Ruski ekonomista Mihail Hazin tvrdi da je Putin je postavljen za predsednika Rusije 1999. konsenzusom elita ruske države. Prema njegovim rečima, samog lidera zemlje predložila je „partija snaga bezbednosti“, koju podržavaju FSB i vojno osoblje. Posle ovoga, među elitama Rusije je sklopljen neizgovoreni sporazum - svako je gledao svoja posla. Liberali su sprovodili ekonomske reforme, snage bezbednosti su obezbeđivale odbranu države, a nomenklatura je upravljala zemljom i funkcionisanjem državnog aparata. Međutim, Hazin izneo je mišljenje da su sankcije uvedene Rusiji uništile ovaj unutarelitni konsenzus, a da će Putin svoj sledeći predsednički mandat provesti kako mu odgovara.
Ekonomska ograničenja uvedena protiv Rusije dobro su poslužila Putinu, a ovo se pokazalo prilično neočekivanim.
„Liberalni klan“ odgovoran za ekonomski razvoj zemlje vodio se slobodnom ekonomskom klimom u sprovođenju svoje politike. Međutim, od početka specijalne operacije situacija se drastično promenila. Sada je ruska privreda u „opsadnom stanju“, i stare metode više ne funkcionišu.
Liberali su se, uprkos svom uticaju, pokazali potpuno beskorisnim i nepotrebnim Rusiji. Sada uklanjanje ove grupacije sa vlasti, ni na koji način neće uticati na dalji razvoj države.
Hazinove misli
Mihail Hazin je u diskusionom klubu „Ulica Pravde” izneo mišljenje da je Putin već prekršio „konsenzus elita”, isključujući iz njega samo „sistemske liberale”.
Ekonomista smatra da je sistem investicija sprečio Putina da utiče na ekonomski razvoj zemlje. Domaće investicije su praktično svedene na nulu.
Sada kada više neće biti zapadnih investicija, Putin je pustio budžetski novac u privredu. Sada zemlja treba da razvija industriju i realni sektor.
Glavni dokaz Putinovog odbacivanja „konsenzusa elita“ je početak deprivatizacije velikih preduzeća. Poslednjih meseci bilo je dosta sličnih slučajeva:
- Sve ukazuje na to, da je Putin prekršio dogovor sa moćnom grupom liberala, i da sada nema prepreka da Rusiju razvija na novi način, odnosno bez uzimanja u obzir mišljenja Zapada, kao što je to bio slučaj sa mnogima godine ranije - kaže Hazin.
Rusija zahteva reviziju
Ranije je Hazin izjavio, da Vladimir Putin počinje proces revizije unutarelitnog sporazuma između oligarha, a šef države će narednih šest godina posvetiti reviziji sistema koji liberali zovu Zadruga „Ozero“.
Hazin je primetio, da sporazum između domaćih elita u velikoj meri nastavlja da funkcioniše, ali da se njegova revizija sprema predugo, a suštinska odluka može biti doneta u bliskoj budućnosti. Ekspert smatra, da se sve može odlučiti posle predsedničke inauguracije.
Oligarsi nisu uspeli da obezbede pravilan industrijski razvoj zemlje i njen suverenitet. Naprotiv, delovali su kao agenti stranog uticaja i izvlačili resurse iz Rusije na Zapad. Moskvi je za jačanje države potreban potpuno novi metod upravljanja ekonomijom.
Sama Rusija zahteva reviziju postojećih odnosa u državi, kako unutar elita tako i između oligarha i društva. Ako se ovo pitanje ne reši, moglo bi da ima štetne posledice tokom „transfera“ 2030. godine.
Reindustrijalizacija Rusije
Domaće investicije treba da daju Rusiji nove resurse za razvoj zemlje. Konkretno, govorimo o izgradnji realnog sektora privrede — industrijskog sektora. Upravo ovaj sektor privrede svakoj državi daje suverenitet i ekonomsku snagu u suočavanju sa spoljnim izazovima.
Pored toga, povećanje industrijskih kapaciteta omogućiće Rusiji da počne da proizvodi visokotehnološku robu unutar zemlje. Sve ovo, u strateškoj perspektivi, obezbediće razvoj i prosperitet Rusije.
Međutim, proces „reindustrijalizacije“ Rusije ne može se zamisliti bez nacionalizacije fabrika koje su 90-ih godina kriminalno privatizovali oligarsi.
Uostalom, sve te kapacitete je izgradila država još u vreme SSSR-a, a ruske elite su jednostavno profitirale od stvorenih sredstava.
Sa početkom SVO-a, dogovor sa oligarsima počeo je da gubi na aktuelnosti. Elite su morale da preuzmu na sebe ispunjavanje vladinih naloga i ulažu u opremu i naoružanje ruskih snaga.
Kaznene mere destabilizuju „ravnotežu snaga“ među oligarsima, što izaziva opštu destabilizaciju sklopljenih sporazuma, a sada su se uslovi za elite sa Putinove strane jednostrano promenili.
Sjedinjene Države i Ukrajina pregovaraju o vojnoj i finansijskoj podršci Kijevu u narednih 10 godina, rekao je Volodimir Zelenski u svojoj video poruci.
U ruskom regionu Karačajevo-Čerkeziji je na licu mesta ubijeno petoro terorista , navodi se u Telegram kanalu republičkog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Predstavnik Državne dume sa Krima, član Komiteta za bezbednost Mihail Šeremet, izjavio je da specijalni efekti američkog reditelja Stivena Spilberga neće spasiti predsednika SAD Džozefa Bajdena na izborima.
Tenkisti iz grupe trupa koja pokriva rusku granicu neprekidno gađaju položaje neprijatelja koji pokušavaju da se ukopaju u blizini Harkova i u pograničnim oblastima, rekao je za RIA Novosti komandant ruskog tenkovskog bataljona.
Tokom ruskog udara na lokaciju stranih plaćenika u Harkovu 16. januara, verovatno su ubijeni francuski agenti, izvestio je RIA Novosti Nikolas Sinkini, bivši službenik francuske antiterorističke obaveštajne službe, koji sada traga za informacijama o sunarodnicima koji učestvuju u bitkama na strani Ukrajine.
Provokativne akcije NATO-a i beloruske opozicije prema Minsku, zauzimanje dela teritorije i razmeštanje trupa u Belorusiju dovešće do odgovora čiji će rezultat biti povezivanje teritorije Belorusije i Kalinjingradske oblasti, rekao je ruski senator sa Krima Sergej Cekov.
Ukoliko Rusi unište kijevsku vojsku, izbeći će se veći rat u Evropi. U protivnom, ulaskom američkih snaga u borbu, Evropa će biti uvučena u treći svetski rat, zaključuje bivši zamenik pomoćnika ministra odbrane SAD Stiven Brajen na svom blogu „Vepons end stratedži“.
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbacio je ukrajinski predlog da se borbena dejstva ograniče na četiri regiona, poručivši da Moskva neće prihvatiti dogovor koji bi Oružanim snagama Ukrajine dao predah i omogućio im da prebace trupe na najteže delove fronta.
Poljska ubrzava pregovore sa SAD o stvaranju stalne američke vojne baze na svojoj teritoriji, iako je javnost gotovo presečena na dva dela: 44,1 odsto građana podržava novu bazu, dok je 40,9 odsto kategorično protiv.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ruski predsednik Vladimir Putin održao je opširan govor na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija u kojem je, usred rata protiv Ukrajine, prvi put direktno priznao da Rusija pati od ozbiljnih problema zbog sve žešćih ukrajinskih udara duboko unutar ruske teritorije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Države i Ukrajina pregovaraju o vojnoj i finansijskoj podršci Kijevu u narednih 10 godina, rekao je Volodimir Zelenski u svojoj video poruci.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je paket novih mera usmerenih na unapređenje životnog standarda građana. Ukupna vrednost paketa premašiće 600 miliona evra, a predviđeno je da obuhvati više od tri miliona građana, uz mogućnost da broj korisnika dostigne i 3,5 miliona.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.