Prvi set dronova "skalpel", isporučen ruskim trupama, označio je početak nove ere u vojnoj tehnologiji. Napravljene od strane "Vostok Design Bureau-a", ovi dronovi nude veći operativni domet u poređenju sa isprobanim i testiranim "lancetom".
- Nakon ulaska u početnu fazu proizvodnje manjeg obima platforme Scalpel, proizvodimo oko 20 dronova mesečno. U zavisnosti od potražnje, postoji potencijal za značajno povećanje proizvodnje - otkrili su iz dizajnerskog biroa, a trenutno je jedan set "skalpela", koji se sastoji od 15 dronova, isporučen regionu SVO.
Povratne informacije iz faze testiranja "skalpela" pokazale su pozitivne rezultate o ovim bespilotnim letelicama.
- Piloti su otkrili da je uređaj lak za manipulisanje i da je stabilan tokom ronjenja, što omogućava ciljanje bez napora. Veoma je cenjena i jednostavnost uređaja za pripremu leta - dodali su dizajneri.
Russian Telegrams are reporting that the first batch of "Scalpel" loitering munitions ( a smaller "budget" version of Lancet) is ready for use in eastern Ukraine: "....there are not enough Lancets - that's a fact. We are not competing (with Lancet) - we just want to deliver the… https://t.co/gw70EfZ4HZpic.twitter.com/5Mqd9Jo8J9
— Samuel Bendett (@sambendett) November 2, 2023
Iako "skalpelu" možda nedostaje nekoliko funkcija u poređenju sa dronom kamikaza "lancet", on to nadoknađuje pristupačijom cenom - oko 3.300 dolara i većom otpornošću na smetnje. Do kraja januara 2024. u toku su planovi za poboljšanje skalpela sa kamerom koja nudi uvećanje od 10-30 puta, zajedno sa sistemom za snimanje i ciljanje ciljeva.
Kako sada, nosivost ovog drona je 5 kilograma, uz poletnu težinu od 10,5 kilograma. Može da se pohvali brzinom krstarenja od 120 kilometara na sat, a može da pokrije raspon leta od 40 kilometara.
Za Aleksandra Hodakovskog, oficira koji je blisko uključen u ovaj projekat, sada je primarni cilj da "unapredi ovaj pristupačan, efikasan i dalekometni dron u masovnu proizvodnju".
Koje su razlike?
Kada u početku ispitate dronove "lancet" i "scalpel", njihove sličnosti izgledaju istaknutije od njihovih razlika. Upadljiva sličnost u dizajnu krila u obliku krsta povezana sa sredinom i krajevima trupa, praćena repnim perajem, primetna je kod oba modela.
Zanimljivo je da je radni domet baznih modela za oba drona takođe prilično sličan, na maksimalnoj udaljenosti od 40 km. Međutim, važno je napomenuti da su nedavna poboljšanja znatno povećala operativni domet "lanceta" u Rusiji. Indicije sugerišu da su udari na ukrajinske položaje izvedeni sa obližnje ruske lokacije udaljene nekih 60-70 km.
Međutim, ispitivanje maksimalnih brzina leta ovih dronova dovodi ključnu razliku u prvi plan. Podaci iz konstruktorskog biroa Vostok pokazuju da Skalpel dostiže maksimalnu brzinu od 120 km/h. Nasuprot tome, Lancet može postići više nego dvostruko veću brzinu, neverovatnih 300 km/h.
U Ukrajinu je poslato 15 "scapel" jedinica, koje su verovatno bile namenjene za testiranje leta i eventualno uništenje. U ovom aspektu, "lancet" ima prednost, jer je skoro godinu dana ispred. U stvari, više dronova "lancet" može se lansirati sa jedne platforme i raditi unisono, slično roju. Još jedna značajna razlika je neizvesnost u pogledu toga da li će "skalpel" uopšte dostići verziju 2.0, posebno imajući u vidu da je skoro deset puta pristupačniji od "lanceta".
Spekulisanje o prirodi bojeve glave skalpela je izazovno zbog odsustva konkretnih informacija. Ipak, razumno je pretpostaviti da skalpel neće odgovarati "lancetovoj" destruktivnoj moći. Ova pretpostavka uzima u obzir nekoliko faktora, uključujući nižu cenu "skalpela", manju veličinu i trenutni proces lansiranja sa jednom lansirnom podlogom po dronu.
Navodne mete
Ostaje neizvesno ko ili šta će biti na strani ruskog novog skalpela. Uticaj Lancet udara je ranije pokazao značajnu destruktivnu silu, bilo da je usmeren na teško oklopna vozila kao što su terenci, borbena vozila pešadije ili značajnije pretnje kao što su samohodne haubice i tenkovi "leopard 2".
Moguće je da će se isplativi skalpel prvenstveno koristiti protiv manje strašnih ciljeva koji uključuju transportna vozila kao što su terenci, kamioni i bagi. Raspoređivanje "lanceta" protiv ovih ciljeva moglo bi se zaista pokazati kao uspešna strategija, ali potencijalno prevelika s obzirom na trošak koji predstavlja za rusku ekonomiju. Dakle, postoji potreba za oružjem, kao što je skalpel, koje nudi destruktivne sposobnosti slične "lancetu", ali po isplativijoj ceni.
U zavisnosti od nosivosti, mala skrovišta u kojima su smešteni neprijateljski vojnici takođe mogu biti na nišanu skalpela. FPV bespilotne letelice generalno rade u ovim oblastima, ali skalpel bi mogao da poboljša napore za nadzor i izviđanje u tandemu sa ovim dronovima. Štaviše, mogao bi biti raspoređen za završne udare ako operacije odstupe od planiranog kursa.
Još jedna intrigantna perspektiva je potencijalna upotreba "skalpel" topova i njihovih lansirnih sistema u pešadijskim vozilima ili oklopnim vozilima, koji bi služili kao dodatna vatrena moć za dopunu postojećeg naoružanja na različitim kopnenim vozilima. Rusija je nedavno nagovestila svoju nameru da preduzme takve poduhvate, ukazujući da bi "skalpel" potencijalno mogao biti uskoro integrisan.
Prekrštena krila
Na prvi pogled deluje kao da se dizajn "skalpela" ne razlikuje mnogo od svog prethodnika, "lanceta" posebno u upotrebi ukrštenih krila. Ali to nas navodi da se zapitamo zašto bi Vostok-ov ruski dizajnerski biro odlučio da replicira ovaj dizajn?
🇷🇺🇷🇺The new Russian drone "Scalpel" is undergoing flight tests. In October 2023, it is planned to launch mass… pic.twitter.com/3YH0eHO4NS
— Koba (@Roberto05246129) September 7, 2023
Da, "lancet" se pokazao uspešnim, ali mora postojati dublje objašnjenje za nastavak upotrebe ove konfiguracije krila. Nekoliko aeronautičkih inženjera, posebno onih ruskog porekla, predlažu poboljšanu stabilnost leta kao ključnu prednost. Ovaj dizajn pomaže u ravnomernoj distribuciji podizanja po rasponu krila, minimizirajući mogućnost da dron doživi nestabilnost kotrljanja ili nagiba. Kao rezultat, može održavati stabilnu putanju leta uz lakšu kontrolu i manevrisanje.
Još jedna značajna prednost je smanjenje otpornosti. Aerodinamičan oblik koji stvaraju ukrštena krila minimizira sile otpora koje deluju na dron tokom leta.
Na kraju, dizajn ukrštenih krila može povećati odnos podizanja i otpora drona. Pažljivim finim podešavanjem oblika krila i napadnog ugla, moguće je generisati veće podizanje uz održavanje minimalnog otpora.
Izjave predsednika Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena da velike tragedije mogu dovesti do napretka predstavljaju suštinu američke bezbednosne doktrine, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Snimak Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) od 15. novembra na kojem se prikazuje navodno oružje Hamasa u kompleksu bolnice El Šifa u Gazi prikazuje manje komada naoružanja nego što se vidi u video-materijalu koje su napravile međunarodne medijske ekipe, uvideo je Si-En-En.
Ukrajina je u teškoj situaciji zbog situacije na frontu i problema sa podrškom njenih saveznika, rekao je penzionisani poljski general-major Boguslav Paček u intervjuu radiju TOK FM.
Sjedinjene Države se zalažu za mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu i ne podržavaju nezavisnost ostrva Tajvan, ali neće odbiti da mu isporuče oružje, rekao je portparol Bele kuće Džon Kirbi na brifingu u četvrtak.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valerij Gerasimov izvršio je inspekciju grupe trupa "Zapad" i tom prilikom najavio aktivnu ofanzivu ruskih jedinica na nekoliko pravaca Ukrajine istovremeno.
Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je, prema presretnutim radio-vezama, jedan ruski komandant naredio svojim vojnicima da odrube glave dvojici ukrajinskih boraca poginulih u zasedi kod Guljajpolja u Zaporoškoj oblasti i da ih izlože "radi potvrde".
Ruske snage izvele su tokom noći jedan od najžešćih kombinovanih napada na Kijev od početka sukoba, koristeći stotine dronova kamikaza, balističke i krstareće rakete u više talasa, što je izazvalo snažne eksplozije i požare širom ukrajinske prestonice.
Jermenija je dobila prve francuske samohodne haubice CAESAR kalibra 155 milimetara, što pokazuje da Jerevan ubrzano menja vojni oslonac i sve otvorenije jača saradnju sa zapadnim i azijskim partnerima.
Ruska vojska je uspešno forsirala reku Severni Donjeck, probila odbrambene linije kod mesta Prišib i Tatjanovka, čime je započela operativno okruživanje strateški važnog grada Limana u Ukrajini.
U gotovo identičnom vremenskom okviru, ruske jedinice su zauzele dva naseljena mesta sa istim nazivom - Novodmitrovka, koja su međusobno udaljena skoro hiljadu kilometara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izjave predsednika Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena da velike tragedije mogu dovesti do napretka predstavljaju suštinu američke bezbednosne doktrine, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Putnik koji je boravio na kruzeru MV „Hondijus“, brodu na kojem je već zabeležena smrtonosna epidemija hantavirusa, preliminarno je pozitivan na Andski soj ovog virusa i nalazi se u bolničkoj izolaciji u Viktoriji, saopštile su kanadske zdravstvene vlasti.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće u dvodnevnoj poseti, danas i sutra (17. i 18. maja) Republici Azerbejdžanu, gde će učestvovati na 13. Svetskom urbanom forumu u organizaciji Ujedinjenih nacija, koji se ove godine održava u Bakuu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv 10 osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili različita krivična dela u vezi sa krivičnim delom Teško ubistvo izvršeno na štetu Aleksandra Nešovića za kojim se i dalje traga.
Policija je danas u selu Ljukovo kod Inđije zaplenila beli automobil "folksvagen" u sklopu opsežne istrage koja se odvija od jutarnjih časova na dve lokacije kod Inđije.
Osnovni sud u Čačku osudio je muškarca T. T. (33) iz Čačka na kaznu zatvora od 10 meseci zbog teške krađe agregata sa trase izgradnje auto-puta "Moravski koridor".
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar