Evropska unija je bila, i još uvek jeste, previše duboko upletena u američki „ukrajinski projekat" kako bi skrenula sa dosadašnje putanje, uprkos opasnim rizicima po nju samu
Evropske ekonomije posrću od inflacije i različitih vidova deindustrijalizacije - što je sve podstaknuto samonametnutim štetnim ograničenjima na kupovinu svih vidova jeftine ruske energije, piše Alister Kruk, britanski diplomata i bivši funkcioner obaveštajne službe MI6 .
Njegovu analizu prenosimo u celini!!!
Zbig Bžežinski, koji je tada (1997) obavljao dužnost savetnika američkog predsednika jasno je rekao: „Evroazija je najveći kontinent na planeti; a Evropa je nezamenljivi američki mostobran unutar tog kontinentalnog prostranstva (Heartland). Svakim proširenjem evropskog domašaja, stoga, proširuje se i američka sfera uticaja". A za dominaciju nad Evroazijom, rekao je - Ukrajina je ključna država.
Danas, međutim, najznačajniji razvoj u naše vreme je strujanje koje teče ka odbacivanju zapadnog insistiranja da je ispravna i prihvatljiva jedna „stvarnost" - odnosno da ideologija američkog „međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima", može sama i jedina da odnese prevagu. Ovo - zajedno sa uzmicanjem ranijeg kolonijalnog ciklusa, te sada ne-Zapad može da potiskuje i na kraju zbacuje svoje zapadne gospodare - jeste „četvrti obrt" koji će definisati naš vek.
Samozavaravanje
Patrik Lorens, veteran među američkim izveštačima, zapaža međutim da „slušajući govore, obznane i usputne opaske klike koja raspolaže političkom moći i uticajem u Vašingtonu - mogli biste pomislite da se ništa ovako Škao što je ova prelomna tačkaĆ uopšte i ne odigrava".Lorens se zapisao: „Stoga, pitam: mogu li ja biti jedini koji se pita da li su oni koji oblikuju i sprovode američku spoljnu politiku slepi pred ovim ogromnim globalnim pomeranjima, ili su gluvi na ono što ne-Zapad u poslednje vreme ima da kaže Zapadu, ili su previše glupi da bi razumeli događaje, ili ih ne čuju - ili se samozavaravaju, ili je možda posredi sve od nabrojanog?
Hrabre, afirmativne proklamacije imaju zavodljivu moć nad publikom, i ljudi su često podsvesno skloniji neznalačkim tvrdnjama koje iznosi u javnost „akreditovana" klasa u odnosu na očigledne sirove „činjenice sa terena". Ovo, zajedno sa totalnom kontrolom zapadnih masovnih medija koju ima američka „Permanentna država", stvara neku vrstu moralističke crne rupe u kojoj postoji vrlo malo odgovornosti za ljude koji propagiraju obmanjivanje i preterivanje. Ljudi i institucije mogu nesmetano da deluju, pošto znaju da nikada neće biti posledica za učinjeno i izrečeno, čak ni za ogoljene laži - a svakako mnogo manje za nepoštenosti i neiskrene dvosmislenosti u javnom diskursu.
Foto: Reuters/AP/Fotoilustracija
Ukrajina je projekt duboke države, Evropa mora da se otrgne iz američkih kandži, u protivnom....
Sada, petnaest meseci od kada je počeo sukob u Ukrajini (i kada se obrnula situacija) Evropljani moraju da se otvoreno i bučno svrstavaju u Bajdenov borbeni poredak kako bi obogaljili Rusiju te stoga nepovoljan ishod "ovih nastojanja" ne može da se vidi kao ništa drugo do civilizacijski poraz Zapada. Međutim, uopšte nije izvesno da Bajdenov tim - zajedno sa svojim potuljenim posrednicima - neće pribeći otvorenoj intervenciji u očajničkom pokušaju da za Zapad obezbedi još jedan „trijumf".
Dugotraja eskalacija
Državni sekretar Blinken, je u petak u Helsinkiju, izgleda nagovestio veliku i dugotrajnu eskalaciju kada je odbacio svaku pomisao na primirje, i umesto toga je govorio o dugoročnom odbrambenom savezu sa Ukrajinom koji bi se za stalno osigurala buduća vojna pomoć a možda bi se formalizovale uzajamne odbrambene obaveze.
Ovaj obrt se mogao predvideti na osnovu Blinkenovih tvrdnji, što pojačava Lorensov argument da izgleda kako su oni koji sprovode spoljnu politiku ili slepi ili gluvi ili negiraju događaje koji se pred njima odigravaju - tako što zasnivaju „novu" američku politiku na Putinovom ogromnom „strateškom fijasku" u Ukrajini, „debaklu" - kako Blinken insistira, „koji je izolovao Moskvu, oslabio njenu ekonomiju i ogolio slabosti ruske vojske koja je nekada izazivala strahovanje".
„Tužna realnost" je, naravno, sasvim drugačija: na svakom frontu ovoga sukoba SAD su žestoko podbacile u odnosu na očekivanja: Rusija ih je nadvisila u pogledu raspoređenih snaga (i to sa velikom razlikom); u pogledu sofisticiranosti naoružanja; u pogledu neposredne dominacije u vazdušnom prostoru i elektromagnetnoj sferi iznad Ukrajine.
Povrh toga, Rusija pobeđuje u finansijskom i diplomatskom ratu, gde - na ozlojeđenost Zapada - ostatak sveta, izuzev zemalja Grupe sedam (G7) - odbija da se priključi antiruskim sankcijama.
Bez obzira na to, naslovima u establišmentskom Vašington postu dominiraju reči: „Bajden pokazuje sve veću spremnost da pređe Putnove crvene linije", uz podnaslov: „Uprkos upozorenjima da će naoružavanje Ukrajine izazvati svetski rat - Bajden je nastavio da pritiska granice koje je postavljao ruski lider - što je strategija koja je koliko rizična toliko i plodotvorna".
Ovde je suština - jednostavno rečeno - da Bajdenu predstoje izbori, i da možda misli kako bi mogao pokušati da ih dobije kao „ratni predsednik".
Jedini gubitnik
Evropljani, nasuprot tome, imaju samo izbor da izgube. Zbog čega bi oni nastavili da se saglašavaju sa „večnim ratom" u Evropi? Šteta po Evropu već je bila ozbiljnija u odnosu na nameravani uticaj na rusku ekonomiju. Evropske ekonomije posrću zbog inflacije i raznih vidova deindustrijalizacije - što je sve podstaknuto samonametnutim štetnim ograničenjima kupovine svih oblika jeftine ruske energije. Industrijski džinovi poput Nemačke su skliznuli u recesiju - a velikom delu ostatka Evrope takođe preti recesija.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Evropa je ostala bez energenata, a Rusiju nije slomila! Koriost od toga imaju samo SAD
Evropa - što je jasno samo po sebi - je ekonomski slabija nego što je za sebe mislila na početku rata, kada su evropski lideri bili oduševljeni izgledima da Evropska unija može da slomi veliku silu - Rusiju - samo uz pomoć finansijskog puča. (Veliki deo Evrope, uključujući Nemačku i ostatak EU, je prošao kroz „blekrokovsku financijalizaciju" počev od 2000-ih, što je znatno oslabilo realne sektore ekonomija EU na račun servisne ekonomije.)
Podsetimo se, takođe, da je Merkelova, kao „najmoćnija žena u Evropi", bila ona koja je osigurala i „prikrila" strategiju Bžežinskog protiv Rusije - uključujući njegovo ciljanje na Ukrajinu kao na „ključni mostobran":
„Fondacija Konrad Adenauer... duboko je uključena u dešavanja u Ukrajini počev barem od puča na Majdanu iz 2014. godine, iako u podređenom položaju. Njeno poslednje značajno delovanje u korist 'američkih nacionalnih interesa' bili su Minski sporazumi - Merkelova kao vodeća figura, omogućila je Ukrajini da se naoruža te da raspolaže najvećom vojskom u Evropi".
Jednostavno rečeno, Evropska unija je bila - i još uvek jeste - previše duboko upletena u američki „ukrajinski projekat" kako bi skrenula sa dosadašnje putanje, uprkos opasnim rizicima po nju samu.
Evropska politika diverzifikacije je doživela potpunu propast – Evropa je postala potpuno zavisna od američkih energenata, izjavio je direktor "Rosnjefta" Igor Sečin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.
Aktivna faza rata u Ukrajini mogla bi da se završi pre izbora za američki Kongres, koji su zakazani za 3. novembar, prenosi ukrajinski medij "RBC-Ukrajina".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova vlada poseduje čvrste dokaze o tome da Rusija kidnapuje ukrajinsku decu sa okupiranih teritorija i sistematski ih obučava za borbu protiv Ukrajinaca.
Dmitrij Medvedev objavio je video napravljen pomoću veštačke inteligencije posle pada drona na teritoriji Rumunije i poručio evropskim državama da se pripreme za još takvih incidenata.
Istražni komitet Ruske Federacije saopštio je da je došao do novih informacija i dokumenata koji, prema njihovim tvrdnjama, svedoče o razvoju komponenti biološkog oružja na teritoriji Ukrajine, a pod pokroviteljstvom i uz direktno finansiranje Ministarstva odbrane SAD (Pentagona).
U neočekivanom diplomatskom obrtu, Sjedinjene Američke Države su povukle potez koji je iznenadio njihove partnere u Ujedinjenim nacijama, odbivši da se pridruže zvaničnoj osudi Rusije.
Dmitrij Medvedev zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije oštro je prokomentarisao zvanični stav Evropske unije o ostanku njihovih diplomata u glavnom gradu Ukrajine, uprkos upozorenjima Moskve.
Evropsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo mogao bi da pogodi novi talas energetske krize, ocenio je Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i generalni direktor Ruskog fonda za direktne investicije.
Države koje računaju na finansijsku pomoć Evropske unije mogle bi da ostanu bez tog novca ukoliko otvoreno pokazuju naklonost prema Rusiji ili Iranu, poručila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, piše Juraktiv.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska politika diverzifikacije je doživela potpunu propast – Evropa je postala potpuno zavisna od američkih energenata, izjavio je direktor "Rosnjefta" Igor Sečin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Voditeljka TV Prva, Marija Savić Stamenić, govorila je o stanju u medijima tokom perioda vlasti bivšeg predsednika Srbije Borisa Tadića, ističući da su tada postojala ozbiljna ograničenja kada je reč o načinu izveštavanja i postavljanju pitanja najvišim državnim funkcionerima.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
Nakon objavljivanja čitave afere i pozadine tužbe Bojana Pajtića protiv Informera, iza koje stoji vrhovna tužiteljka lično, otkrivamo i identitet advokata porodice Dolovac, vođe blokaderskih odmetnutih tužilaca i sudija, saradnika Aljbina Kurtija, branioca lica optuženih za planiranje terorizma u Srbiji i, najzad, rado viđenog gosta na svim antisrpskim medijskim platformama koje koristi za direktno rušenje vlasti i obmanjivanje javnosti.
Postepeno pridruživanje Evropskoj uniji (EU) za koje se zalažu državnici dve najveće evropske zemlje - francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, koji su lansirali non-pejper - razlog je za optimizam ali ne i euforiju, smatraju sagovornici Informera.
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Radoman Vintolm i Dejan Bulatović uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da su izvršili krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i šverc kokaina.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uputilo je 4. juna Kantonalnom sudu u Zenici predlog za određivanje pritvora B. N, osumnjičenom za pokušaj ubistva vanbračne supruge H. S. u Zavidovićima.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Jelisaveta je svojevremeno javno ogolila dušu i ispričala kakav je šok priredila Teu na samom venčanju, kada je preko noći promenila odluku o prezimenu!
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar