Kako navode ukrajinski medij, ruska vojska je kod Bahmuta poslala najmanje dva – a verovatno i mnogo više – malih guseničara naoružanih bacačima granata u nečemu što je izgledalo kao direktan napad robota na ukrajinsku 53. mehanizovanu brigadu.
Stvari se nisu dobro završile za robote. Na snimku ukrajinskog drona, koji je objavljen na Telegramu i proširio se na druge društvene mreže, vide se dva mala UGV-a koja su očigledno teško oštećena ili uništena kako leže među olupinama uništenih vozila sa posadom. Prema snimku, izgleda da su uništeni pomoću malih kvadkoptera - vazdušnih dronova.
‼️The occupiers began to use ground robotic platforms with an AGS-17 automatic grenade launcher.
Both were destroyed with the help of FPV drones of the 47th assault UAV Brigade.
Ne zna se tačno šta su Rusi pokušali da urade sa svojim mini-tenkovima i robotizovanim bacačima granata. Poznato je, međutim, da su analitičari pre mnogo godina predviđali koliko će biti teško koristiti robotska kopnena vozila u mehanizovanim napadima.
Krajem 2020. godine, analitičari iz kalifornijskog istraživačkog centra RAND simulirali su sukob u bliskoj budućnosti između mehanizovanih pešadijskih jedinica američke vojske i ruske vojske nakon što je američka vojska integrisala naoružane kopnene robote u svoju strukturu snaga. U ratnoj igri, 11 UGV-ova na točkovima i gusenicama podržavalo je četiri američka tenka M-1 i 11 borbenih vozila pešadije M-2.
Ono što su analitičari RAND-a nazvali "robotska borbena vozila" nisu dobro prošla u ofanzivnim i odbrambenim scenarijima istraživačkog centra – i to iz jednog glavnog razloga. RAND-ova robotska borbena vozila (RCV) su bila kontrolisana signalom od strane daljinskog operatera, baš kao što su uništene UGV sigurno kontrolisali daljinski operateri.
A to znači da su bili ranjivi da se nađu odsečeni od svojih operatera - bilo zbog uslova na terenu ili zbog neprijateljskog ometanja.
- U osnovnom scenariju, potreba da se održi glatka i neprekidna komunikacija u liniji vidljivosti sa robotima predstavlja značajna ograničenja, usporavajući tempo i komplikujući napredovanje - objašnjavaju analitičari.
- Konkretno, efikasna upotreba ometača (od strane ruskih snaga) značajno je ograničila sposobnost (američkih snaga) da koriste kopnene robote.
Često nepokretni dok su se njihovi operateri borili da održe kontrolu, roboti su ušli u bitku u nepredviđenim trzajima i neprijateljska vatra ih je izbacivala iz stroja.
S druge strane, nije poznato da li je jedan od prvih kopnenih robotskih napada ruske vojske u Ukrajini naišao na ukrajinsko ometanje, ali ne bi trebalo da bude iznenađenje ako jeste.
Stručna primena elektronskog ratovanja od strane ukrajinskih snaga – što znači preplavljivanje ključnih radio kanala šumom, čineći ih neupotrebljivim za operatere robota – jedan je od razloga zašto su Ukrajinci uspeli da ostvare lokalnu nadmoć u vazduhu u nekim sektorima svojim sopstvenim bespilotnim letelicama.
Ukrajinska strana je nedavno intenzivirala diskusiju o raznim emisijama o temi koja se odnosi na moguće povećanje upotrebe „avio-bombi specijalne snage“.
Reč je uglavnom o avionskim bombama FAB-3000. Ukrajina takođe ima zabrinutost zbog moguće upotrebe „Car bombe“ ruskih vazdušno kosmičkih snaga – FAB-9000.
Ruske vazdušno-kosmičke snage noćas su, po drugi put u poslednjih nedelju dana, izvele masovne raketne udare na ciljeve u Ukrajini projektilima ispaljenim sa strateških bombardera TU-95MS, saopštila je komanda ratnog vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine.
Specijalne snage ruske Federalne službe bezbednosti (FSB) blokirale su teroriste u nekoliko stanova u naseljima Mahačkale i Kaspijska, gde je uveden režim protivterorističke operacije, saopštio je danas informativni centar Nacionalnog antiterorističkog komiteta.
Udarajući klizećim bombama, Rusija primorava ukrajinske oružane snage da postave sisteme protivvazdušne odbrane blizu fronta, što ih čini ranjivijim, piše Business Insider.
Ruski političar Vladimir Rogov predložio je da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, kako bi okončao sukob u Ukrajini, počne sa povlačenjem ukrajinskih trupa iz delova novih regiona Rusije.
Kijev mora da otkrije istinite informacije čak i o svojim neuspesima na frontu i da ne ograničava pristup novinarima i reporterima „osetljivim zonama sukoba“, što je u suprotnosti sa konceptom slobode informisanja koji je norma za Sjedinjene Države, rekao je Džejms Rubin, specijalni izaslanik i koordinator Centra za globalni angažman pri Stejt departmentu SA za Politiko.
Ukrajini će biti izuzetno teško da obnovi objekte i opremu uništenu tokom ruskih udara, rekao je pukovnik Službe bezbednosti Ukrajine u penziji Oleg Starikov na Jutjub kanalu „Da, to je tačno“.
Više od 22.000 korisnika ostalo je bez električne energije nakon ruskog napada dronovima tokom noći na južni deo Odeske oblasti, saopštile su lokalne vlasti.
Deset osoba povređeno je danas u ruskim napadima dronom na Odesku oblast, od kojih su dve u teškom stanju, saopštio je šef Odeske oblasne vojne administracije Oleg Kiper.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Rusija je izvela jedan od najžešćih vazdušnih napada na Ukrajinu od početka rata, a udari su pogodili Kijev, zapadne oblasti zemlje, energetske objekte, prugu, luke i drugu infrastrukturu važnu za ukrajinsku pozadinu.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Uspešno lansiranje strateškog raketnog kompleksa „Sarmat“ predstavljalo je snažan signal Zapadu da Rusija nije oslabljena sukobom u Ukrajini i da nastavlja modernizaciju svog nuklearnog arsenala, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je čuveni Moskovski institut za termotehniku i tom prilikom poslao nedvosmislenu poruku Zapadu da će Rusija nastaviti sa razvojem i modernizacijom svojih strateških nuklearnih snaga.
Državna duma Rusije usvojila je šokantan zakon koji predsedniku Vladimiru Putinu daje ovlašćenje da koristi oružane snage za oslobađanje ruskih državljana uhapšenih ili krivično gonjenih u inostranstvu.
Novi ruski raketni sistem "Sarmat", poznatiji na Zapadu kao "Satana 2", obezbedio je Moskvi tehnološku prednost od najmanje dve decenije u odnosu na SAD i NATO.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinska strana je nedavno intenzivirala diskusiju o raznim emisijama o temi koja se odnosi na moguće povećanje upotrebe „avio-bombi specijalne snage“.
Reč je uglavnom o avionskim bombama FAB-3000. Ukrajina takođe ima zabrinutost zbog moguće upotrebe „Car bombe“ ruskih vazdušno kosmičkih snaga – FAB-9000.
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Miloš Vučević, aktuelni predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i bivši premijer Republike Srbije, govorio je za Kurir televiziju o svom životu, odrastanju i političkom angažmanu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se građanima rano jutros važnom porukom u kojoj je istakao da samo ozbiljan rad i ljubav prema Srbiji pobeđuju.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će danas biti oblačno, vetrovito i osetno hladnije sa kišom, dok se krajem dana očekuje postepeni prestanak padavina, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
Aleksandar Nešović, za čijim telom se još uvek traga, ubijen je u restoranu na Senjaku, a za njegovo ubistvo osumnjičeni su Saša V. (48), Mario S. (46), Danka V. (42), Boban M. (41), Savo S. (33) Petko P. Nenad L. (50), Vuk Š. (21) Dejan S. (50) kao i Veselin M.(46).
Jake policijske snage, uključujući i pripadnike Specijalne policije, intenzivno tragaju za 50-godišnjim Kristijanom Aleksićem iz Drniša, osumnjičenim za ubistvo 19-godišnjeg dostavljača pice.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar