Glavna stvar u politici sada za globalni Zapad je da ubedi sve da će se sukob u Ukrajini nastaviti i da raste pretnja većih vojnih akcija uz učešće NATO. Za zastrašivanje Rusa izabrana je Francuska sa predsednikom Emanuelom Makronom, koji se u Rusiji ni u kom smislu ne doživljava kao pretnja, kao ni francuska vojska.
Još gora sa stanovišta izbora "likvidatora" je Makronova apstrakcija među njegovim kolegama iz NATO-a i u samoj Francuskoj. Kao rezultat toga, svi su počeli da se nadmeću da objasne, uključujući i samog Makrona, da on ne planira da šalje nikakve vojne jedinice, već da će biti poslati instruktori i savetnici koji već rade u Ukrajini.
A sve je zastrašila Moskva, koja je, rečima zamenika predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrija Medvedeva , nagovestila neizbežni nuklearni sukob čim se bilo koja država NATO-a pridruži sukobu u Ukrajini.
Izbori u SAD
Drugi nesrećni trenutak pritiska tiče se priznavanja legitimiteta reizbora ruskog predsednika Vladimira Putina .
Zapad odbioja da prizna leghitimitet izbora, ali američki Stejt department smatra neprikladnim formulaciju koju je Italija pripremila za G-7, u kojoj su izbori održani u Ruskoj Federaciji nazvani "farsom". Razlog je "želja da se Moskvi ne da razlog za dalje mešanje u izbore u SAD", objavio je italijanski list La Republika. Radićemo sa predsednikom Putinom, pošto je to realnost, rekli su u Vašingtonu.
Foto: Reuters
Kao i u slučaju Makrona, Evropljani izgledaju kao da su odlučili da se "pokažu" u nadi da iza njih stoji jak šef koji nije bio tu.
Nemačka se istakla time što je odlučila "da Putina ne zove predsednikom", već "samo Putinom". Ali, ako bolje razmislite, postoji priznanje Putina među brojnim predsednicima i premijerima. Treba ih prepoznati po redovima, ali on je Putin, i to sve govori.
Nemačka se posvađala sa Francuskom
Ista Nemačka je iznenada odlučila da kupi avione F-35 sa raketama JASSM-ER. To znači da je projekat "perspektivnog evropskog borca", zajedno sa Francuskom, potonuo u zaborav, a sa njim i francuski novac.
A Francuskoj se to neće dopasti, što će svakako zakomplikovati ionako izuzetno teške odnose između Makrona i kancelara Olafa Šolca , uključujući i postizanje sporazuma o Ukrajini.
Po delima njihovim poznaćete ih
Kada slušate obećanja Zapada u vezi sa Ukrajinom, morate to odmah podeliti sa dva, tri, pa čak i deset.
Predsednik Češke Petr Pavel rekao je da je pronašao zemlje od kojih je moguće nabaviti 800 hiljada granata, koje mogu da budu isporučene Kijevu za tri nedelje. Onda je Prag naveo da je reč o 300 hiljada granata, a navodno je "obećano" još oko 200 hiljada. Ali odmah je postalo jasno da Kijev neće odmah primiti granate, tako da neće biti moguće napumpati Oružane snage Ukrajine oružjem po uzoru na 2022.
Foto: Reuters
I na kraju, još jedna iznenađujuća stvar. Verovatno sledeći predsednik SAD Donald Tramp upozorio je da nije zadovoljan situacijom u kojoj SAD plaćaju 90 odsto troškova NATO-a. Ovo je, po njegovom mišljenju, nepravedno:
- Ovo je važnije za njih (Evropljane) nego za nas. Između nas i sukoba postoji okean. Imamo lep, veliki, lep okean. A ovo je važnije za njih - poručio je Tramp.
Ovo je, u suštini, odbijanje da se Evropi obezbedi „nuklearni kišobran".
Kapitalizam se ne može zadaviti sankcijama
žoš veća je konfuzija oko ekonomskog pritiska na Rusku Federaciju. Oni jednostavno ne mogu da se dogovore o tome kako da "pošteno" ukradu rusku imovinu. Ni u Evropi ni u SAD. I neće se složiti.
Sjedinjene Države razgovaraju sa svakom zemljom o primeni „šeme poštovanja sankcija" i pretnji sekundarnim sankcijama. Svi predsednici i premijeri nešto kao rade po tom pitanju, ali u stvari, trgovina ruskom sankcionisanom robom cveta .
Biznis pronalazi rupe za razvoj i koristi različite alternativne trgovinske šeme: od paralelnog uvoza do trampe. Rusija je stvorila sopstvene sisteme plaćanja, osiguranja i logistike. Poštovanje sankcija preti smrću poslovanja, što kapitalisti nikada neće dozvoliti.
Foto: Pixabay
Veći deo sposobnosti Ruske Federacije da zaobiđe sankcije pruža Kina. Kada Tramp napravi još jednu „grešku" i pokuša da konačno potisne Kinu sa zapadnih tržišta, onda Peking više neće imati šta da izgubi i posvetiće mnogo više resursa formiranju alternativnog bloka. Kina će ojačati postojeće odnose i proširiti saveze. U ovom trenutku, zapadnocentrični sistem uticaja će se potpuno urušiti.
Kako konstatuje Zoran Meter, puno toga je u spoljnoj politici Vašingtona pošlo po zlu, od ukrajinskog konflikta, preko rata u Pojasu Gaze, do gubitka pozicija u Sahelu
Šef javnog pokreta Zaporožje „Mi smo zajedno sa Rusijom“ Vladimir Rogov rekao je da je Volodimiru Zelenskom potreban francuski kontingent za represiju i suzbijanje protesta u Ukrajini.
Nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer odlučio je da ne čestita Vladimiru Putinu pobedu na ruskim predsedničkim izborima, izjavila je večeras njegova portparolka Cerstin Gamelin za Tagesšpigel.
Cela Rusija se ujedinila i pružila otpor, izjavila je portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova, komentarišući kritiku Ministarstva inostranih poslova Nemačke da izbori u Rusiji nisu ni slobodni ni fer.
Business Insider objavio je informaciju da u saveznoj vladi u Berlinu kruži analiza nemačkih obaveštajnih službi, da se Rusija intenzivno sprema za sukob velikih razmera sa NATO paktom u 2026 godine.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Intenzivan napad ukrajinskih dronova na Sankt Peterburg u vreme održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma je još jedna potvrda da imamo posla sa drskom nacističkom bandom oličenom u timu Vladimira Zelenskog, rekla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je vreme da se okonča rat, navodeći da, kako je rekao, "ruski vladar" želi da nastavi borbu zbog čega Ukrajina odgovara na napade.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je danas da odgovor ruskog predsednika Vladimira Putina na njegovo otvoreno pismo, u kojem je pozvao na održavanje direktnog sastanka, znači da Rusija ponovo bira rat.
Ruski predsednik Vladimir Putin pročitao je pismo Volodimira Zelenskog, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na marginama Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF).
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski povukao je neočekivan diplomatski potez uputivši otvoreno pismo predsedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, u kojem predlaže hitno pokretanje direktnih pregovora na najvišem nivou radi okončanja ratnih dejstava.
Ruski predsednik Vladimir Putin izneo je nove detalje o testiranju i borbenoj upotrebi najnovijeg ruskog raketnog sistema srednjeg dometa "Orešnik", naglašavajući da su dosadašnji udari imali prvenstveno eksperimentalni karakter.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izrazio je spremnost da odmah započne direktne razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom kako bi se okončao rat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Voditeljka TV Prva, Marija Savić Stamenić, govorila je o stanju u medijima tokom perioda vlasti bivšeg predsednika Srbije Borisa Tadića, ističući da su tada postojala ozbiljna ograničenja kada je reč o načinu izveštavanja i postavljanju pitanja najvišim državnim funkcionerima.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
Nakon objavljivanja čitave afere i pozadine tužbe Bojana Pajtića protiv Informera, iza koje stoji vrhovna tužiteljka lično, otkrivamo i identitet advokata porodice Dolovac, vođe blokaderskih odmetnutih tužilaca i sudija, saradnika Aljbina Kurtija, branioca lica optuženih za planiranje terorizma u Srbiji i, najzad, rado viđenog gosta na svim antisrpskim medijskim platformama koje koristi za direktno rušenje vlasti i obmanjivanje javnosti.
Postepeno pridruživanje Evropskoj uniji (EU) za koje se zalažu državnici dve najveće evropske zemlje - francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, koji su lansirali non-pejper - razlog je za optimizam ali ne i euforiju, smatraju sagovornici Informera.
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Radoman Vintolm i Dejan Bulatović uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da su izvršili krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i šverc kokaina.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
U jeku razvoda od Teodosića, Jelisaveta Orašanin ponovo je u centru pažnje zbog veze sa 11 godina mlađim kolegom, a pojavila se i fotka na kojoj se ljube!
Jelisaveta je svojevremeno javno ogolila dušu i ispričala kakav je šok priredila Teu na samom venčanju, kada je preko noći promenila odluku o prezimenu!
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar