
Američka agencija Blumberg objavila je analizu u kojoj navodi da se Rusija istovremeno suočava sa vojnim, ekonomskim, diplomatskim i društvenim izazovima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lovci F-16, koje Zapad planira da isporuči Ukrajini prilično će razočarati glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog, koji je tražio nabavku tih letelica, rekao je u intervjuu Sky News vojni analitičar Šon Bel.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da nije pozivao na bojkot Hvara i Brača, kao što navode mediji u Hrvatskoj, već da je rekao da mu je lepši Kokin Brod.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najnovije jezive poruke i izjave agresivnih blokadera koji su bez trunke srama poručili "biće mrtvih, pobedićemo", poslavši im jasnu, nepokolebljivu i dostojanstvenu poruku.
Dok su blokaderi danima pozivali građane na bojkot manifestacije „Dani piva“ u Zrenjaninu, njihov politički saborac Miloš Jovanović očigledno nije imao nameru da ih posluša.
Dežurni Đilasov poslanik Peđa Mitrović istrčao je pred medije u nameri da po svaku cenu popljuje najveći razvojni projekat u istoriji Srbije, napadajući Ekspo i lupajući izmišljotine od kojih pamet staje.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i pomoćnik ministra i načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić vanredno su se obratili iz Deliblatske peščare, gde od početka avgusta bukti nezapamćeni požar .
Pomoćnik načelnika Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije Miloš Milenković izjavio je danas da se u Deliblatskoj peščari i Stolovima u okolini grada Kraljeva ne beleži širenje požara i naveo da nema ugroženih naselja i stanovnika.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa delegacijom Svetske banke o narednim koracima u pripremi novog gasnog programa koji obuhvata razvoj unutrašnje gasne infrastrukture, uključujući izgradnju prve deonice gasovoda Niš-Velika Plana.
Saobraćajni policajci u Šapcu su za dva dana proteklog vikenda u kontrolama na putevima Mačvanskog okruga otkrili i isključili iz soabraćaja 86 pijanih i trojicu vozača koji su vozili pod dejstvom narkotika.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je Trećem osnovnom sudu u Beogradu podnelo optužni predlog protiv okrivljenog V.L. (50) zbog da je izvršio krivično delo teška telesna povreda.
Pripadnici policije u Zrenjaninu, tokom manifestacije „Dani piva“, koja je održana od 5. do 9. avgusta, otkrili su ukupno 1.501 prekršaj, a iz saobraćaja je isključeno 110 vozača koji su vozili pod dejstvom alkohola i sedam pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Sve više putnika tokom leta dobija upozorenja da power bankove, elektronske cigarete i druge uređaje koji koriste litijum-jonske baterije ne odlažu u predati prtljag. Razlog za to nije samo strogo pravilo avio-kompanija, već stvaran bezbednosni rizik.
Zorana Jovanović Zorannah našla se na meti korisnika društvenih mreža zbog najnovijeg snimka koji je objavila, a zamerili su joj na higijeni u njenom automobilu.
Starleta Maji Marinković pukao je silikon u zadnjici tokom boravka u "Eliti 9", te je svojevremeno morala da napusti rijaliti, a sada se oglasio doktor Dragan Milivojević koji joj je u istu ugradio 840 kubika.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.