Teško nama, budi se čudovište! Sa juga planete stigle zastrašujuće vesti, više ništa neće biti isto!
Podeli vest
Satelitski podaci pokazuju da je morski led koji okružuje Antarktik daleko ispod bilo kog prethodno zabeleženog zimskog nivoa što je zabrinjavajuće stanje za područje koje se nekada činilo otpornim na globalno zagrevanje.
- To je toliko daleko od svega što smo ikada ranije videli. Gotovo je neverovatno - rekao je Valter Mejer koji prati nivo morskog leda u NASA.
Savet bezbednosti UN treba da se reformiše kako bi se povećala njegova efikasnost, saopštio je portparol Kremlja Dmitri Peskov, komentarišući inicijativu američkog predsednika Džozefa Bajdena da se proširi SB UN.
Šef pokreta iz Zaporožja „Mi smo zajedno sa Rusijom“ Vladimir Rogov, komentarišući uslove nemačkog kancelara Olafa Šolca za pregovore o Ukrajini, predložio je da se pokrene pitanje deokupacije Istočne Nemačke.
18.09.2023
12:50
Stručnjaci za polarna područja navode da bi nestabilni Antarktik mogao da izazove dalekosežne posledice. Širenje leda u velikim razmerama na Antarktiku reguliše temperaturu planete jer bela površina odbija Sunčevu energiju natrag u atmosferu i ujedno hladi vodu oko kontinenta. Bez svog tog leda koji hladi planetu, Antarktik bi mogao da se iz Zemljinog frižidera pretvori u radijator, upozoravaju stručnjaci.
Led koji pluta na površini Antarktičkog okeana sada meri manje od 17 miliona kvadratnih kilometara. To je čak 1,5 miliona kvadratnih kilometara morskog leda manje od septembarskog proseka i znatno ispod prethodnih zimskih rekorda. Radi se o površini oko pet puta većoj od Velike Britanije, prenosi BBC.
Predsednik Sjedinjenih Država Džozef Bajden pozvaće na proširenje Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija ne bi li se i na taj način suprotstavio Kini i Rusiji i razvodnio njihov uticaj u tom telu.
Američki biznismen Ilon Mask komentarisao je danas na svojom mreži Iks (Tviter) ukrajinsku krizu, poručivši kratko da je poginulo puno ljudi za mali napredak, koji je Ukrajina do sada uspela da ostvari na frontu.
18.09.2023
12:05
Foto: Shuterstock
Mejer nije optimista i smatra da se morski led neće obnoviti u značajnoj meri.
Naučnici još pokušavaju da utvrde sve faktore koji su doveli do tako niskog nivoa leda, a proučavanje trendova na Antarktiku u svakom je slučaju bilo istorijsko izazovno.
Buđenje čudovišta?
U godini kad je oboreno više globalnih toplotnih i temperaturnih rekorda u okeanima, neki naučnici insistiraju na tome da je niski nivo leda merilo na koje treba obratiti pažnju.
- Možemo videti koliko je sve to još ranjivije - kaže Robi Malet sa Univerziteta u Manitobi koji je baziran na Antarktiku.
Tanak morski led uz ekstremnu hladnoću i jake vetrove dodatno je otežao posao njegovom timu.
- Postoji rizik da se led odlomi i otpluta u more sa nama na njemu - kaže Malet.
Morski led nastaje na kontinentu od marta do oktobra kad je zimsko razdoblje na južnoj hemisferi, da bi se leti uveliko topio, a deo je složenog sistema koji se sastoji od santi leda, kopnenog leda i golemih plutajućih ledenih ploča kopnenog leda koji plutaju uz obale. Deluje kao zaštitni omotač za led koji prekriva kopno i sprečava zagrevanje okeana.
Remember back in January when A81 calved from the Brunt Ice Shelf in Antarctica?
Well, in the months since, the glacier has started to flow much more quickly into the ocean.
Karolina Holms iz britanskog polarnog istraživačkog instituta objašnjava da bi puni uticaj smanjivanja morskog leda mogao da postane vidljiv kako sezona prelazi u leto i kad se otvara mogućnost za nezaustavljiv zatvoreni krug otapanja leda. Kako sve više morskog leda nestaje, otvorena područja okeana ostaju izložena i apsorbuju sunčevu svetlost umesto da je reflektuju, tako da se morska voda zagreva i posledično dolazi do topljenja još većih količina leda.
Naučnici to nazivaju efektom ledenog albeda. To bi moglo da dovede do dodatnog zagrevanja planete i pritom poremeti uobičajenu ulogu Antarktika kao regulatora globalnih temperatura.
- Pitanje je da li budimo čudovište Antarktika. To bi bila apsolutna katastrofa za svet - kaže glaciolog Martin Sigert.
Događa se nezamislivo
Postoje znakovi da je ono što se već događa s ledenim pločama Antarktika u rasponu najgoreg mogućeg scenarija od onoga koji je bio predviđen, ističe Ana Hog sa Univerziteta u Lidsu.
Od 90-ih godina, gubitak kopnenog leda Antarktika uticao je na porast nivoa mora za 7,3 mm. A čak i skromna povećanja nivoa mora mogu da izazovu opasne visoke olujne talase koji mogu da unište obalne zajednice. Ako bi značajne količine kopnenog leda na Antarktiku počele da se tope, posledice bi bile katastrofalne za milione ljudi širom sveta.
Kao samostalan kontinent okružen vodom, Antarktik ima sopstveni vremenski i klimatski sistem. Sve do 2016. godine morski led na Antarktiku zimi se širio i rastao. Ali, u avgustu 2022. godine, ekstremni toplotni talas pogodio je istočni Antarktik, podigavši temperature na -10 stepeni Celzijusa u doba kada je trebalo da budu oko -50.
- Kada sam počeo da proučavam Antarktik, pre 30 godina, nikada nismo mislili da bi tamo mogle da se dogode ekstremne vremenske prilike - kaže profesor Sigert.
Led je leti premašio rekordne minimume u tri od proteklih sedam godina uključujući i februar ove godine. Neki naučnici čak veruju da ti rekordi niskog nivoa leda mogu da znače dramatičnu temeljnu promenu koja se događa na kontinentu - promenu u uslovima koji su tu regiju držali izolovanom od događanja u ostatku sveta.
Naučni divlji zapad
Udaljenost Antarktika i nedostatak istorijskih informacija znače da je mnogo toga još nepoznato.
- Područje Antarktika još je Divlji zapad u naučnom smislu - ističe Robi Malet.
Naučnici znaju dokle se prostire morski led, ali recimo ne i koliko je debeo. Rešenje te zagonetke moglo bi da radikalno promeniti klimatske modele za tu regiju.
U naučnoj bazi "Rotera" profesor Malet koristi radarske instrumente za proučavanje debljine morskog leda za međunarodni istraživački projekt pod nazivom "Defijant". Malet i drugi naučnici još pokušavaju da utvrde uzroke nestajanja zimskog leda.
🐧 Supporting unique wildlife, insulating the ocean, reflecting heat, driving currents, protecting ice shelves — the annual cycle of sea ice freezing and melting around #Antarctica has been extremely reliable. Until recently.
🧵1/5
- Postoji šansa da je to zaista čudan izraz prirodne varijabilnosti - kaže Malet što znači da se moglo da kreira mnogo prirodnih faktora i istovremeno utiče na to područje.
Rekordno topli okeani ove godine verovatno su faktor koji tome pridonosi, sugerišu naučnici - topla se voda, naime, neće smrznuti. Takođe, možda je došlo do promena u okeanskim strujama i vetrovima koji određuju kretanje temperatura na Antarktiku. Vremenski fenomen El Ninjo, koji uzrokuje više globalne temperature i trenutano se razvija u Pacifiku, takođe može suptilno pridoneti smanjenju morskog leda iako je sada još slab.
Malet kaže da postoje vrlo dobri razlozi za zabrinutost.
- To je potencijalno stvarno alarmantan znak antarktičke klimatske promene koje nije bilo poslednjih 40 godina. I sada se pojavljuje - zaključuje Malet.
Zapadne obaveštajne službe pomažu ukrajinskim oružanim snagama u izvođenju raketnih udara dugog dometa, rekao je bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor na svom nalogu na društvenoj mreži Iks .
Promena vremena u zoni borbenih dejstava na kišu i sneg zakomplikovaće borbena dejstva, ali će se ona nastaviti, izjavio je američkom listu „Volstrit džurnal“ vojnik iz vazdušno-obaveštajnog bataljona Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Solonjko, a sa njim se slaže i analitičar OSINT-a Brejdi Afrik.
Dron MK-9, međunarodne koalicije na čelu sa Sjedinjenim Državama, opasno se približio lovcu Su-35, ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga iznad Sirije, rekao je kontraadmiral Vadim Kulit, zamenik šefa Ruskog centra za mirenje zaraćenih strana u Siriji.
Nakon što je iz Ukrajine saopšteno da pozlaćena ikona, koju je aktuelni predsednik Republike Srpske Milorad Dodik svojevremeno poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu, nije iz njihove kulturne baštine, Tužilaštvo BiH je zatvorilo je ovaj predmet.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Savet bezbednosti UN treba da se reformiše kako bi se povećala njegova efikasnost, saopštio je portparol Kremlja Dmitri Peskov, komentarišući inicijativu američkog predsednika Džozefa Bajdena da se proširi SB UN.
Na Zapadu nisu mogli da veruju da postoji tako masivna bomba kao što je FAB-3000 koju su ruske snage nedavno upotrebile u Ukrajini, ocenjuje nemački novinar Julijan Repke u reportaži za Bild.
Miloš Pavlović iz Narodnog pokreta Srbije (NPS) MIroslava Aleksića, naveo je da će ova stranka, pokret Novo lice Srbije, Demokratska Stranka i Ekološki ustanak zajednički delovati u ovom sazivu Skupštine grada.
Danas se održava konstitutivna sednica Skupštine grada Beograda, na kojoj će biti verifikovani odbornički mandati. Pored toga, trebalo bi da budu izabrani predsednik i zamenik predsednika Skupštine, kao i sekretar i zamenik sekretara.
Lider pokreta "Kreni-promeni" i propali kandidat za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je da će odbornici tog pokreta danas verifikovati odborničke mandate u parlamentu Beograda, a onda "iz protesta" napustiti sednicu Skupštine.
Prema najnovijoj najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ), tokom večeri iznad većeg dela Srbije očekuje nas nestabilno vreme, sa lokalnim plјuskovima sa grmlјavinom, koji ponegde mogu biti praćeni i jakim i olujnim vetrom, kao i pojavom sugradice i grada.
Vreo dan u Beogradu. Temperatura je do 17 časova bila 37°C. Sve do 16 časova u Beogardu je bilo vedro. Oko 16 časova došlo je potpunog naobačenja, zbog naglog jačanja snažnog grmljavinskog sistema iznad Podrinja. Zbog toga je temperatura pala za oko 15 stepeni.
Konjanici Policijske brigade, Orkestar policije i pripadnici različitih organizacionih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova danas su, u sklopu obeležavanja Dana Ministarstva unutrašnjih poslova i Dana policije, tradicionalno svečano prodefilovali Knez Mihailovom ulicom do Kalemegdana.
Gosti "Info večeri" Informer televizije bili su Danijel Igrec, član Predsedništva Zavetnika i Radovan Arežina, funkcioner Socijalističke partije Srbije. Komentarisali su napade na Srbiju koji stižu iz regiona, uprkos njenoj želji za pomirenjem.
Gost "Glavnog dnevnika" televizije Informer bila je Snežana Paunović, potpredsednica Narodne skupštine. Govorila je o havariji na energetskim sistemima u regionu, litijumu, Kosovu i Metohiji, ali i o drugim aktuelnim temama.
Gosti Informerove emisije "Rat uživo" bili su general Mitar Kovač i istoričar Saša Adamović. Oni su komentarisali trenutnu situaciju na frontu u Ukrajini, posetu ruskog predsednika Vladimira Putina Aziji, kao i sukob između Izraela i Hamasa.
Da li će desnica preuzeti Francusku? Koliko se državni izbori zapravo razlikuju od evropskih? Na ova pitanja odgovore su davali dr Stanislav Sretenović, istoričar i profesor dr Ivan Pajović, ekonomista, tokom gostovanja u "Info danu" Informer TV.
Mladi Leskovčanin F. M. (19), koji je u petak, u ranim jutarnjim satima, zadobio više ubodnih rana oporavlja se od ozbiljnih povreda u niškom Kliničkom centru.
Milan Cimeša (24) iz sela Mihajlovo 18 puta je nožem izbo bivšu devojku Sabinu Vida (17) iz Banatskog Dvora, koja je bila u trećem mesecu trudnoće, a potom se bacio pod automobil koji je prolazio!
Portugal je u osmini finala Evropskog prvenstva! Fudbaleri Portugala plasirali su se u osminu finala kontinentalnog takmičenja, nakon što su u 2. kolu grupe F savladali Tursku 3:0 (2:0). Golove su dali Bernardo Silva u 22. minutu, zatim je u 29. minutu Samet Akajdin postigao bizaran autogol, a konačnih 3:0 postavio je Bruno Fernandeš u 56. minutu.
Fudbalske reprezentacije Gruzije i Češke odigrale su 1:1 u meču 2. kola grupe F na Evropskom prvenstvu. U istoj grupi Portugal je savladao Tursku 3:0. Program su zatvorili Belgijanci sjajnim izdanjem protiv Rumunije 2:0.
Fudbaleri Gruzije i Češke podelili su bodove 1:1 (1:0) u drugom kolu grupe F na Evropskom prvenstvu. Poveli su Gruzini sa bele tačke u nadoknadi prvog poluvremena pogotkom Žorža Mukuatadzea, dok su Česi izjednačili pogotkom Patrika Šika u 59. minutu.
Najpoznatijem srpskom modnom dizajzneru Bati Spasojeviću určeno je prestižno međunarodno priznanje povodom 30 godina uspešnog rada na International Fashion Connectionu, koji je održan u Sofiji.
Nekada su samopouzdanje, čvrsta ruka i snaga bili recept za osvajanje bilo koje devojke, ali danas žene ne mare mnogo za takve alfa muškarce. Kod njih mnogo bolje prolazi ona druga vrsta - takozvani beta muškarci.
Stojan Mančevski (57), jedan je od retkih čobana na jugu Srbije. U selu Borovac, kod Bujanovca, već godinama čuva ovce za dnevnicu. Živi kod gazde čije su ovce, a kako kaže, „ima odavno“ kako je došao iz Makedonije.
Žićina plaža na Drini, jedna od najlepših i najdužih rečnih plaža u Srbiji! Obožavaju je i Lozničani i stanovnici Banje Koviljače, a ona zvanično nije u Srbiji...
Duhovske zadušnice se pominju još u XII veku, a u Šumadiji su posebno značajne jer se tog dana obavezno izlazi na groblje gde se “za dušu” služi posebno pripremljena hrana.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.