Pre dva dana u Litvaniju je stigla avangarda nemačke oklopne brigade, koja će od 2027. godine biti stalno raspoređena u toj baltičkoj državi. Ovo je prvi put od kraja Drugog svetskog rata da je Bundesver trajno rasporedio svoje snage van nemačkih granica. To je veliki izazov za nemačku vojsku, koja se suočava sa nedostatkom bukvalno svega - naoružanja, opreme, municije, a pre svega ljudstva.
Nedostatak radne snage biće najveći problem. I dok oružje, oprema i municija mogu trajno da ostanu u bazama, vojnici sigurno ne bi pristali na trajno preseljenje u Litvaniju. Novoformirana brigada Pancerbrigada 45 imaće 4.800 pripadnika i oko 200 civila (po želji, vojnici će moći da dovedu i svoje porodice), prenosi Index.
Pancerbrigada 45 će se sastojati od jednog bataljona iz Bavarske, jednog iz Severne Rajne-Vestfalije i jednog međunarodnog bataljona koji će se sastojati od pripadnika NATO pojačanog prednjeg prisustva. Ovaj bataljon, pod nemačkom komandom, ranije se nalazio u Litvaniji. Na zvaničnoj Fejsbuk stranici NATO-ove borbene grupe za napredno prisustvo Litvanije navodi se da se bataljon trenutno sastoji od pripadnika iz Nemačke, Belgije, Češke, Luksemburga, Holandije, Norveške i Hrvatske.
Jedna oklopna brigada neće odvratiti Rusiju od napada - Postoji samo jedan način da se to uradi
Kada za dve godine bude spremna za borbu, Pancerbrigada 45 će biti opremljena jednim bataljonom Leopard 2A7, bataljonom borbenih vozila pešadije Puma i drugim vozilima zajedničkog međunarodnog bataljona. Stalno raspoređivanje nemačke vojske svakako ohrabruje Litvance, iako samo jedna oklopna brigada neće mnogo učiniti da Rusiju odvrati od napada. Neće ni sve ostale snage raspoređene u druge dve baltičke države (Britanci su u Estoniji, a Kanađani u Letoniji). Jedini način da se Moskva trajno odvrati od bilo kakvog pokušaja napada na bilo koju članicu NATO alijanse je odlučnost da za svoju odbranu upotrebi nuklearno oružje.
Da li bi NATO naredio nuklearni udar ako bi Rusi ušli u baltičke zemlje?
Da li će američki i/ili francuski predsednik i britanski premijer narediti nuklearni napad na Rusiju jer su ruske snage ušle na teritoriju Litvanije, Letonije i Estonije? Ili je verovatniji scenario da Saveznici pošalju neke male kopnene snage da pomognu Litvancima, Letoncima i Estoncima u odbrani? Nakon što ih Rusi poraze i ponovo zauzmu, američki i evropski politički lideri će objaviti da su pokušali da ih brane, ali to nije bilo moguće.
Problem je tim veći što bi vrlo brzo, za otprilike godinu dana, NATO alijansa mogla da se suoči sa najvećom krizom do sada eventualnim povratkom Donalda Trampa u Ovalni kabinet Bele kuće. Zbog toga bi bezbednost baltičkih država, kao i svih drugih evropskih država, gotovo u potpunosti postala evropski problem. Evropa ima dve nuklearne sile - Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Međutim, samo Francuska je članica Evropske unije.
Francuska nema impresivnu nuklearnu silu, ali dovoljnu da odvrati Putina
Francuske nuklearne snage nisu velike (pogotovo ne u poređenju sa američkim i ruskim), ali bi ipak bile dovoljne da Putina odvrate od agresivne politike prema evropskim državama. Stoga ne čudi što postoje predlozi da se francuske nuklearne snage evropeiziraju i tako ojača evropski odbrambeni potencijal protiv agresivnog severnog suseda. Ne bi bilo prvi put da velike evropske sile odluče da ih savezi ne obavezuju dovoljno da rizikuju svoj opstanak. Poljaci su to najteže osetili 1939. godine, kada su njihovu zemlju rasparčali nemački nacionalsocijalisti i sovjetski komunisti, a Sovjeti su iskoristili situaciju da zauzmu Letoniju i Estoniju).
Zanimljivo je da su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo objavile rat samo Nemačkoj, dok su potpuno ignorisale rasparčavanje Poljske od strane SSSR-a. Posle objave rata ništa nisu uradili protiv Nemačke sve do 10. maja 1940. i napada na Francusku. Ali tada je za Francuze bilo kasno.
Poljska želi nuklearno oružje
Stoga ne čudi što iz Varšave stižu izjave da Poljska želi da se naoruža nuklearnim oružjem kao najjačim sredstvom odvraćanja od mogućeg ruskog napada. Izjava poljskog brigadnog generala Jaroslava Kraševskog od 12. februara poljskim medijima RMF FM da "oni koji poseduju nuklearne sposobnosti imaju veoma visok nivo bezbednosti" bila bi nezamisliva pre dve godine.
Ali sada nije doživela osudu poljske javnosti. Naprotiv, naišlo je na odobravanje. Problem je što Poljska nema dovoljno vremena da razvije sopstveno nuklearno oružje, pa se postavlja pitanje čije da upotrebi. Najverovatnija varijanta je američka, ali bi povratkom Trampa na vlast i ta opcija bila veoma upitna. Ulaskom u NATO bezbednosni savez, baltičke države su, kao i mnoge druge, verovale da su trajno rešile pitanje opstanka.
Turska je dva meseca vodila pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o sporazumu za osiguravanje bezbednosti plovidbe u Crnom moru, ali je Kijev odustao od njih, saopštio je Rojters, pozivajući se na izvore.
Oči sveta su trenutno uprte u situaciju na Bliskom istoku. Prvi put u istoriji Islamske Republike, Iran je u nedelju uveče direktno napao svog najvećeg neprijatelja Izrael. Prema Izraelu, ukupno je ispaljeno oko 300 projektila, ali su gotovo sve presreli izraelska vojska i njeni saveznici. Mnogi su odmah postavili pitanje kakva je uloga ruskog predsednika Vladimira Putina ovom sukobu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je unapred obezbedio svoju evakuaciju na račun sredstava prenetih u inostranstvo, koja je svih ovih godina zarađivao na prevarama i korupciji, smatra bivši ukrajinski premijer Nikolaj Azarov na svom Telegram kanalu .
Vašington nastavlja da pokreće nove vojne sukobe, pokušavajući da odloži bankrot koji će se sigurno dogoditi, napisao je na telegramu predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin.
Potpredsednica SAD, Kamala Haris, održala je poverljiv sastanak sa ukrajinskim predsednikom, Volodimirom Zelenskim, na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji u februaru 2024. i zatražila od Kijeva da se uzdrži od napada na ruske rafinerije nafte, piše Vašington post (VP), pozivajući se na obaveštene izvore u američkoj administraciji.
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci masovne grobnica Palestinaca koje su, prema navodima Sputnjika, sahranile izraelske snage u dvorištu medicinskog kompleksa Al Šifa u Gazi.
Više od 40 država prijavljuje se za pridruživanje BRIKS-u, a broj zainteresovanih povećava se svakog meseca, izjavio je predsednik Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove Grigorij Karasin.
Ukoliko neko u Bugarskoj, poput Todora Tagareva, skorašnjeg ministra odbrane, želi da pomogne Ukrajini, neka pošalje tamo njegovu decu da se bore, jer Bugarska nije zainteresovana za nastavak sukoba, izjavio je bivši bugarski ministar odbrane zemlje Krasimir Karakačanov za TV „Bugarska 24“.
Četiri izraelska vojnika povređena su u Libanu, jedan teško, nakon što su upali u zasedu Hezbolaha. Incident su potvrdile Izraelske odbrambene snage (IDF), a militantna grupa je priznala da je napravila zasedu izraelskim vojnicima.
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Intenzivan napad ukrajinskih dronova na Sankt Peterburg u vreme održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma je još jedna potvrda da imamo posla sa drskom nacističkom bandom oličenom u timu Vladimira Zelenskog, rekla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Rat u Ukrajini približava se kraju, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, navodeći da takvu procenu zasniva na onome što se trenutno dešava na frontu.
Jermenija ne može istovremeno da prelazi na standarde Evropske unije i zadrži isti nivo ekonomske integracije sa Rusijom i Evroazijskom ekonomskom unijom, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin, upozoravajući Jerevan na iskustvo Ukrajine.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Poreklo drona koji je pao u Rumuniji ne može se pouzdano utvrditi dok se ne obavi stručna analiza njegovih ostataka, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin posle državne posete Kazahstanu.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Vojno-politička situacija u svetu ozbiljno se pogoršala, dok su se nova žarišta nestabilnosti pojavila i u neposrednoj blizini granica Zajednice nezavisnih država, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Turska je dva meseca vodila pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o sporazumu za osiguravanje bezbednosti plovidbe u Crnom moru, ali je Kijev odustao od njih, saopštio je Rojters, pozivajući se na izvore.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ispostavio je ultimatum Crnoj Gori na njenom putu u Evropsku uniju čime je Podgorici srušio Sneška i euforiju koja vlada u montenegrinskim medijma.
Predsednik Pokreta slobodnih građana otrčao je u Hrvatsku da, po običaju, pljuje po predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i širi laži o (ne)poverenju koju vlast u državi uživa od građana.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Mađarski MOL dobio je licencu od SAD da do 16. juna nastavi pregovore o kupovini ruskog većinskog udela u NIS-u. Iz kompanije navode da pregovori napreduju.
Arhimandrit Jefrem Vatopedski, jedan od najuticajnijih svetogorskih staraca, preživeo je progon, zatvaranje i veliku nepravdu, a sada prvi put u javnost
Hakerski napad na platformu Phobs ugrozio je podatke oko 100.000 turista na Jadranu. Prevaranti šalju lažne WhatsApp poruke i traže doplatu za smeštaj.
Meteorolozi u Grčkoj izdali su upozorenje zbog naglog skoka temperatura koje će u pojedinim delovima zemlje prelaziti i 40 stepeni Celzijusa, dok se more ubrzano zagreva.
Na obilaznom putu u Čačku došlo je do teške saobraćajne nesreće kada je vozilo Hitne pomoći udarilo u ženu koja je prelazila kolovoz, najverovatnije van pešačkog prelaza.
Policija je uhapsila crnogorskog državljanina R. C. (42), za kojim je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodnu poternicu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od šest meseci zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Maslinovo ulje već vekovima zauzima posebno mesto u ishrani, ali poslednjih godina sve više pažnje privlači i zbog svojih benefita za negu kože i kose.
Glumica Jelisaveta Orašanin i bivši košarkaš Miloš Teodosić na sve načine pokušali su da spasu brak, a pre dve godine posećivali su i bračnog savetnika.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar