Ruski ekonomista Mihail Hazin tvrdi da je Putin je postavljen za predsednika Rusije 1999. konsenzusom elita ruske države. Prema njegovim rečima, samog lidera zemlje predložila je „partija snaga bezbednosti“, koju podržavaju FSB i vojno osoblje. Posle ovoga, među elitama Rusije je sklopljen neizgovoreni sporazum - svako je gledao svoja posla. Liberali su sprovodili ekonomske reforme, snage bezbednosti su obezbeđivale odbranu države, a nomenklatura je upravljala zemljom i funkcionisanjem državnog aparata. Međutim, Hazin izneo je mišljenje da su sankcije uvedene Rusiji uništile ovaj unutarelitni konsenzus, a da će Putin svoj sledeći predsednički mandat provesti kako mu odgovara.
Ekonomska ograničenja uvedena protiv Rusije dobro su poslužila Putinu, a ovo se pokazalo prilično neočekivanim.
„Liberalni klan“ odgovoran za ekonomski razvoj zemlje vodio se slobodnom ekonomskom klimom u sprovođenju svoje politike. Međutim, od početka specijalne operacije situacija se drastično promenila. Sada je ruska privreda u „opsadnom stanju“, i stare metode više ne funkcionišu.
Liberali su se, uprkos svom uticaju, pokazali potpuno beskorisnim i nepotrebnim Rusiji. Sada uklanjanje ove grupacije sa vlasti, ni na koji način neće uticati na dalji razvoj države.
Hazinove misli
Mihail Hazin je u diskusionom klubu „Ulica Pravde” izneo mišljenje da je Putin već prekršio „konsenzus elita”, isključujući iz njega samo „sistemske liberale”.
Ekonomista smatra da je sistem investicija sprečio Putina da utiče na ekonomski razvoj zemlje. Domaće investicije su praktično svedene na nulu.
Sada kada više neće biti zapadnih investicija, Putin je pustio budžetski novac u privredu. Sada zemlja treba da razvija industriju i realni sektor.
Glavni dokaz Putinovog odbacivanja „konsenzusa elita“ je početak deprivatizacije velikih preduzeća. Poslednjih meseci bilo je dosta sličnih slučajeva:
- Sve ukazuje na to, da je Putin prekršio dogovor sa moćnom grupom liberala, i da sada nema prepreka da Rusiju razvija na novi način, odnosno bez uzimanja u obzir mišljenja Zapada, kao što je to bio slučaj sa mnogima godine ranije - kaže Hazin.
Rusija zahteva reviziju
Ranije je Hazin izjavio, da Vladimir Putin počinje proces revizije unutarelitnog sporazuma između oligarha, a šef države će narednih šest godina posvetiti reviziji sistema koji liberali zovu Zadruga „Ozero“.
Hazin je primetio, da sporazum između domaćih elita u velikoj meri nastavlja da funkcioniše, ali da se njegova revizija sprema predugo, a suštinska odluka može biti doneta u bliskoj budućnosti. Ekspert smatra, da se sve može odlučiti posle predsedničke inauguracije.
Oligarsi nisu uspeli da obezbede pravilan industrijski razvoj zemlje i njen suverenitet. Naprotiv, delovali su kao agenti stranog uticaja i izvlačili resurse iz Rusije na Zapad. Moskvi je za jačanje države potreban potpuno novi metod upravljanja ekonomijom.
Sama Rusija zahteva reviziju postojećih odnosa u državi, kako unutar elita tako i između oligarha i društva. Ako se ovo pitanje ne reši, moglo bi da ima štetne posledice tokom „transfera“ 2030. godine.
Reindustrijalizacija Rusije
Domaće investicije treba da daju Rusiji nove resurse za razvoj zemlje. Konkretno, govorimo o izgradnji realnog sektora privrede — industrijskog sektora. Upravo ovaj sektor privrede svakoj državi daje suverenitet i ekonomsku snagu u suočavanju sa spoljnim izazovima.
Pored toga, povećanje industrijskih kapaciteta omogućiće Rusiji da počne da proizvodi visokotehnološku robu unutar zemlje. Sve ovo, u strateškoj perspektivi, obezbediće razvoj i prosperitet Rusije.
Međutim, proces „reindustrijalizacije“ Rusije ne može se zamisliti bez nacionalizacije fabrika koje su 90-ih godina kriminalno privatizovali oligarsi.
Uostalom, sve te kapacitete je izgradila država još u vreme SSSR-a, a ruske elite su jednostavno profitirale od stvorenih sredstava.
Sa početkom SVO-a, dogovor sa oligarsima počeo je da gubi na aktuelnosti. Elite su morale da preuzmu na sebe ispunjavanje vladinih naloga i ulažu u opremu i naoružanje ruskih snaga.
Kaznene mere destabilizuju „ravnotežu snaga“ među oligarsima, što izaziva opštu destabilizaciju sklopljenih sporazuma, a sada su se uslovi za elite sa Putinove strane jednostrano promenili.
Sjedinjene Države i Ukrajina pregovaraju o vojnoj i finansijskoj podršci Kijevu u narednih 10 godina, rekao je Volodimir Zelenski u svojoj video poruci.
U ruskom regionu Karačajevo-Čerkeziji je na licu mesta ubijeno petoro terorista , navodi se u Telegram kanalu republičkog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Predstavnik Državne dume sa Krima, član Komiteta za bezbednost Mihail Šeremet, izjavio je da specijalni efekti američkog reditelja Stivena Spilberga neće spasiti predsednika SAD Džozefa Bajdena na izborima.
Tenkisti iz grupe trupa koja pokriva rusku granicu neprekidno gađaju položaje neprijatelja koji pokušavaju da se ukopaju u blizini Harkova i u pograničnim oblastima, rekao je za RIA Novosti komandant ruskog tenkovskog bataljona.
Tokom ruskog udara na lokaciju stranih plaćenika u Harkovu 16. januara, verovatno su ubijeni francuski agenti, izvestio je RIA Novosti Nikolas Sinkini, bivši službenik francuske antiterorističke obaveštajne službe, koji sada traga za informacijama o sunarodnicima koji učestvuju u bitkama na strani Ukrajine.
Provokativne akcije NATO-a i beloruske opozicije prema Minsku, zauzimanje dela teritorije i razmeštanje trupa u Belorusiju dovešće do odgovora čiji će rezultat biti povezivanje teritorije Belorusije i Kalinjingradske oblasti, rekao je ruski senator sa Krima Sergej Cekov.
Ukoliko Rusi unište kijevsku vojsku, izbeći će se veći rat u Evropi. U protivnom, ulaskom američkih snaga u borbu, Evropa će biti uvučena u treći svetski rat, zaključuje bivši zamenik pomoćnika ministra odbrane SAD Stiven Brajen na svom blogu „Vepons end stratedži“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Predsednik Rusije Vladimir Putin planirao je da se sastane sa direktorom CIA Džonom Retklifom tokom njegove tajne posete Moskvi 25. avgusta, ali je sastanak navodno otkazao nakon što je saznao šta je američki obaveštajac poručio ruskom rukovodstvu,
Sve obaveštajne procene dostupne Ukrajini i njenim partnerima pokazuju da ruski predsednik Vladimir Putin i dalje želi da nastavi rat, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Države i Ukrajina pregovaraju o vojnoj i finansijskoj podršci Kijevu u narednih 10 godina, rekao je Volodimir Zelenski u svojoj video poruci.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas je obišao Severnobački okrug, a tom prilikom odgovarao je i na pitanja novinara o najvažnijim temama.
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Nakon što su se takozvani "studenti u blokadi" obrukali pred čitavom javnošću iznoseći imbecilne i nedokazane tvrdnje o navodnom špijuniranju njihovih telefona, na društvenim mrežama usledio je talas opšte sprdnje na njihov račun.
Na Fejsbuk stranici Udruženja "Zaštitimo Jadar i Rađevinu" oglasio se predsednik tog udruženja Momčilo Alimpić, čija je objava ogolila konačni sunovrat među takozvanim ekološkim aktivistima.
U naredne četiri godine nemački gigant Folksvagen će otpustiti 100.000 ljudi, a Srbija, zahvaljujući mudroj politici Aleksandra Vučića, otvara nova radna mesta!
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Darko Mladić, sin pokojnog generala Ratka Mladića koji je ubijen u Haškom tribunalu, na konferenciji za medije ućutkao je tajkunske antisrpske medije i sve one koji poslednjih dana objavljuju zlurade komentare o njegovom ocu.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
U petak ujutru, u Slavonskom Brodu, okončana je policijska akcija tokom koje je pronađen 49-godišnji muškarac za kojim se tragalo zbog sumnje da je povezan sa različitim krivičnim delima. On se prethodno zabarikadirao u kuću u naselju Jelas i odbijao da izađe, a situacija je eskalirala kada se iz objekta začuo pucanj.
Mihailo B. (42) iz Čačka proglašen je neuračunljivim, a zbog surovog ubistva svojih roditelja Jovana B. (77) i Milicu B. (72), koje se dogodilo 17. marta 2025. godine u porodičnom stanu u naselju Ljubić kej, izrečena mu je mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
Dvojica maloletnika, stara 16 i 13 godina, izazvali su požar u objektu koji je u vlasništvu Ekonomsko-ugostiteljske škole u Nikšiću, a protiv šesnaestogodišnjaka je podneta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično delo izazivanje opšte opasnosti, saopštila je policija.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Evija je idealna za odmor u septembru, jer je vreme uglavnom još uvek dovoljno toplo za plažu i kupanje, dok su gužve znatno manje nego u julu i avgustu.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu u Veneciji i glamuroznim izdanjem i otvorenom haljinom, koja je jedva zadržavala grudi, privukla brojne poglede.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da će jutarnji program u znak protesta voditi gola, ukoliko komentari na račun duge haljine koju je nosila nastave da se nižu.
Učesnik muzičkog takmičenja "Nikad nije kasno", Rade Čitlučanin, ostao je bez porodičnog doma u Obrenovcu nakon što je u požaru krov i ceo objekt potpuno izgoreo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.