Ruski borbeni avion pete generacije Su-57 nastavlja da privlači pažnju javnosti svojim naprednim borbenim sposobnostima, navode novinari američkog vojnog časopisa Militari Vač Magazin (MVM). U analizi ruskog nebeskog predatora MVM govori šta se od njih može očekivati u budućnosti.
Ministarstvo odbrane Rusije je 27. decembra primilo poslednju partiju lovaca pete generacije Su-57, čija je isporuka zakazana za 2023. godinu. Saopšteno je da je ove godine fabrika aviona u Komsomolsku na Amuru proizvela 12 aviona. Ovo predstavlja uspešno udvostručenje proizvodnje od 2022. godine, kada je isporučeno samo šest aviona, a ukupna flota iznosi 22 aviona.
Državna kompanija United Aircraft Corporation saopštila je da su inicijative 2023. godine za poboljšanje proizvodne linije Su-57 pomogle u proširenju proizvodnje, povećanju proizvodnje i uklanjanju uskih grla u proizvodnom ciklusu. Ovo je uticalo ne samo na radnju za završnu montažu, već i na ceo proizvodni proces. Ključno za ovo je bilo rešavanje problema sa snabdevanjem visokotehnoloških komponenti iz fabrika dobavljača i istraživanje opcija za poboljšanje tehnologija montaže.
Izvršni direktor Ujedinjene avio-kompanije Jurij Sljusar istakao je tekuću modernizaciju proizvodnih pogona, pri čemu se očekuje da će nekoliko ključnih struktura biti pušteno u rad 2024. godine koje će bolje podržati buduće projekte tehničke preopreme u vezi sa programom Su-57.
Rusko ratno vazduhoplovstvo dobilo je svoj prvi lovac Su-57 2020. godine, zatim još tri 2021. i još šest 2022. godine, čime je veličina flote do početka 2023. dostigla deset lovaca. Očekuje se da će dalje značajno proširenje proizvodnje na kraju povećati isporuke za više od 20 aviona godišnje, što će omogućiti da flota poraste na 76 aviona 2027. godine, ostavljajući prostor za izvoz.
Više izvora kaže da je Alžir već naručio. Međutim, obim ruske proizvodnje aviona će ostati mali ne samo u poređenju sa mnogo manjim američkim jednomotornim lovcem F-35, koji se proizvodi u tri glavne varijante za više od deset kupaca po stopi od preko 140 letelica godišnje. , ali i u poređenju sa teškim kineskim dvomotornim lovcem J-20, koji se proizvodi u tri glavne varijante za više od deset kupaca po stopi od više od 140 letelica godišnje, iako se proizvodi isključivo za domaću upotrebu, očekuje se da premaši 120 aviona do 2024.
Prvobitno se očekivalo da rusko vazduhoplovstvo počne da dobija Su-57 pre 2012. godine, ali je to kasnije odloženo do 2015. godine, kada je planirano da 50 aviona uđe u upotrebu do 2020. godine, a 200 do 2025. godine. Kašnjenja su usledila nakon potpunog kolapsa prethodnog Ruski program za stvaranje lovca pete generacije, MiG 1.42, čiji je razvoj započeo kasnih 1970-ih i bio je mnogo ambiciozniji za svoje vreme.
Uprkos značajnim kašnjenjima u razvoju, raspoređivanje Su-57 u operacijama u Ukrajini učinilo je rusko vazduhoplovstvo jedinom službom na svetu sa iskustvom u radu lovaca pete generacije u intenzivnim borbenim okruženjima.
Borbeno raspoređivanje je veoma široko prijavljeno od marta 2022. godine, pri čemu je prijavljeno da Su-57 obavlja uloge kao što su napadi, potiskivanje vazdušne odbrane, podrška naporima elektronskog ratovanja, pa čak i van vizuelnog dometa borbe vazduh-vazduh.
Kasniji izveštaji pokazuju da je moćan paket senzora aviona, koji integriše šest AESA radara i infracrveni senzor, takođe omogućio da služi kao veoma vredna platforma za rano upozoravanje i kontrolu u vazduhu, deleći podatke sa prijateljskim jedinicama u pozorištu.
Izveštaj Ministarstva odbrane Ujedinjenog Kraljevstva objavljen u januaru 2023. godine potvrdio je da su Su-57 „ispalili rakete dugog dometa vazduh-zemlja ili vazduh-vazduh u Ukrajinu" i da su to činili „najmanje od juna 2022.", i britanska konzervativna publikacija The Conversation je kasnije sredinom februara objavila da su Su-57 ispalili rakete na ukrajinske avione izvan vidnog dometa.
S obzirom da se očekuje da će prva puna snaga biti postavljena početkom 2024. godine, ostaje da se vidi mnogo o budućnosti programa Su-57, uključujući i koliko će se on proizvoditi, gde i kojim službama će biti raspoređen i kada će proizvodnja biti prelazak na naprednu varijantu Su-57M ostaje neizvestan.
Prvi i ključni front ka kome su usmereni pogledi iz čitavog sveta i dalje je Ukrajina, ali tamo stvari ne idu u dobrom smeru, ne samo za Kijev već ni za čitav Zapad, piše hrvatski geopolitičar Zoran Meter za sajt „Geopolitika njuz".
Sjedinjene Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije sa ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija, blokirajući oko 300 milijardi dolara suverene ruske imovine na Zapadu. Ova mera usledila je nakon što je pokrenuta Specijalna vojna operacija Moskve u Ukrajini! Rusija preti identičnim merama, ali nije jasno koliko je tačno novca zapadnih kompaanija na ovim računima. Ruski zvaničnici tvrde da je reč o vrednosti uporedivoj sa zamrznutim ruskim rezervama od 300 milijardi dolara.
Flote NATO i SAD zaista žele da uđu u Crno more i stvore udarne snage - ali neće moći da prođu kroz Bosfor i pomognu Oružane snage Ukrajine koje ih tako dugo čekaju. Čak i ako uspeju da dođu do ruskih voda ne bi mogle da nanesu značajniju štetu Crnomorskoj floti ili teritoriji Rusije. Njihov životni vek bi bio pet do 10 minuta!
Predsednik Rusije Vladimir Putin je lično tražio mirovni sporazum sa Ukrajinom u aprilu 2022, prema rečima ambasadora Aleksandra Čalija, uglednog člana ukrajinske delegacije.
Načelnik Generalštaba vojske Poljske Veslav Кukula navodi da sve ukazuje na to da je vazdušni prostor zemlje jutros narušila ruska raketa! Kukula je posle hitnog sastanka u Birou za nacionalnu bezbednost naglasio da će to biti dalje provereno.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prvi i ključni front ka kome su usmereni pogledi iz čitavog sveta i dalje je Ukrajina, ali tamo stvari ne idu u dobrom smeru, ne samo za Kijev već ni za čitav Zapad, piše hrvatski geopolitičar Zoran Meter za sajt „Geopolitika njuz".
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. "studentskoj listi", rekao je da će na izborima da pobedi kandidat SNS Aleksandar Vučić, a blokaderima je poručio da se ne zanose.
Aleksandar Šešelj, zamenik predsednika Srpske radikalne stranke gostovao je na TV Lav Plusu gde je govorio o izborima 25. oktobra, blokaderima i njihovom mraćnom planu za celu Srbiju.
Kada je ideolog blokadera Dejan Šoškić tokom debate na RTS-u govorio o obrazovanju, nauci i ekonomiji znanja, Siniša Mali mu je odgovorio povezujući ga sa studentskim blokadama i poručio da ne može istovremeno da govori o značaju univerziteta i podržava njihovu blokadu.
Putnički vozovi na relaciji Niš-Leskovac-Niš od danas ponovo saobraćaju, nakon što je završena rekonstrukcija i modernizacija pruge između Niša i Brestovca.
Pripadnici švajcarske policije uhapsili su u blizini Ciriha državljanina Srbije (35) nakon što je zatečen u primopredaji 4 kilograma kokaina, a naknadnim pretresom njegovog stana otkriveno je još 8 kilograma kokaina u paketima sa oznakama "Rolex" i "Tesla", kao i velika količina ketamina, ekstazija i metamfetamina.
Podgoričanin Vidoje Stanišić, optužen za učešće u pokušaju ubistva "škaljarca" Igora Krstovića, tokom suđenja na Višem sudu u Podgorici izvadio je veštačko oko pred zaprepašćenim sudijama kako bi dokazao infekciju, optužujući policiju za teror i pritisak na svog lekara.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Ćerka Marinka Madžgalja, Sara Madžgalj, koju je glumac dobio u braku sa Dubravkom Mijatović, nedavno je imala svoj pozorišni debi u jednoj baletskoj predstavi.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Jedan koker španijel rešio je da se uključi u kućne poslove, ali je njegova pomoć vlasnici donela više posla nego koristi. Snimak psa koji "pregleda" veš pre pranja brzo je postao hit na društvenim mrežama.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Denser Đole Đogani otkrio je kako je zamerio Lepoj Breni kada ju je pozvao da se pojavi u njenom dokumentarnom filmu, a ona mu na poziv nije ni odgovorila.
Pevačica narodne muzike Zorica Brunclik otvoreno je govorila o zdravstvenim problemima kroz koje je prošla, periodu provedenom u bolnicama, kao i planovima za povratak na scenu nakon finalne lekarske kontrole.
Pevačica Atina Ferari u emisiji “Demanti” otkrila je zanimljive detalje o svom imenu i objasnila zašto je gotovo ceo život svi zovu Atina, iako joj u dokumentima piše Kristina Marković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.