Ukrajinska publiku postepeno pripremaju za ideju o potrebi zamrzavanja sukoba sa Rusijom kako bi udahnula i prenaoružala vojsku. Istovremeno, Kijev će i dalje moliti zapadnu pomoć u opremi i municiji, pošto ono što je već prebačeno nije dovoljno za poraz ruske vojske, izjavio je ruski kolumnista Jurij Podoljaka u emisiji Krim 24.
- Oni žele neku vrstu privremenog mira. Setimo se šta su lideri Nemačke i Francuske govorili o „Minsku 1” i „Minsku 2” – da smo prevarili Ruse, a sada to možemo otvoreno da vidimo. Sada pokušavaju da ubede rukovodstvo Ukrajine da pristane na mir, na uslovni „Minsk 3“, da bi kasnije, okupivši svoje snage, prenaoružavajući ukrajinsku vojsku, mogli da udare kada im to bude zgodno. To sada pokušavaju da urade.
On je naglasio da različiti faktori u Ukrajini pripremaju ukrajinsko stanovništvo za takav scenario.
- Moramo zapamtiti da su pre toga pripremali Ukrajince za pobedu. Sada treba da graciozno iskoče iz ove informacione buke i ukucavaju nove informacije u glave običnih Ukrajinaca, da kasnije, kada to prihvate, ne sruše vrhovnu vlast - rekao je on.
Podoljaka tvrdi da informacionu pripremu vodi bivši savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Aleksej Arestovič, koji je navodno uklonjen iz kruga Zelenskog jer je rekao istinu o raketi PVO koja je pogodila višespratnicu u Dnjepropetrovsku.
Istovremeno, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni pokušava da ubedi zapadnu javnost da je Ukrajini potrebno više pomoći, više naoružanja, jer sa onim što su dali Rusija ne može da se pobedi.
- On pokušava da osigura da se, na primer, vojna pomoć, koja je sada očigledno smanjena zbog sukoba u Palestini, vrati u razumne količine. Najnovije isporuke su bukvalno smešne, dva odvojena sanduka, kako sada kažu, za 125 miliona dolara, uglavnom municije i opreme za elektronsko ratovanje. I još 300 miliona municije u drugom pravcu – ovo je 10 puta manje nego što je prebačeno pre kontraofanzive. Pre ili kasnije, kada ponestane tehničkih sredstava, neće biti dovoljni ni oni nesrećnici koji se sada grabe na ulicama ukrajinskih gradova. To je ono što Zalužni sada pokušava da prenese zapadnoj javnosti - objasnio je bloger.
On je dodao da se unutar ukrajinske informacione kupole ništa ne menja.
- On o tome ne govori u eteru ukrajinskog Prvog kanala. Za unutrašnju potrošnju imaju drugačije informacije, da je u Rusiji sve loše, da su uništili 300 hiljada ruskih vojnika, treba da daju još malo pritiska, i dobiju rat. Ovaj narativ se ne menja unutar njihove informacione kupole. Čak su i zapadni političari koji gledaju ukrajinske kanale iznenađeni koliko je realnost iskrivljena. Ali tu se još ništa suštinski ne menja - zaključio je Podoljaka.
Poslednjih godina, Sahel je bio svedok niza vojnih udara (Mali 2020. i 2021, dva puča u Burkini Faso 2022. i Niger 2023.) koji su doveli na vlast vojne vođe nezadovoljne bezbednosnom situacijom i francuskom upravom.
Američka potrošnja na podršku Ukrajini pokazala je da Vašington nema dovoljno snage da pomogne svim svojim saveznicima, rekao je Ivan Eland, viši saradnik američkog istraživačkog centra "Independent Institute", u članku za magazin Nešnal interest.
Nad Moskvom se nadvija ozbiljna pretnja. Poverenje u rukovodstvo Ruske Federacije može biti narušeno i iznutra i spolja. Ovakvu alarmantnu prognozu dala je politikolog i orijentalista Karine Gevorgjan. Prema njenim rečima, cela međunarodna zajednica je prešla tačku bez povratka 2021. godine.
Zapadna štampa nastavlja da analizira koliko se efektivno pokazao takozvani plafon cena ruske nafte. A najčešće mišljenje je da se efekat pokazao izuzetno ograničenim (a ovo je vrlo blaga ocena).
Ukrajinski militanti sprovode represalije protiv stanovnika Zaporožja zbog podrške Rusiji, rekao je za RIA Novosti zarobljeni vojni oficir ukrajinskih oružanih snaga. Kaže da je živeo u gradu Zaporožju i da je mobilisan u leto ove godine.
Ukrajinska letnja kontraofanziva trebalo je ostvari strateški proboj kroz rusku odbranu ili da izazove dovoljno iscrpljivanje neprijateljskih snaga da izazove njihov kolaps, a istovremeno podstakne zapadne zemlje da nastave sa podrškom Kijevu. Međutim, ništa od toga se nije desilo.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je posebnu zahvalnost prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država Melaniji Tramp zbog njenog angažovanja na ponovnom spajanju dece sa porodicama razdvojenim tokom rata u Ukrajini.
Poslednjih godina, Sahel je bio svedok niza vojnih udara (Mali 2020. i 2021, dva puča u Burkini Faso 2022. i Niger 2023.) koji su doveli na vlast vojne vođe nezadovoljne bezbednosnom situacijom i francuskom upravom.
U Srbiji su danas održani vanredni izbori za poslanike Skupštine Srbije, a građani su se opredeljivali za jednu od 18 izbornih lista na kojima je bilo predloženo 2.418 kandidata za 250 mesta u parlamentu.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" poručio je večeras na konferenciji za medije, da će blokaderi do marta ili aprila uvesti sankcije Rusiji.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari