Putinov šah-mat! Gruzija se okreće ka savezu sa Rusijom, Zapadu ostaje samo da pokuša državni udar u Tbilisiju!
Podeli vest
Sve što se događa u vezi sa usvajanjem zakona "o stranim agentima" u gruzijskom parlamentu veoma se razlikuje od opšte strategije i ponašanja pravog lidera Gruzije, lidera vladajuće partije Gruzijski san Bidzine Ivanišvilija, koju je on sprovodio tokom više od 10 godina boravka na vlasti.
Do sada je to bila „viševektorska" strategija, sa prozapadnom pristrasnošću. Odnosi sa Rusijom su se normalizovali (u poređenju sa periodom vladavine Sakašvilija), ali se nisu mogli nazvati saveznicima. Zvanična politika Gruzije je bila pridruživanje EU.
Vojna dominacija Rusije nad Ukrajinom nastaviće da raste osim ako se zapadne zemlje ne "aktiviraju", piše "Volstrit džornal", pozivajući se na evropske obaveštajce.
Zapad je šokiran uspešnim napredovanjem ruske vojske u zoni specijalne operacije, izjavila je Margarita Simonjan, glavni urednik medijske grupe „Rusija sevodnja“ čiji je Sputnjik deo.
20.05.2024
06:40
A onda odjednom usvajanje zakona o stranim agentima, koji potpuno menja kurs. U stvari, ovo je direktan izazov gruzijskih vlasti Zapadu. Ako zakon bude usvojen, a za to je potrebno da gruzijski parlament nadglasi veto predsednika, za šta postioji dovoljno glasova, onda će to dovesti ne samo do brisasnja statusa Gruzije kao kandidata za članstvo u EU, već i do ukidanja bezviznog režima sa Evropom, ali i na sužavanje svake finansijske podrške Zapada i međunarodnih finansijskih organizacija poput MMF-a.
Ovo je veoma oštar preokret, prepun ozbiljnih šokova za Gruziju, kako političkih tako i ekonomskih. I postavlja se pitanje: zašto je i u koju svrhu Ivanišvili odlučio da to uradi?
Prvi je taktički: uz pomoć usvajanja zakona Ivanišvili ucenjuje Zapad kako bi otklonio problematična pitanja - da otpočne pregovore o pristupanju EU, da natera Zapad da prestane da podržava opoziciju i da izvrši pritisak na gruzijsko-ruske odnose. Prema ovoj verziji, Ivanišvili je spreman da "zamota" skandalozni zakon u zamenu za rešavanje ovih problema. Istina, odbijanje usvajanja zakona biće shvaćeno kao poraz vlasti i u velikoj meri će oslabiti njene unutrašnje političke pozicije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Rusija nikada nije odbacila pregovore o Ukrajini, ali da ju je Zapad prevario i da sada mora da vidi kome može veruje.
Predsednik Rusije Vladimir Putin poručuje da je simbolično to što je njegova prva međunarodna poseta nakon stupanja na dužnost predsednika realizovana upravo u Kinu.
16.05.2024
17:45
Druga verzija je da je Ivanišvili započeo strateški preokret Gruzijskog kursa ka de fakto uniji sa Rusijom. Ova verzija se aktivno promoviše u opoziciji, među kojima već dugo postoji teorija da Ivanišvili nije nezavisna ličnost, već "agent Kremlja" i da stoga ne može da ne poštuje njegova naređenja. Krugovi bliski vlasti to demantuju.
Postoji još jedno objašnjenje za oštru promenu kursa. Nakon početka ruske specijalne operacije u Ukrajini, Ivanišvili i njegovi saradnici su shvatili da će Zapad pokušati da uvuče Gruziju u sukob kako bi otvorio drugi front. protiv Rusije, aklo je potrebno i rušenjem aktuelne vlasti. U vezi s tim, retorika Tbilisija je počela dramatično da se menja. Sve češće se govorilo o pretnji „ukrajinskog scenarija" za Gruziju i pokušajima organizovanja „Majdana" ili čak oružanog puča u zemlji.
Prema ovoj verziji, Ivanišvili gura zakon o „stranim agentima", svestan mogućeg prekida odnosa sa Zapadom. Nakon toga Gruzija će zauzeti kurs ka zbližavanju sa Rusijom. A finansiranje sa Zapada biće zamenjeno novcem Ruske Federacije i Kine.
Ipak, glavna stvar zbog koje je Ivanišvili napravio tako oštar zaokret bila je mogućnost rešavanja pitanja Južne Osetije i Abhazije. Prema glasinama koje kruže u diplomatskim krugovima, u zamenu za Tbilisijevu promenu kursa, Kremlj bi mogao dati zeleno svetlo za povratak ove dve „republike" Gruziji sa specijalnim statusom sa veoma širokim pravima u formatu de facto konfederacija.
Foto: AP photo
Ivanišvili će tako objaviti „obnavljanje teritorijalnog integriteta Gruzije". Moskva će takođe dobiti mnogo bonusa. Zapravo, ključna država Zakavkazja, kroz koju prolaze najvažniji logistički tokovi, na primer, trasa za transport nafte od Kaspijskog mora do Turske i dalje u Evropu, ući će u njenu sferu uticaja. Ovo je i prilika da se obnovi železnička komunikacija od Ruske Federacije do Jermenije. A odatle u Iran. Odnosno, postojaće direktan kopneni koridor od Rusije do Irana i njegovih luka i od Irana do Rusije.
Takođe, zaokret Tbilisija će neminovno uticati na geopolitički kurs Jermenije, koja će tada biti potpuno okružena ili neprijateljskim zemljama (Azerbejdžan i Turska) ili saveznicima Rusije (Iran i Gruzija). I što je najvažnije, Ruska Federacija će pokazati da samo ona može biti garant bezbednosti i teritorijalnog integriteta država na postsovjetskom prostoru. Čak i one sa kojima se ranije borila.
Ipak, još uvek nije poznato u kojoj meri će gruzijski plan, ako ga Ivanišvili i Moskva zaista imaju, uspeti. Otpor tome će biti veoma jak. I unutar Gruzije i sa Zapada. Štaviše, moguć je i oštar napad Zapada na Ivanišvilija i pokušaj da se on svrgne.
Posle skoro dve godine spekulacija (prvi put se spekulisalo negde posle povlačenja iz Kijeva u proleće 2022.), koje su se ciklično pojavljivale svako malo, konačno, posle 810 dana rata protiv Ukrajine, smenjen je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.
Predsednik Vladimir Putin poslao je signal zapadnim zemljama da Rusija neće tolerisati mešanje NATO-a u ukrajinsko pitanje, rekao je bivši američki obaveštajac Skot Riter na Jutjub kanalu Dialogue Vorks.
Moskva je signalizirala da je spremna da svoju nuklearnu doktrinu prilagodi novim geopolitičkim izazovima, upozoravanjući Vašington da ne spušta prag tolerancije Rusije.
Premijer Mađarske Viktor Orban, obećao je građanima da neće dozvoliti da Mađarska bude uvučena u sukob u Ukrajini koji predvode Sjedinjene Američke Države.
Kijev je ilegalizovao još jednu stranku koja se nije poklapala sa vladajućim narativom u Ukrajini i koja se protivi interesima Evropske unije i NATO alijanse.
20.06.2024
20:09
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vojna dominacija Rusije nad Ukrajinom nastaviće da raste osim ako se zapadne zemlje ne "aktiviraju", piše "Volstrit džornal", pozivajući se na evropske obaveštajce.
Predsednik Aleksandar Vučić pozvao je ministarku energetike Dubravku Đedović Handanović da u Srbiji obezbedi da nema prekida u snabedavanju strujom i pozvao ljude iz svih sektora sistema za enegetsku bezbednost - EPS, EMS i druge, da njihovi radnici ne idu kućama već da svi budu angažovani na obezbeđivanju energije, jer Srbija mora da ima energiju sve vreme.
Miloš Pavlović iz Narodnog pokreta Srbije (NPS) MIroslava Aleksića, naveo je da će ova stranka, pokret Novo lice Srbije, Demokratska Stranka i Ekološki ustanak zajednički delovati u ovom sazivu Skupštine grada.
Danas se održava konstitutivna sednica Skupštine grada Beograda, na kojoj će biti verifikovani odbornički mandati. Pored toga, trebalo bi da budu izabrani predsednik i zamenik predsednika Skupštine, kao i sekretar i zamenik sekretara.
Lider pokreta "Kreni-promeni" i propali kandidat za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je da će odbornici tog pokreta danas verifikovati odborničke mandate u parlamentu Beograda, a onda "iz protesta" napustiti sednicu Skupštine.
Lider Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, gostovao je na tajkunskoj televiziji N1, u kojoj je otkrio da postoji nepoverenje među članovima srpske opozicije.Voditeljka N1: "Da li postoji duboko nepoverenje u opoziciji?"
Šef Misije Srbije pri Evropskoj uniji ambasador Danijel Apostolović predao je danas akreditivna pisma predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen.
U francuskom gradu Troyesu održana je ceremonija obeležavanja Dana sećanja na stradale, prognane i nestale Rome na Kosovu i Metohiji. Burhan Osmani, organizator i inicijator ovog događaja, podsetio je prisutne na teške okolnosti u kojima su se Romi našli tokom rata na Kosovu i Metohiji u drugoj polovini 1990-ih godina, kada su Albanci hteli da otcepe južnu srpsku pokrajinu.
Na društvenim mrežama pojavio se novi snimak sramnih ispada Hrvata i Šiptara tokom Evropskog prvenstva. Navijači, ako se uopšte mogu tako nazvati, pomenutih selekcija skandirali su sramne uvrede na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Srbinu L. D. iz Zvečana koji je u sredu uhapšen na bistričkom mostu zbog sumnje da je učestvovao u incidentima ispred opštinske zgrade u Zvečanu u maju prošle godine sud u Prištini odredio je meru pritvora u trajanju od mesec dana.
Predsednik Skupštine Grada Beograda, Nikola Nikodijević, zakazao je 2. sednicu Skupštine grada Beograda za ponedeljak, 24. jun, u 10 časova. Mesto održavanja sednice je zgrada Skupštine grada na Trgu Nikole Pašića 6, u velikoj sali u prizemlju. Na dnevnom redu ove sednice naći će se izbor gradonačelnika Beograda, zamenika gradonačelnika i članova Gradskog veća.
Gost "Glavnog dnevnika" Informer televizije bio je Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku. On je govorio o današnjem kolapsu energetskih sistema u regionu.
Profesor dr Mina Zirojević, ekspert za geopolitiku i advokat Stevan Damjanović bili su gosti Informerovog specijala povodom energetske krize u regionu.
Gosti "Info dana" televizije Informer bili su Ljubinka Milinčić, glavna i odgovorna urednica portala "Sputnjik" i profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka. Centralna tema na koju su govorili bio je kolaps energetskih sistema u zemljama širom našeg regiona.
Profesor dr Branko Nadoveza sa Insituta za noviju istoriju Srbije govorio je o trenutnom stanju na Balkanu, kao i o kolapsu energetskih sistema širom regiona tokom gostovanja u "Info danu".
Muškarac četrdesetih godina doživeo je šok danas, oko 10 časova, kada je na njega nasrnula neuračunljiva žena na uglu Mileševske i ulice Radoslava Grujića na Vračaru!
Policija u Bečeju, kako smo objavili, uhapsila je danas R. P. (28) i sedamnaestogodišnjaka iz okoline ovog mesta zbog sumnje da su sinoć usmrtili šezdesetogodišnjeg čoveka u Bačkom Gradištu.
Jugoslovenska kinoteka prikazuje ciklus filmova američkog reditelja Sidnija Lumeta (1924-2011), od 21. do 25. juna u sali u Kosovskoj ulici, povodom stogodišnjice rođenja tog velikana svetskog filma.
Sezona letnjih odmora je počela, a Srbija itekako ima šta da ponudi kako domaćim tako i stranim turistima. Za male pare može se uživati u čarima naših sela, domaćim gurmanlucima i besprekornoj prirodi.
Robert Stanimirović (54) biznismen iz Australije nikada nije zaboravljao svoje korene. Rođen je u Melburnu, ali odlično govori srpski i s ponosom je, kaže, uvek govorio da je Srbin.
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu jedan je od retkih koji posle prijemnog ispita javno objavljuje uspeh kandidata. Ova praksa uvedena je 2022, a i prošle i pretprošle godine izdvojili su se đaci jedne gimnazije!
Brioni su nacionalni park i čuveno hrvatsko letovalište koje čine nekoliko ostrva i danas se pominje kao omiljeno mesto za odmor Josipa Broza Tita. Ali, i Srbija ima Brione...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.