Pentagon Ukrajini šalje bombu koja će prvi put biti korišćena u ratovanju! Plan je da "frankeštajnom" iznenade Putina (VIDEO)
Podeli vest
SAD šalju Ukrajini novo oružje - GLSDB (Ground Launched Small Diameter Bomb). To je kombinacija bombe malog prečnika GBU-39 i raketnog motora rakete M26. Te rakete su povučene iz upotrebe u SAD i evropskim zemljama nakon usvajanja konvencije iz Osla 2008. godine, koja se odnosi na zabranu korišćenja kasetnih bombi. Međutim, njihovi motori su zadržani.
Američka kompanija Boing i švedska kompanija Sab predložile su da se ti motori iskoriste za unapređenje bombi malog prečnika. Više zemalja, uključujući SAD i Norvešku, imaju takve bombe.
Ruske avionske bombe FAB-500M62, upućene ka hangarima Oružanih snaga Ukrajine u pravcu Kupjanska kako bi se uništila njihova oprema, predstavljaju veliku opasnost za ukrajinske vojne objekte.
Oružane snage Rusije uništiće položaje Oružanih snaga Ukrajine teškim granatama FAB-1500, izjavio je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris na svom Jutjub kanalu.
14.01.2024
16:05
Prema podacima sa sajta američke Kancelarije za operativna ispitivanja i evaluaciju, bomba se lansira samo iz aviona, nakon čega otvara krila za autonomni let. Pored toga, u stanju je da menja pravac kretanja i napada mete čak i iza aviona.
Najnovija verzija SDB je opremljena kombinovanim sistemom navođenja: navigacionim sistemom, koji se uglavnom koristi za savladavanje područja gde su slabi signali sa satelita, zatim GPS-om, kao i sa radarom milimetarskih talasa, sa infracrvenim i laserskim senzorima. Zahvaljujući laserskom navođenju, bomba može da pogodi pokretne ciljeve, navodi Sab. Prema podacima Boinga, domet SDB-a je 110 kilometara, a težina bojeve glave je 93 kilograma, što znači da može da prodre u armirani beton debljine skoro jednog metra.
Ministarstvo odbrane RF zvanično je predstavilo svoje najmoćnije avio-bombe FAB-1500, opremljene univerzalnim modulom za „jedrenje“ i navođenjem na cilj.
12.01.2024
20:25
GLSDB, koji se lansira sa zemlje, poseduje sve ove karakteristike, ali kombinacija sa mlaznim motorom povećava domet oružja na 150 kilometara. Prema Sabu, GLSDB je takođe može da pogađa mete sa greškom od svega jednog metra. Za ispaljivanje GLSDB-a pogodni su višecevni raketni bacači sistema M270, HIMARS i Čunmu.
Ukrajina već poseduje M270 i HIMARS sisteme.
- Zbog toga Ukrajina ne treba da obučava osoblje i nije joj potrebna isporuka dodatnih takvih sistema - kaže za DW Mihajlo Samus, ukrajinski stručnjak iz Kijevskog centra za proučavanje vojske.
Napominje da je GLSDB jeftiniji projektil za zapadne raketne bacače.
- Uostalom, ne treba ništa da se proizvodi, samo treba sastaviti dva dela - motor i bombu - i poboljšati sisteme za navođenje. Cena SDB-a je oko 40.000 dolara. Motori su na lageru. S druge strane, ATACMS rakete kratkog dometa koštaju stotine hiljada dolara - ističe Samus.
Kako je navedeno na sajtu Saba, od 2006. godine proizvedeno je oko 20.000 SDB-a.
Upotreba GLSDB-a u borbenim uslovima
GLSDB je nešto novo. Prve testove Boing i Sab su sproveli 2015. godine. A Ukrajina je prva zemlja u kojoj će ova bomba biti korišćena u borbenim uslovima. Zamenica ministra spoljnih poslova SAD, Viktorija Nuland, potvrdila je u Kijevu krajem januara da se takve bombe već isporučuju ukrajinskoj vojsci na frontu.
Ona je rekla da će Putin imati "iznenađenja" na bojnom polju i da će "Ukrajina ove godine postići neke veoma velike uspehe".
Oružane snage Ukrajine su prvobitno očekivale da će GLSDB dobiti mnogo ranije, nakon što su SAD najavile isporuke već u februaru 2023. Plan je bio da u Ukrajinu stignu pre kraja 2023. godine.
- Bilo je potrebno dosta vremena da se bombe isporuče. Nije samo pitanje novca, već i vremena potrebnog za stvaranje kapaciteta za proizvodnju ovih bombi - objašnjava za DW Bredli Bouman, iz Fondacije za odbranu demokratije (FDD) u Vašingtonu.
Pored toga, morala su da se izvrše testiranja, koja su na kraju bila uspešna.
Oružje za napad na skupu opremu
Stručnjaci su uvereni da GLSDB donosi mnoge prednosti, jer bombe imaju dvostruko veći domet od zemaljskih sistema koje trenutno ima Ukrajina. Ukrajinska vojska je u jesen 2023. godine od SAD dobila prve rakete dugog dometa ATACMS, koje se takođe ispaljuju iz raketnih bacača M270 i HIMARS i imaju domet do 160 kilometara. Ali, prema oceni stručnjaka, Ukrajina je dobila samo mali broj tih raketa.
- Drugi projektili za višecevne raketne bacače koje Ukrajina ima mogu da pogode ciljeve na oko 80 kilometara. U stvarnosti je taj domet manji, jer sistemi moraju da budu smešteni dalje od linije fronta zbog pretnje od ruskih dronova - naglašava Mihailo Samus.
Prema njegovim rečima, Ukrajina će stoga moći da koristi GLSDB za napad na udaljenije ciljeve ruskih okupatora.
- Pokrićemo severni Krim, Hersonsku oblast na levoj obali Dnjepra, celu Zaporošku oblast i ceo Donbas. To može da promeni situaciju na frontu u korist Ukrajine - dodaje Samus.
Američki višecevni raketni bacač M270
Napadi sa GLSDB-ovima daleko iza linije fronta mogli bi da otežaju Rusima snabdevanje trupa, kaže Bredli Bouman.
- Pretpostavljam da će Ukrajinci biti zainteresovani da pogode komandne i kontrolne tačke i logističke centre kako bi otežali komandu i kontrolu trupa - napominje on.
Istovremeno, prema Boumanu, važne mete su i oklopni transporteri, tenkovi i druga vojna tehnika na sabirnim mestima.
Ukrajinski vojni stručnjak Petro Černik smatra da će oprema Rusa biti glavna meta GLSDB-ova.
- Treba pogledati odnos troškova. Bolje je pogoditi skupu opremu, a takvih ciljeva ima mnogo: protivvazdušni sistemi Tor-M2 i S-300, razna oklopna vozila, sistemi za elektronsko ratovanje, od kojih neki koštaju i do 200 miliona dolara - kaže Černik u intervjuu za DW.
On naglašava da su Ukrajini potrebne hiljade GLSDB-ova.
- Ruska Federacija ima 2.800 tenkova samo duž borbene linije. Tamo Ima i oko 7.000 oklopnih vozila, oko 7.000 artiljerijskih oruđa i stotine protivvazdušnih sistema - kaže vojni stručnjak.
Nema informacija o tome koliko će GLSDB-ova Ukrajina dobiti. Petro Černik pretpostavlja da će to u početku biti samo nekoliko desetina.
- To je mala količina, sve do sto je dovoljno, ali ne mnogo. Na primer, samo u novembru Rusi su upotrebili oko 1.100 vođenih teških bombi tipa FAB-500 i FAB-250 - kaže Černik.
Kina ubrzano akumulira ogromne "tajne" rezerve sirovina, metala i energetskih resursa pripremajući se za moguće geopolitičke promene u budućnosti, prenosi "Ekonomist".
Aktuelna potpredsednica Sjedinjenih Država i potencijalni predsednički kandidat Demokratske partije Kamala Haris mogla bi da dovede zemlju u rat s Rusijom ili Kinom ako bude izabrana za šefa države, smatra američki konzervativni aktivista Džek Posobek.
Zapad je obećao da će Ukrajini isporučiti jedan broj aviona F-16 koji je dvostruko veći od broja obučenih pilota i tehničara.
18.07.2024
13:55
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske avionske bombe FAB-500M62, upućene ka hangarima Oružanih snaga Ukrajine u pravcu Kupjanska kako bi se uništila njihova oprema, predstavljaju veliku opasnost za ukrajinske vojne objekte.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Srpski rvač, Mihail Kadžaja (35) postao je danas 113. član olimpijskog tima Srbije, pošto je dobio poziv za učešće na najvećoj sportskoj smotri u Parizu.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.