Pre dva dana u Litvaniju je stigla avangarda nemačke oklopne brigade, koja će od 2027. godine biti stalno raspoređena u toj baltičkoj državi. Ovo je prvi put od kraja Drugog svetskog rata da je Bundesver trajno rasporedio svoje snage van nemačkih granica. To je veliki izazov za nemačku vojsku, koja se suočava sa nedostatkom bukvalno svega - naoružanja, opreme, municije, a pre svega ljudstva.
Nedostatak radne snage biće najveći problem. I dok oružje, oprema i municija mogu trajno da ostanu u bazama, vojnici sigurno ne bi pristali na trajno preseljenje u Litvaniju. Novoformirana brigada Pancerbrigada 45 imaće 4.800 pripadnika i oko 200 civila (po želji, vojnici će moći da dovedu i svoje porodice), prenosi Index.
Pancerbrigada 45 će se sastojati od jednog bataljona iz Bavarske, jednog iz Severne Rajne-Vestfalije i jednog međunarodnog bataljona koji će se sastojati od pripadnika NATO pojačanog prednjeg prisustva. Ovaj bataljon, pod nemačkom komandom, ranije se nalazio u Litvaniji. Na zvaničnoj Fejsbuk stranici NATO-ove borbene grupe za napredno prisustvo Litvanije navodi se da se bataljon trenutno sastoji od pripadnika iz Nemačke, Belgije, Češke, Luksemburga, Holandije, Norveške i Hrvatske.
Jedna oklopna brigada neće odvratiti Rusiju od napada - Postoji samo jedan način da se to uradi
Kada za dve godine bude spremna za borbu, Pancerbrigada 45 će biti opremljena jednim bataljonom Leopard 2A7, bataljonom borbenih vozila pešadije Puma i drugim vozilima zajedničkog međunarodnog bataljona. Stalno raspoređivanje nemačke vojske svakako ohrabruje Litvance, iako samo jedna oklopna brigada neće mnogo učiniti da Rusiju odvrati od napada. Neće ni sve ostale snage raspoređene u druge dve baltičke države (Britanci su u Estoniji, a Kanađani u Letoniji). Jedini način da se Moskva trajno odvrati od bilo kakvog pokušaja napada na bilo koju članicu NATO alijanse je odlučnost da za svoju odbranu upotrebi nuklearno oružje.
Da li bi NATO naredio nuklearni udar ako bi Rusi ušli u baltičke zemlje?
Da li će američki i/ili francuski predsednik i britanski premijer narediti nuklearni napad na Rusiju jer su ruske snage ušle na teritoriju Litvanije, Letonije i Estonije? Ili je verovatniji scenario da Saveznici pošalju neke male kopnene snage da pomognu Litvancima, Letoncima i Estoncima u odbrani? Nakon što ih Rusi poraze i ponovo zauzmu, američki i evropski politički lideri će objaviti da su pokušali da ih brane, ali to nije bilo moguće.
Problem je tim veći što bi vrlo brzo, za otprilike godinu dana, NATO alijansa mogla da se suoči sa najvećom krizom do sada eventualnim povratkom Donalda Trampa u Ovalni kabinet Bele kuće. Zbog toga bi bezbednost baltičkih država, kao i svih drugih evropskih država, gotovo u potpunosti postala evropski problem. Evropa ima dve nuklearne sile - Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Međutim, samo Francuska je članica Evropske unije.
Francuska nema impresivnu nuklearnu silu, ali dovoljnu da odvrati Putina
Francuske nuklearne snage nisu velike (pogotovo ne u poređenju sa američkim i ruskim), ali bi ipak bile dovoljne da Putina odvrate od agresivne politike prema evropskim državama. Stoga ne čudi što postoje predlozi da se francuske nuklearne snage evropeiziraju i tako ojača evropski odbrambeni potencijal protiv agresivnog severnog suseda. Ne bi bilo prvi put da velike evropske sile odluče da ih savezi ne obavezuju dovoljno da rizikuju svoj opstanak. Poljaci su to najteže osetili 1939. godine, kada su njihovu zemlju rasparčali nemački nacionalsocijalisti i sovjetski komunisti, a Sovjeti su iskoristili situaciju da zauzmu Letoniju i Estoniju).
Zanimljivo je da su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo objavile rat samo Nemačkoj, dok su potpuno ignorisale rasparčavanje Poljske od strane SSSR-a. Posle objave rata ništa nisu uradili protiv Nemačke sve do 10. maja 1940. i napada na Francusku. Ali tada je za Francuze bilo kasno.
Poljska želi nuklearno oružje
Stoga ne čudi što iz Varšave stižu izjave da Poljska želi da se naoruža nuklearnim oružjem kao najjačim sredstvom odvraćanja od mogućeg ruskog napada. Izjava poljskog brigadnog generala Jaroslava Kraševskog od 12. februara poljskim medijima RMF FM da "oni koji poseduju nuklearne sposobnosti imaju veoma visok nivo bezbednosti" bila bi nezamisliva pre dve godine.
Ali sada nije doživela osudu poljske javnosti. Naprotiv, naišlo je na odobravanje. Problem je što Poljska nema dovoljno vremena da razvije sopstveno nuklearno oružje, pa se postavlja pitanje čije da upotrebi. Najverovatnija varijanta je američka, ali bi povratkom Trampa na vlast i ta opcija bila veoma upitna. Ulaskom u NATO bezbednosni savez, baltičke države su, kao i mnoge druge, verovale da su trajno rešile pitanje opstanka.
Turska je dva meseca vodila pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o sporazumu za osiguravanje bezbednosti plovidbe u Crnom moru, ali je Kijev odustao od njih, saopštio je Rojters, pozivajući se na izvore.
Oči sveta su trenutno uprte u situaciju na Bliskom istoku. Prvi put u istoriji Islamske Republike, Iran je u nedelju uveče direktno napao svog najvećeg neprijatelja Izrael. Prema Izraelu, ukupno je ispaljeno oko 300 projektila, ali su gotovo sve presreli izraelska vojska i njeni saveznici. Mnogi su odmah postavili pitanje kakva je uloga ruskog predsednika Vladimira Putina ovom sukobu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je unapred obezbedio svoju evakuaciju na račun sredstava prenetih u inostranstvo, koja je svih ovih godina zarađivao na prevarama i korupciji, smatra bivši ukrajinski premijer Nikolaj Azarov na svom Telegram kanalu .
Vašington nastavlja da pokreće nove vojne sukobe, pokušavajući da odloži bankrot koji će se sigurno dogoditi, napisao je na telegramu predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin.
Potpredsednica SAD, Kamala Haris, održala je poverljiv sastanak sa ukrajinskim predsednikom, Volodimirom Zelenskim, na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji u februaru 2024. i zatražila od Kijeva da se uzdrži od napada na ruske rafinerije nafte, piše Vašington post (VP), pozivajući se na obaveštene izvore u američkoj administraciji.
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci masovne grobnica Palestinaca koje su, prema navodima Sputnjika, sahranile izraelske snage u dvorištu medicinskog kompleksa Al Šifa u Gazi.
Više od 40 država prijavljuje se za pridruživanje BRIKS-u, a broj zainteresovanih povećava se svakog meseca, izjavio je predsednik Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove Grigorij Karasin.
Ukoliko neko u Bugarskoj, poput Todora Tagareva, skorašnjeg ministra odbrane, želi da pomogne Ukrajini, neka pošalje tamo njegovu decu da se bore, jer Bugarska nije zainteresovana za nastavak sukoba, izjavio je bivši bugarski ministar odbrane zemlje Krasimir Karakačanov za TV „Bugarska 24“.
Četiri izraelska vojnika povređena su u Libanu, jedan teško, nakon što su upali u zasedu Hezbolaha. Incident su potvrdile Izraelske odbrambene snage (IDF), a militantna grupa je priznala da je napravila zasedu izraelskim vojnicima.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je posebnu zahvalnost prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država Melaniji Tramp zbog njenog angažovanja na ponovnom spajanju dece sa porodicama razdvojenim tokom rata u Ukrajini.
Turska je dva meseca vodila pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o sporazumu za osiguravanje bezbednosti plovidbe u Crnom moru, ali je Kijev odustao od njih, saopštio je Rojters, pozivajući se na izvore.
Gvozden Nikolić predsdsednik Udruženja medija i medijskih radnika najoštrije je osudio brutalni napad na Informer TV, kao i na pokušaj rušenja Pink TV.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović poručio je da je cilj kreatora obojene revolucije nije formiranje vlasti, već stvaranje bezvlašća i anarhije u Srbiji, gde bi lokalni zborovi preuzimali vlast
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje nasilni upad u prostorije televizije Informer, prekid programa, zastrašivanje novinara i zaposlenih, kao i napade na zgradu televizije Pink.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Sveta Petka je, prema verovanjima, mnogima pomogla, a legenda govori da se vernicima koji joj se mole ukazuje kao žena u crnom plaštu i tako predstavlja ili spas, ili kaznu.
Prava filmska potera odigrala se sinoć na magistralnom putu kroz Prijepolje, kada su pripadnici policije, nakon potere, uhapsili dvojicu muškaraca iz Beograda. Prema nezvaničnim saznanjima tokom bekstva iz vozila oni su odbacili kesu sa materijom za koju se sumnja da je kokain.
Napad na trojicu zatvorskih službenika tokom nedavne sahrane u Novom Pazaru ponovo je skrenuo pažnju na nasilje koje je u pojedinim slučajevima obeležilo poslednje ispraćaje, parastose i zadušnice u Srbiji i regionu. Slični incidenti beleženi su i ranijih godina, a neki od njih završili su se i tragično.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Mimoza salata nezaobilazan je deo mnogih slavskih i prazničnih trpeza. Spoj kuvanog povrća, šunke, jaja, kačkavalja i kremastog preliva čini je ukusnim predjelom kojem je teško odoleti.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari