Pre dva dana u Litvaniju je stigla avangarda nemačke oklopne brigade, koja će od 2027. godine biti stalno raspoređena u toj baltičkoj državi. Ovo je prvi put od kraja Drugog svetskog rata da je Bundesver trajno rasporedio svoje snage van nemačkih granica. To je veliki izazov za nemačku vojsku, koja se suočava sa nedostatkom bukvalno svega - naoružanja, opreme, municije, a pre svega ljudstva.
Nedostatak radne snage biće najveći problem. I dok oružje, oprema i municija mogu trajno da ostanu u bazama, vojnici sigurno ne bi pristali na trajno preseljenje u Litvaniju. Novoformirana brigada Pancerbrigada 45 imaće 4.800 pripadnika i oko 200 civila (po želji, vojnici će moći da dovedu i svoje porodice), prenosi Index.
Pancerbrigada 45 će se sastojati od jednog bataljona iz Bavarske, jednog iz Severne Rajne-Vestfalije i jednog međunarodnog bataljona koji će se sastojati od pripadnika NATO pojačanog prednjeg prisustva. Ovaj bataljon, pod nemačkom komandom, ranije se nalazio u Litvaniji. Na zvaničnoj Fejsbuk stranici NATO-ove borbene grupe za napredno prisustvo Litvanije navodi se da se bataljon trenutno sastoji od pripadnika iz Nemačke, Belgije, Češke, Luksemburga, Holandije, Norveške i Hrvatske.
Jedna oklopna brigada neće odvratiti Rusiju od napada - Postoji samo jedan način da se to uradi
Kada za dve godine bude spremna za borbu, Pancerbrigada 45 će biti opremljena jednim bataljonom Leopard 2A7, bataljonom borbenih vozila pešadije Puma i drugim vozilima zajedničkog međunarodnog bataljona. Stalno raspoređivanje nemačke vojske svakako ohrabruje Litvance, iako samo jedna oklopna brigada neće mnogo učiniti da Rusiju odvrati od napada. Neće ni sve ostale snage raspoređene u druge dve baltičke države (Britanci su u Estoniji, a Kanađani u Letoniji). Jedini način da se Moskva trajno odvrati od bilo kakvog pokušaja napada na bilo koju članicu NATO alijanse je odlučnost da za svoju odbranu upotrebi nuklearno oružje.
Da li bi NATO naredio nuklearni udar ako bi Rusi ušli u baltičke zemlje?
Da li će američki i/ili francuski predsednik i britanski premijer narediti nuklearni napad na Rusiju jer su ruske snage ušle na teritoriju Litvanije, Letonije i Estonije? Ili je verovatniji scenario da Saveznici pošalju neke male kopnene snage da pomognu Litvancima, Letoncima i Estoncima u odbrani? Nakon što ih Rusi poraze i ponovo zauzmu, američki i evropski politički lideri će objaviti da su pokušali da ih brane, ali to nije bilo moguće.
Problem je tim veći što bi vrlo brzo, za otprilike godinu dana, NATO alijansa mogla da se suoči sa najvećom krizom do sada eventualnim povratkom Donalda Trampa u Ovalni kabinet Bele kuće. Zbog toga bi bezbednost baltičkih država, kao i svih drugih evropskih država, gotovo u potpunosti postala evropski problem. Evropa ima dve nuklearne sile - Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Međutim, samo Francuska je članica Evropske unije.
Francuska nema impresivnu nuklearnu silu, ali dovoljnu da odvrati Putina
Francuske nuklearne snage nisu velike (pogotovo ne u poređenju sa američkim i ruskim), ali bi ipak bile dovoljne da Putina odvrate od agresivne politike prema evropskim državama. Stoga ne čudi što postoje predlozi da se francuske nuklearne snage evropeiziraju i tako ojača evropski odbrambeni potencijal protiv agresivnog severnog suseda. Ne bi bilo prvi put da velike evropske sile odluče da ih savezi ne obavezuju dovoljno da rizikuju svoj opstanak. Poljaci su to najteže osetili 1939. godine, kada su njihovu zemlju rasparčali nemački nacionalsocijalisti i sovjetski komunisti, a Sovjeti su iskoristili situaciju da zauzmu Letoniju i Estoniju).
Zanimljivo je da su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo objavile rat samo Nemačkoj, dok su potpuno ignorisale rasparčavanje Poljske od strane SSSR-a. Posle objave rata ništa nisu uradili protiv Nemačke sve do 10. maja 1940. i napada na Francusku. Ali tada je za Francuze bilo kasno.
Poljska želi nuklearno oružje
Stoga ne čudi što iz Varšave stižu izjave da Poljska želi da se naoruža nuklearnim oružjem kao najjačim sredstvom odvraćanja od mogućeg ruskog napada. Izjava poljskog brigadnog generala Jaroslava Kraševskog od 12. februara poljskim medijima RMF FM da "oni koji poseduju nuklearne sposobnosti imaju veoma visok nivo bezbednosti" bila bi nezamisliva pre dve godine.
Ali sada nije doživela osudu poljske javnosti. Naprotiv, naišlo je na odobravanje. Problem je što Poljska nema dovoljno vremena da razvije sopstveno nuklearno oružje, pa se postavlja pitanje čije da upotrebi. Najverovatnija varijanta je američka, ali bi povratkom Trampa na vlast i ta opcija bila veoma upitna. Ulaskom u NATO bezbednosni savez, baltičke države su, kao i mnoge druge, verovale da su trajno rešile pitanje opstanka.
Turska je dva meseca vodila pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o sporazumu za osiguravanje bezbednosti plovidbe u Crnom moru, ali je Kijev odustao od njih, saopštio je Rojters, pozivajući se na izvore.
Oči sveta su trenutno uprte u situaciju na Bliskom istoku. Prvi put u istoriji Islamske Republike, Iran je u nedelju uveče direktno napao svog najvećeg neprijatelja Izrael. Prema Izraelu, ukupno je ispaljeno oko 300 projektila, ali su gotovo sve presreli izraelska vojska i njeni saveznici. Mnogi su odmah postavili pitanje kakva je uloga ruskog predsednika Vladimira Putina ovom sukobu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je unapred obezbedio svoju evakuaciju na račun sredstava prenetih u inostranstvo, koja je svih ovih godina zarađivao na prevarama i korupciji, smatra bivši ukrajinski premijer Nikolaj Azarov na svom Telegram kanalu .
Vašington nastavlja da pokreće nove vojne sukobe, pokušavajući da odloži bankrot koji će se sigurno dogoditi, napisao je na telegramu predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin.
Potpredsednica SAD, Kamala Haris, održala je poverljiv sastanak sa ukrajinskim predsednikom, Volodimirom Zelenskim, na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji u februaru 2024. i zatražila od Kijeva da se uzdrži od napada na ruske rafinerije nafte, piše Vašington post (VP), pozivajući se na obaveštene izvore u američkoj administraciji.
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci masovne grobnica Palestinaca koje su, prema navodima Sputnjika, sahranile izraelske snage u dvorištu medicinskog kompleksa Al Šifa u Gazi.
Više od 40 država prijavljuje se za pridruživanje BRIKS-u, a broj zainteresovanih povećava se svakog meseca, izjavio je predsednik Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove Grigorij Karasin.
Ukoliko neko u Bugarskoj, poput Todora Tagareva, skorašnjeg ministra odbrane, želi da pomogne Ukrajini, neka pošalje tamo njegovu decu da se bore, jer Bugarska nije zainteresovana za nastavak sukoba, izjavio je bivši bugarski ministar odbrane zemlje Krasimir Karakačanov za TV „Bugarska 24“.
Četiri izraelska vojnika povređena su u Libanu, jedan teško, nakon što su upali u zasedu Hezbolaha. Incident su potvrdile Izraelske odbrambene snage (IDF), a militantna grupa je priznala da je napravila zasedu izraelskim vojnicima.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Turska je dva meseca vodila pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o sporazumu za osiguravanje bezbednosti plovidbe u Crnom moru, ali je Kijev odustao od njih, saopštio je Rojters, pozivajući se na izvore.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog insinuacija i konfabulacija koje pojedini advokati uporno plasiraju u javnosti u vezi sa smrću advokata Vladimira Cvijana, tvrdeći da je on ubijen, ne bi li doveli javnost u zabludu, iako prikupljeni podaci ukazuju da je smrt nastupila usled utopljenja, sa čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet.
Na pitanje zašto su blokaderi zvezde u Hrvatskoj, poput kolumniste Milana St. Protića, predsednik Aleksandar Vučić kaže da su od devedesetih godina mnogi u Beogradu, koji su za sebe govorili da su nacionalisti, verovali u ljude poput Protića.
Evo naše dece – tako je narod dočekao prebilovačke mučenike kada su 1990. godine, posle skoro pola veka, njihove kosti iznete iz hercegovačkih jama. Istina nije ostala pod zemljom. Zajedno sa mučenicima, posle decenija tišine, na svetlost dana izašlo je i svedočanstvo o njihovom stradanju, poručila je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Dok se srpski narod na Kosovu i Metohiji svakodnevno suočava sa neviđenim pritiscima Prištine, opstrukcijama, rušenjem i sistematskim proterivanjem sa vekovnih ognjišta, Telekom Srbija odgovara gradnjom, novim investicijama i otvaranjem radnih mesta.
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kada paradajz zahvati trulež, a plodovi postanu meki i crni, prirodno rešenje u vidu sitno usitnjenih ljuski od jaja može efikasno nadoknaditi nedostajući kalcijum i spasiti preostali rod.
Korisnici Android uređaja više ne moraju da budu problem u grupnim razgovorima sa iPhone korisnicima kao ranije. Zahvaljujući RCS tehnologiji, poruke između Androida i Ajfona sada nude mnogo više funkcija nego kada su se koristili stari SMS i MMS standardi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.