Ukrajinska letnja kontraofanziva trebalo je ostvari strateški proboj kroz rusku odbranu ili da izazove dovoljno iscrpljivanje neprijateljskih snaga da izazove njihov kolaps, a istovremeno podstakne zapadne zemlje da nastave sa podrškom Kijevu. Međutim, ništa od toga se nije desilo.
To za Dejli telegraf navodi pukovnik Ričard Kemp, penzionisani britanski oficir koji je 2003. u Avganistanu predvodio Operaciju Fingal, u analizi pod nazivom "Ukrajina prokockala najbolju šansu da porazi Putina", koju prenosimo u celini.
Sve je to trebalo ostvariti pre nego što počnu zimske kiše i manevrisanje oklopnim vozilima postane neodrživo. Pa, sada smo već tu, a nije bilo ni tog proboja ni iscrpljivanja. Niti je bilo kakav uspeh u najavi.
Umesto toga, kontraofanziva atrofira ka mrtvoj tački, bez ikakvih izgleda da sa trenutnim vojnim sposobnostima probije rusku dobro utvrđenu odbranu. Ovo čak može da bude optimistično gledište, pošto Rusija nesumnjivo priprema sopstvenu ofanzivu protiv istrošene ukrajinske vojske.
Naravno, teška istina glasi da je kontraofanziva mogla da uspe da su SAD i evropske zemlje pomogle reagovale kako je trebalo. Oni nisu to učinili, pruživši samo onoliko vojne pomoći da Ukrajina nastavi da se bori, ali ni blizu koliko je bilo potrebno da ona obezbedi pobedu protiv tako moćnog neprijatelja. Svaki korak obeležen je odugovlačenjem i nevoljnošću da se Ukrajini pruže alatke potrebne da dovrši posao.
Na primer, nakon meseci neodlučnosti, tek u oktobru su SAD konačno isporučile rakete dugog dometa ATACMS koje su mogle biti odlučujuće da su poslate ranije. Borbeni avioni F-16, koji bi mnogostruko uvećali ukrajinsku borbenu moć, još uvek su daleka vizija.
Foto: Reuters
Iza ovog bednog neuspeha stajala je uspešna ruska kampanja odvraćanja. U trenucima kada je odlučna akcija bila neophodna, pretnje Moskve da će eskalirati situaciju dočekane su bojažljivo i sa strahom. Vašington je prednost umesto ukrajinskoj pobedi dao izbegavanju odmazde. ATACMS je primer toga.
Bajden se bojao Putinovog besa u slučaju da isporuči Ukrajini oružja koje bi moglo da pogodi rusku teritoriju. Međutim, pokazujući ispraznost svojih pretnji kada je ATACMS prvi put upotrebljen prošlog meseca, Putin ih je umanjio, tvrdeći da oružje "ne može da promeni situaciju na linijama fronta".
Sve je to ostavilo Ukrajinu u teškoj situaciji. Evropski lideri, od kojih su se mnogi kolebali od samog početka, sada imaju malo nade da će videti kako se njihova vojna pomoć pretvara u uspeh na bojnom polju. Umorni su od rata i žele da postignu dogovor s Kremljom kako bi ga okončali. To je priznala i italijanska premijerka Đorđa Meloni u telefonskom razgovoru s ruskim šaljivdžijama: "Vidim da je dosta umora, moram da kažem istinu, na svim stranama. Blizu smo trenutka u kojem će svi shvatiti da nam je potrebno da se izvučemo iz ovoga".
To je bilo u septembru. Od tada se pažnja sveta preusmerila s Ukrajine na Bliski istok gde ruski saveznik Iran razbuktava regionalni požar. Putinova strategija iscrpljivanja zapadne podrške Ukrajini nije mogla da bude bolje izvedena. Posledice sukoba na Bliskom istoku takođe su stvorile sve veću zabrinutost kod kuće, pa su američki i evropski gradovi pogođeni masovnim protestima protiv podrške koju njihove vlade pružaju Izraelu.
Foto: Reuters
U međuvremenu se Džou Badenu približavaju izbori. Spoljna politika možda nije odlučujući faktor za obezbeđivanje glasova, ali je svakako jedan od ključnih faktora. Njemu je potreban veliki plus kojim bi poništio afganistanski minus koji njegovi protivnici beskonačno recikliraju. Nadao se da će mu to omogućiti oživljavanje Obaminog nuklearnog sporazuma s Iranom i istorijska normalizacija odnosa između Izraela i Saudijske Arabije. Ali obe opcije sada više nisu na stolu, barem srednjoročno gledano.
Rešenje rata u Ukrajini jedna je od preostalih opcija. Što ako on odluči da pritisne Ukrajinu da pristane na prekid vatre pretnjom uskraćivanja ili smanjenja američke potdrške? Malo evropskih lidera bi se ozbiljno suprotstavilo onome što sugeriše telefonski razgovor Meloni.
Što god se dogodilo, mi - Velika Britanija - moramo da nastavimo da podržavamo plemenitiji, iako teži, put do konačne pobede. Dati Ukrajini vazdušnu nadmoć, borbenu inženjeriju i artiljeriju koje su joj je potrebne da promeni stanje na bojnom polju. Jer, kako sada stvari stoje, samo Putin može da izađe iz ovoga kao pobednik.
Vladimir Putin odlučio je da se kandiduje na predsedničkim izborima u martu, što je potez koji će ga zadržati na vlasti najmanje do 2030. godine, tvrde izvori Rojtersa.
Zbog delovanja Sunčevih baklji (snažnih eksplozija u Sunčevoj atmosferi) delove Rusije i Ukrajine preplavila je jedna od najsnažnijih polarnih svetlosti u grimiznim i zelenim nijansama u poslednjih nekoliko godina, pokazuju fotografije objavljene na društvenim mrežama i u ruskim medijima.
Ukrajina mora da se „suoči sa realnošću“ i prizna da ne može da pobedi Rusiju na bojnom polju, rekao je Aleksej Arestovič, bivši pomoćnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, u nizu objava u Telegramu tokom vikenda. Umesto toga, Kijev treba da teži miru sa Moskvom u zamenu za garancije NATO-a, rekao je političar.
Stanovnici Litvanije su u strahu, da ako Ukrajina izgubi rat to znači da su oni sledeći na udaru. Ta država stisnuta između ruskog satelita Belorusije i ruske eksklave Kalinjingrada, prenose mediji, sprema se za eskalaciju rata u Ukrajini i pokušaj ruskog predsednika da pređe njihovu granicu.
Zapadni kvazicivilni sateliti u kosmosu koji se koriste u sukobima, mogli bi da postanu „legitimna meta“ za uzvratni udar, rekao je u intervjuu ruskim novinarima Vladimir Ermakov, direktor odeljenja za neširenje i kontrolu naoružanja pri Ministarstvu spoljnih poslova Rusije.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izdao je naredbu članovima svoje administracije da počnu da se pripremaju za predsedničke izbore sledeće godine, preneli su ruski mediji.
Članak glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog u časopisu Ekonomist je apel Vašingtonu zbog nesposobnosti predsednika Vladimira Zelenskog, rekao je penzionisani general-major Oružanih snaga Ukrajine Sergej Krivonos u intervjuu za IouTube kanal kanala Direct TV.
Ukrajina je postala balast za Sjedinjene Države, koji će biti odbačen u pravom trenutku, rekao je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Deni Hejfon.
Rusija i Sjedinjene Američke Države već razgovaraju o mogućim zajedničkim energetskim projektima koji bi mogli da budu pokrenuti posle završetka sukoba u Ukrajini, dok Moskva i Vašington paralelno traže put ka političkom dogovoru, objavio je Rojters.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Vladimir Putin odlučio je da se kandiduje na predsedničkim izborima u martu, što je potez koji će ga zadržati na vlasti najmanje do 2030. godine, tvrde izvori Rojtersa.
U Srbiji su danas održani vanredni izbori za poslanike Skupštine Srbije, a građani su se opredeljivali za jednu od 18 izbornih lista na kojima je bilo predloženo 2.418 kandidata za 250 mesta u parlamentu.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" poručio je večeras na konferenciji za medije, da će blokaderi do marta ili aprila uvesti sankcije Rusiji.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Policija u Beču uhapsila je državljanina Srbije (45) nakon što su u podrumu jedne stambene zgrade pronađeni skupoceni električni trotineti, prateća oprema i bicikle.
Službenici Policijske stanice Tešanj su sinoć u Jelahu zaustavili vozilo iz kojeg je suvozač pobegao i odbacio paket s više od kilograma biljne materije. On je lišen slobode, a nakon pretresa jednog stana u kojem su pronađeni novi paketi materije i municija, policija traga za muškarcem koji ga koristi.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari