Prvi set dronova "skalpel", isporučen ruskim trupama, označio je početak nove ere u vojnoj tehnologiji. Napravljene od strane "Vostok Design Bureau-a", ovi dronovi nude veći operativni domet u poređenju sa isprobanim i testiranim "lancetom".
- Nakon ulaska u početnu fazu proizvodnje manjeg obima platforme Scalpel, proizvodimo oko 20 dronova mesečno. U zavisnosti od potražnje, postoji potencijal za značajno povećanje proizvodnje - otkrili su iz dizajnerskog biroa, a trenutno je jedan set "skalpela", koji se sastoji od 15 dronova, isporučen regionu SVO.
Povratne informacije iz faze testiranja "skalpela" pokazale su pozitivne rezultate o ovim bespilotnim letelicama.
- Piloti su otkrili da je uređaj lak za manipulisanje i da je stabilan tokom ronjenja, što omogućava ciljanje bez napora. Veoma je cenjena i jednostavnost uređaja za pripremu leta - dodali su dizajneri.
Russian Telegrams are reporting that the first batch of "Scalpel" loitering munitions ( a smaller "budget" version of Lancet) is ready for use in eastern Ukraine: "....there are not enough Lancets - that's a fact. We are not competing (with Lancet) - we just want to deliver the… https://t.co/gw70EfZ4HZpic.twitter.com/5Mqd9Jo8J9
— Samuel Bendett (@sambendett) November 2, 2023
Iako "skalpelu" možda nedostaje nekoliko funkcija u poređenju sa dronom kamikaza "lancet", on to nadoknađuje pristupačijom cenom - oko 3.300 dolara i većom otpornošću na smetnje. Do kraja januara 2024. u toku su planovi za poboljšanje skalpela sa kamerom koja nudi uvećanje od 10-30 puta, zajedno sa sistemom za snimanje i ciljanje ciljeva.
Kako sada, nosivost ovog drona je 5 kilograma, uz poletnu težinu od 10,5 kilograma. Može da se pohvali brzinom krstarenja od 120 kilometara na sat, a može da pokrije raspon leta od 40 kilometara.
Za Aleksandra Hodakovskog, oficira koji je blisko uključen u ovaj projekat, sada je primarni cilj da "unapredi ovaj pristupačan, efikasan i dalekometni dron u masovnu proizvodnju".
Koje su razlike?
Kada u početku ispitate dronove "lancet" i "scalpel", njihove sličnosti izgledaju istaknutije od njihovih razlika. Upadljiva sličnost u dizajnu krila u obliku krsta povezana sa sredinom i krajevima trupa, praćena repnim perajem, primetna je kod oba modela.
Zanimljivo je da je radni domet baznih modela za oba drona takođe prilično sličan, na maksimalnoj udaljenosti od 40 km. Međutim, važno je napomenuti da su nedavna poboljšanja znatno povećala operativni domet "lanceta" u Rusiji. Indicije sugerišu da su udari na ukrajinske položaje izvedeni sa obližnje ruske lokacije udaljene nekih 60-70 km.
Međutim, ispitivanje maksimalnih brzina leta ovih dronova dovodi ključnu razliku u prvi plan. Podaci iz konstruktorskog biroa Vostok pokazuju da Skalpel dostiže maksimalnu brzinu od 120 km/h. Nasuprot tome, Lancet može postići više nego dvostruko veću brzinu, neverovatnih 300 km/h.
U Ukrajinu je poslato 15 "scapel" jedinica, koje su verovatno bile namenjene za testiranje leta i eventualno uništenje. U ovom aspektu, "lancet" ima prednost, jer je skoro godinu dana ispred. U stvari, više dronova "lancet" može se lansirati sa jedne platforme i raditi unisono, slično roju. Još jedna značajna razlika je neizvesnost u pogledu toga da li će "skalpel" uopšte dostići verziju 2.0, posebno imajući u vidu da je skoro deset puta pristupačniji od "lanceta".
Spekulisanje o prirodi bojeve glave skalpela je izazovno zbog odsustva konkretnih informacija. Ipak, razumno je pretpostaviti da skalpel neće odgovarati "lancetovoj" destruktivnoj moći. Ova pretpostavka uzima u obzir nekoliko faktora, uključujući nižu cenu "skalpela", manju veličinu i trenutni proces lansiranja sa jednom lansirnom podlogom po dronu.
Navodne mete
Ostaje neizvesno ko ili šta će biti na strani ruskog novog skalpela. Uticaj Lancet udara je ranije pokazao značajnu destruktivnu silu, bilo da je usmeren na teško oklopna vozila kao što su terenci, borbena vozila pešadije ili značajnije pretnje kao što su samohodne haubice i tenkovi "leopard 2".
Moguće je da će se isplativi skalpel prvenstveno koristiti protiv manje strašnih ciljeva koji uključuju transportna vozila kao što su terenci, kamioni i bagi. Raspoređivanje "lanceta" protiv ovih ciljeva moglo bi se zaista pokazati kao uspešna strategija, ali potencijalno prevelika s obzirom na trošak koji predstavlja za rusku ekonomiju. Dakle, postoji potreba za oružjem, kao što je skalpel, koje nudi destruktivne sposobnosti slične "lancetu", ali po isplativijoj ceni.
U zavisnosti od nosivosti, mala skrovišta u kojima su smešteni neprijateljski vojnici takođe mogu biti na nišanu skalpela. FPV bespilotne letelice generalno rade u ovim oblastima, ali skalpel bi mogao da poboljša napore za nadzor i izviđanje u tandemu sa ovim dronovima. Štaviše, mogao bi biti raspoređen za završne udare ako operacije odstupe od planiranog kursa.
Još jedna intrigantna perspektiva je potencijalna upotreba "skalpel" topova i njihovih lansirnih sistema u pešadijskim vozilima ili oklopnim vozilima, koji bi služili kao dodatna vatrena moć za dopunu postojećeg naoružanja na različitim kopnenim vozilima. Rusija je nedavno nagovestila svoju nameru da preduzme takve poduhvate, ukazujući da bi "skalpel" potencijalno mogao biti uskoro integrisan.
Prekrštena krila
Na prvi pogled deluje kao da se dizajn "skalpela" ne razlikuje mnogo od svog prethodnika, "lanceta" posebno u upotrebi ukrštenih krila. Ali to nas navodi da se zapitamo zašto bi Vostok-ov ruski dizajnerski biro odlučio da replicira ovaj dizajn?
🇷🇺🇷🇺The new Russian drone "Scalpel" is undergoing flight tests. In October 2023, it is planned to launch mass… pic.twitter.com/3YH0eHO4NS
— Koba (@Roberto05246129) September 7, 2023
Da, "lancet" se pokazao uspešnim, ali mora postojati dublje objašnjenje za nastavak upotrebe ove konfiguracije krila. Nekoliko aeronautičkih inženjera, posebno onih ruskog porekla, predlažu poboljšanu stabilnost leta kao ključnu prednost. Ovaj dizajn pomaže u ravnomernoj distribuciji podizanja po rasponu krila, minimizirajući mogućnost da dron doživi nestabilnost kotrljanja ili nagiba. Kao rezultat, može održavati stabilnu putanju leta uz lakšu kontrolu i manevrisanje.
Još jedna značajna prednost je smanjenje otpornosti. Aerodinamičan oblik koji stvaraju ukrštena krila minimizira sile otpora koje deluju na dron tokom leta.
Na kraju, dizajn ukrštenih krila može povećati odnos podizanja i otpora drona. Pažljivim finim podešavanjem oblika krila i napadnog ugla, moguće je generisati veće podizanje uz održavanje minimalnog otpora.
Izjave predsednika Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena da velike tragedije mogu dovesti do napretka predstavljaju suštinu američke bezbednosne doktrine, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Snimak Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) od 15. novembra na kojem se prikazuje navodno oružje Hamasa u kompleksu bolnice El Šifa u Gazi prikazuje manje komada naoružanja nego što se vidi u video-materijalu koje su napravile međunarodne medijske ekipe, uvideo je Si-En-En.
Ukrajina je u teškoj situaciji zbog situacije na frontu i problema sa podrškom njenih saveznika, rekao je penzionisani poljski general-major Boguslav Paček u intervjuu radiju TOK FM.
Sjedinjene Države se zalažu za mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu i ne podržavaju nezavisnost ostrva Tajvan, ali neće odbiti da mu isporuče oružje, rekao je portparol Bele kuće Džon Kirbi na brifingu u četvrtak.
U Donjeckoj oblasti, u njenom "pojasu tvrđava", trenutno se vode neke od najkritičnijih i najodlučnijih bitaka rusko - ukrajinskog rata, izveštava Institut za rat (ISW).
Ruski teški vojno-transportni avion An-124-100 „Ruslan“, isti onaj koji je 2022. korišćen za dopremanje raketa za sisteme „Iskander“ u Belorusiju, obavio je početkom septembra misteriozan let ka Kalinjingradskoj oblasti, ali za sada nema podataka šta se nalazilo u njegovom ogromnom teretnom prostoru.
Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Ruski napadi ozbiljno su oštetili infrastrukturu koju ukrajinski trgovinski lanci koriste za skladištenje i distribuciju robe širom zemlje, izjavio je zamenik ministra agrarne politike Ukrajine Taras Visocki.
U toku noći ruske snage izvršile su seriju napada na ključne logističke i industrijske objekte u glavnom gradu Ukrajine Kijevu i njegovoj okolini. Na meti su se našla skladišta kompanije "Nova Pošta" u Svjatopetrovskom, dok su požari i eksplozije zabeleženi i u Brovarima, Višnjevu, Sofijevskoj Borščagovki te u blizini nekadašnje fabrike "Boljševik".
Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Veliku Britaniju da direktno učestvuje u ratu na strani Ukrajine i da svojim potezima dodatno otežava mogućnost postizanja mira.
Ukrajinske snage su tokom poslednja 24 časa izvele napade na više vojnih i logističkih objekata u kojima je stradao ruski avion Su-24M na aerodromu "Saki" na Krimu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izjave predsednika Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena da velike tragedije mogu dovesti do napretka predstavljaju suštinu američke bezbednosne doktrine, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Američki novinar Taker Karlson izjavio je da je Moskva na njega ostavila neuporedivo snažniji utisak od Njujorka i da se ne odriče ranijih pohvala ruskoj prestonici.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Anđelka Bulatović, koja se nalazi na 132. mestu blokaderske liste, članica je Srpske napredne stranke u Novom Sadu još od 2012. godine, a kako saznajemo, iz SNS-a se nikada nije ni iščlanila!
Najnoviji tajni dokument Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) sa blokaderskog vetiranja kandidata potpuno je razotkrio dokle idu laž, bezakonje i diktatura unutar ovog raspadnutog tabora.
Ilija Srdanović, prvi na studentsko blokaderskoj listi, ne može se baš pohvaliti sjajnim uspesima po kojima je poznat. Ono što je njegov glavni adut je nasilje i to prema ženama.
Nakon skoro dve godine zamajavanja javnosti, blokaderi su konačno morali da stave karte na sto i objave imena kandidata za narodne poslanike na blokaderskoj listi, a rezultat je izazvao opšti podsmeh.
Novinari tajkunske televizije N1 i blokaderi još jednom su pred celom Srbijom demonstrirali potpuno elementarno neznanje u sopstvenu državu i njen nacionalni identitet!
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
U prvoj epizodi najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koja je emitovana večeras na televiziji Informer, pobedu je odneo Crveni tim i tako sebi obezbedio luksuzni smeštaj.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Uzgajanje nane u Srbiji postaje jedan od najunosnijih poljoprivrednih biznisa, jer jedan hektar može da donese i do 7.000 evra prihoda uz relativno niska ulaganja.
Sibirski pelin mogao bi da postane novo sredstvo u borbi protiv gripa. Naučnici su otkrili da njegov ekstrakt efikasno suzbija i sezonski i ptičji grip.
Na obroncima Rudnika, u zelenilu i tišini Šumadije, nedaleko od Stragara, nalazi se Manastir Voljavča – jedna od starih srpskih svetinja koju vekovima prate istorija, narodna predanja i priče vernika. Posvećen je Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu, a njegovi počeci vezuju se za srednji vek.
Letovanje jedne porodice iz Srbije u Grčkoj pretvorilo se u pravu noćnu moru kada je divlja životinja ušla u njihov šator i napala malo dete. Incident se dogodio u kampu kod Neos Marmarasa, a dete je zbog povreda na licu hitno prebačeno u bolnicu u Solunu
U autobusu međugradskog prevoza koji saobraća na liniji Smederevo-Velika Plana sinoć je došlo do incidenta u kojem je jedan osamnaestogodišnjak teško povređen.
Policija je uhapsila D.S. iz Srpca u Laktašima nakon saobraćajne nezgode u kojoj je jedno lice povređeno, kod kojeg je utvrđeno 1,69 g/kg alkohola u organizmu, a on je pokušao pobeći i fizički napao i povredio policijske službenike.
Na današnji dan navršava se tačno godinu dana od nezapamćenog zločina u naselju Veliko Polje kod Obrenovca, kada je Srđan Popović (37) iz automobilom pregazio svog rođaka Igora J. (45), snimio njegovo umiranje i snimak okačio na Instagram, da bi samo nekoliko meseci kasnije i sam preminuo u zatvorskoj bolnici pre izricanja presude.
Na 78. dodeli prestižnih Emi nagrada u Los Anđelesu najveći trijumf ostvarila je horor-komedija "Widow’s Bay", koja je sezonu završila sa neverovatnih 14 osvojenih priznanja, dok je briljantni Metju Ris ispisao istoriju televizije osvojivši dve nagrade za glavne muške uloge tokom iste večeri.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Na ovogodišnjoj ceremoniji dodele Emi nagrada u Los Anđelesu Zendaja se pojavila u upečatljivom izdanju koje je odmah privuklo pažnju fotografa i publike.
Bela odeća može izgledati besprekorno, ali pogrešan izbor donjeg veša lako može da pokvari ceo utisak. I dok većina prvo pomisli na beli veš, bež i njanse zagasite crvene nijanse mogu biti mnogo diskretnije ispod bele tkanine.
Glumica Jelisaveta Orašanin izjavila je da je "danas teže sačuvati privatnost nego ranije", a to je rekla samo tri dana pre nego što se saznalo za njen razvod.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.