Evropska unija je bila, i još uvek jeste, previše duboko upletena u američki „ukrajinski projekat" kako bi skrenula sa dosadašnje putanje, uprkos opasnim rizicima po nju samu
Evropske ekonomije posrću od inflacije i različitih vidova deindustrijalizacije - što je sve podstaknuto samonametnutim štetnim ograničenjima na kupovinu svih vidova jeftine ruske energije, piše Alister Kruk, britanski diplomata i bivši funkcioner obaveštajne službe MI6 .
Njegovu analizu prenosimo u celini!!!
Zbig Bžežinski, koji je tada (1997) obavljao dužnost savetnika američkog predsednika jasno je rekao: „Evroazija je najveći kontinent na planeti; a Evropa je nezamenljivi američki mostobran unutar tog kontinentalnog prostranstva (Heartland). Svakim proširenjem evropskog domašaja, stoga, proširuje se i američka sfera uticaja". A za dominaciju nad Evroazijom, rekao je - Ukrajina je ključna država.
Danas, međutim, najznačajniji razvoj u naše vreme je strujanje koje teče ka odbacivanju zapadnog insistiranja da je ispravna i prihvatljiva jedna „stvarnost" - odnosno da ideologija američkog „međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima", može sama i jedina da odnese prevagu. Ovo - zajedno sa uzmicanjem ranijeg kolonijalnog ciklusa, te sada ne-Zapad može da potiskuje i na kraju zbacuje svoje zapadne gospodare - jeste „četvrti obrt" koji će definisati naš vek.
Samozavaravanje
Patrik Lorens, veteran među američkim izveštačima, zapaža međutim da „slušajući govore, obznane i usputne opaske klike koja raspolaže političkom moći i uticajem u Vašingtonu - mogli biste pomislite da se ništa ovako Škao što je ova prelomna tačkaĆ uopšte i ne odigrava".Lorens se zapisao: „Stoga, pitam: mogu li ja biti jedini koji se pita da li su oni koji oblikuju i sprovode američku spoljnu politiku slepi pred ovim ogromnim globalnim pomeranjima, ili su gluvi na ono što ne-Zapad u poslednje vreme ima da kaže Zapadu, ili su previše glupi da bi razumeli događaje, ili ih ne čuju - ili se samozavaravaju, ili je možda posredi sve od nabrojanog?
Hrabre, afirmativne proklamacije imaju zavodljivu moć nad publikom, i ljudi su često podsvesno skloniji neznalačkim tvrdnjama koje iznosi u javnost „akreditovana" klasa u odnosu na očigledne sirove „činjenice sa terena". Ovo, zajedno sa totalnom kontrolom zapadnih masovnih medija koju ima američka „Permanentna država", stvara neku vrstu moralističke crne rupe u kojoj postoji vrlo malo odgovornosti za ljude koji propagiraju obmanjivanje i preterivanje. Ljudi i institucije mogu nesmetano da deluju, pošto znaju da nikada neće biti posledica za učinjeno i izrečeno, čak ni za ogoljene laži - a svakako mnogo manje za nepoštenosti i neiskrene dvosmislenosti u javnom diskursu.
Foto: Reuters/AP/Fotoilustracija
Ukrajina je projekt duboke države, Evropa mora da se otrgne iz američkih kandži, u protivnom....
Sada, petnaest meseci od kada je počeo sukob u Ukrajini (i kada se obrnula situacija) Evropljani moraju da se otvoreno i bučno svrstavaju u Bajdenov borbeni poredak kako bi obogaljili Rusiju te stoga nepovoljan ishod "ovih nastojanja" ne može da se vidi kao ništa drugo do civilizacijski poraz Zapada. Međutim, uopšte nije izvesno da Bajdenov tim - zajedno sa svojim potuljenim posrednicima - neće pribeći otvorenoj intervenciji u očajničkom pokušaju da za Zapad obezbedi još jedan „trijumf".
Dugotraja eskalacija
Državni sekretar Blinken, je u petak u Helsinkiju, izgleda nagovestio veliku i dugotrajnu eskalaciju kada je odbacio svaku pomisao na primirje, i umesto toga je govorio o dugoročnom odbrambenom savezu sa Ukrajinom koji bi se za stalno osigurala buduća vojna pomoć a možda bi se formalizovale uzajamne odbrambene obaveze.
Ovaj obrt se mogao predvideti na osnovu Blinkenovih tvrdnji, što pojačava Lorensov argument da izgleda kako su oni koji sprovode spoljnu politiku ili slepi ili gluvi ili negiraju događaje koji se pred njima odigravaju - tako što zasnivaju „novu" američku politiku na Putinovom ogromnom „strateškom fijasku" u Ukrajini, „debaklu" - kako Blinken insistira, „koji je izolovao Moskvu, oslabio njenu ekonomiju i ogolio slabosti ruske vojske koja je nekada izazivala strahovanje".
„Tužna realnost" je, naravno, sasvim drugačija: na svakom frontu ovoga sukoba SAD su žestoko podbacile u odnosu na očekivanja: Rusija ih je nadvisila u pogledu raspoređenih snaga (i to sa velikom razlikom); u pogledu sofisticiranosti naoružanja; u pogledu neposredne dominacije u vazdušnom prostoru i elektromagnetnoj sferi iznad Ukrajine.
Povrh toga, Rusija pobeđuje u finansijskom i diplomatskom ratu, gde - na ozlojeđenost Zapada - ostatak sveta, izuzev zemalja Grupe sedam (G7) - odbija da se priključi antiruskim sankcijama.
Bez obzira na to, naslovima u establišmentskom Vašington postu dominiraju reči: „Bajden pokazuje sve veću spremnost da pređe Putnove crvene linije", uz podnaslov: „Uprkos upozorenjima da će naoružavanje Ukrajine izazvati svetski rat - Bajden je nastavio da pritiska granice koje je postavljao ruski lider - što je strategija koja je koliko rizična toliko i plodotvorna".
Ovde je suština - jednostavno rečeno - da Bajdenu predstoje izbori, i da možda misli kako bi mogao pokušati da ih dobije kao „ratni predsednik".
Jedini gubitnik
Evropljani, nasuprot tome, imaju samo izbor da izgube. Zbog čega bi oni nastavili da se saglašavaju sa „večnim ratom" u Evropi? Šteta po Evropu već je bila ozbiljnija u odnosu na nameravani uticaj na rusku ekonomiju. Evropske ekonomije posrću zbog inflacije i raznih vidova deindustrijalizacije - što je sve podstaknuto samonametnutim štetnim ograničenjima kupovine svih oblika jeftine ruske energije. Industrijski džinovi poput Nemačke su skliznuli u recesiju - a velikom delu ostatka Evrope takođe preti recesija.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Evropa je ostala bez energenata, a Rusiju nije slomila! Koriost od toga imaju samo SAD
Evropa - što je jasno samo po sebi - je ekonomski slabija nego što je za sebe mislila na početku rata, kada su evropski lideri bili oduševljeni izgledima da Evropska unija može da slomi veliku silu - Rusiju - samo uz pomoć finansijskog puča. (Veliki deo Evrope, uključujući Nemačku i ostatak EU, je prošao kroz „blekrokovsku financijalizaciju" počev od 2000-ih, što je znatno oslabilo realne sektore ekonomija EU na račun servisne ekonomije.)
Podsetimo se, takođe, da je Merkelova, kao „najmoćnija žena u Evropi", bila ona koja je osigurala i „prikrila" strategiju Bžežinskog protiv Rusije - uključujući njegovo ciljanje na Ukrajinu kao na „ključni mostobran":
„Fondacija Konrad Adenauer... duboko je uključena u dešavanja u Ukrajini počev barem od puča na Majdanu iz 2014. godine, iako u podređenom položaju. Njeno poslednje značajno delovanje u korist 'američkih nacionalnih interesa' bili su Minski sporazumi - Merkelova kao vodeća figura, omogućila je Ukrajini da se naoruža te da raspolaže najvećom vojskom u Evropi".
Jednostavno rečeno, Evropska unija je bila - i još uvek jeste - previše duboko upletena u američki „ukrajinski projekat" kako bi skrenula sa dosadašnje putanje, uprkos opasnim rizicima po nju samu.
Evropska politika diverzifikacije je doživela potpunu propast – Evropa je postala potpuno zavisna od američkih energenata, izjavio je direktor "Rosnjefta" Igor Sečin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.
Kina i Sjedinjene Države se nadaju "brzom rešenju" sukoba u Ukrajini i ulažu napore da unaprede mirovne pregovore, rekao je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Nemački kancelar Fridrih Merc poručio je da je Evropa spremna da pomogne u okončanju sukoba u Ukrajini i da će sama biti posredbnik u eventualnim pregovorima sa Rusijom.
Moldavija bi mogla da dobije znatno veću vojnu podršku Evropske unije, pošto je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas predložila da se pomoć Kišinjevu preko Evropskog fonda za mir podigne na 120 miliona evra godišnje.
Plan Evropske unije da potpuno potisne Rusiju kao dobavljača energenata mogao bi da se završi tako što će Sjedinjene Američke Države kupovati rusku naftu i gas, a zatim ih Evropi prodavati po znatno višim cenama, upozorio je slovački premijer Robert Fico.
Rusija je spremna za razgovore sa Evropom o završetku rata u Ukrajini, ali će taj proces ići samo onoliko daleko koliko su evropske zemlje zaista spremne da razgovaraju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Svađe Sjedinjenih Američkih Država sa ostatkom sveta završiće se pobedom Rusije, ocenio je zamenik predsednika Savet bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev, govoreći na maratonu Znanje. Prvi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska politika diverzifikacije je doživela potpunu propast – Evropa je postala potpuno zavisna od američkih energenata, izjavio je direktor "Rosnjefta" Igor Sečin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Ambasadorka Norveške u Beogradu Kristin Melsom ukazala je u autorskom tekstu za Politiku da veze između Norveške i Srbije imaju duboke istorijske korene i dodala da je tokom decenija, Norveška bila uz Srbiju kroz razvojnu saradnju, institucionalnu podršku i partnerstvo u evropskoj integraciji.
Miloš Vučević, aktuelni predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i bivši premijer Republike Srbije, govorio je za Kurir televiziju o svom životu, odrastanju i političkom angažmanu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se građanima rano jutros važnom porukom u kojoj je istakao da samo ozbiljan rad i ljubav prema Srbiji pobeđuju.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Aleksandar Nešović, za čijim telom se još uvek traga, ubijen je u restoranu na Senjaku, a za njegovo ubistvo osumnjičeni su Saša V. (48), Mario S. (46), Danka V. (42), Boban M. (41), Savo S. (33) Petko P. Nenad L. (50), Vuk Š. (21) Dejan S. (50) kao i Veselin M.(46).
Jedna osoba je poginula, a tri osobe su povređene, kada je u subotu uveče, putničko vozilo sletelo sa utoputa i prevrnulo se, u selu Vrbovo, na desetak kilometara od Vladičinog Hana u pravcu Vranja.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu, na predlog Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, odredio je pritvor svim osumnjičenima koji se dovode u vezu sa ubistvom Aleksandra Nešovića, zvanog Baja, na Senjaku 12. maja, osim Danki V. kojoj je određen kućni pritvor.
Jake policijske snage, uključujući i pripadnike Specijalne policije, intenzivno tragaju za 50-godišnjim Kristijanom Aleksićem iz Drniša, osumnjičenim za ubistvo 19-godišnjeg dostavljača pice.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Božuri, omiljeni prolećni cvetovi, zahtevaju posebnu negu upravo sada u maju i tokom leta, a stručnjaci otkrivaju ključne korake od zalivanja i prihrane do orezivanja, bez kojih rizikujete da sledeće sezone ostanete bez njihovih prelepih cvetova.
Guščija mast, nekada nezaobilazan sastojak u svakoj kući. Kroz istoriju je imala značajno mesto u narodnoj medicini, naročito kada je reč o tegobama sa disajnim organima.
Astrologija sugeriše da određeni horoskopski znaci poseduju jedinstvene kvalitete koji ih čine posebno privlačnim, bilo da je u pitanju njihov izgled, ličnost ili način na koji se odnose prema drugima.
Kada birate pametni telefon, ne zavaravajte se brojkom megapiksela, ona sama po sebi ne garantuje dobar kvalitet fotografija. Ključ leži u veličini senzora, kvalitetu objektiva i softveru za obradu slike.
Bugarska pevačica Darina Nikolajeva Jotova, pobednica Evrovizije 2026, poznata je našoj publici i zbog saradnje sa Željkom Joksimovićem na legendarnoj numeri "Lane moje".
Predstavnica Bugarske, Dara, priredila je najveće iznenađenje i odnela pobedu na Evroviziji pesmom "Bangaranga", nakon neverovatnog skoka na kladionicama pred veliko finale.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar