Sve što se događa u vezi sa usvajanjem zakona "o stranim agentima" u gruzijskom parlamentu veoma se razlikuje od opšte strategije i ponašanja pravog lidera Gruzije, lidera vladajuće partije Gruzijski san Bidzine Ivanišvilija, koju je on sprovodio tokom više od 10 godina boravka na vlasti.
Do sada je to bila „viševektorska" strategija, sa prozapadnom pristrasnošću. Odnosi sa Rusijom su se normalizovali (u poređenju sa periodom vladavine Sakašvilija), ali se nisu mogli nazvati saveznicima. Zvanična politika Gruzije je bila pridruživanje EU.
A onda odjednom usvajanje zakona o stranim agentima, koji potpuno menja kurs. U stvari, ovo je direktan izazov gruzijskih vlasti Zapadu. Ako zakon bude usvojen, a za to je potrebno da gruzijski parlament nadglasi veto predsednika, za šta postioji dovoljno glasova, onda će to dovesti ne samo do brisasnja statusa Gruzije kao kandidata za članstvo u EU, već i do ukidanja bezviznog režima sa Evropom, ali i na sužavanje svake finansijske podrške Zapada i međunarodnih finansijskih organizacija poput MMF-a.
Ovo je veoma oštar preokret, prepun ozbiljnih šokova za Gruziju, kako političkih tako i ekonomskih. I postavlja se pitanje: zašto je i u koju svrhu Ivanišvili odlučio da to uradi?
Prvi je taktički: uz pomoć usvajanja zakona Ivanišvili ucenjuje Zapad kako bi otklonio problematična pitanja - da otpočne pregovore o pristupanju EU, da natera Zapad da prestane da podržava opoziciju i da izvrši pritisak na gruzijsko-ruske odnose. Prema ovoj verziji, Ivanišvili je spreman da "zamota" skandalozni zakon u zamenu za rešavanje ovih problema. Istina, odbijanje usvajanja zakona biće shvaćeno kao poraz vlasti i u velikoj meri će oslabiti njene unutrašnje političke pozicije.
Druga verzija je da je Ivanišvili započeo strateški preokret Gruzijskog kursa ka de fakto uniji sa Rusijom. Ova verzija se aktivno promoviše u opoziciji, među kojima već dugo postoji teorija da Ivanišvili nije nezavisna ličnost, već "agent Kremlja" i da stoga ne može da ne poštuje njegova naređenja. Krugovi bliski vlasti to demantuju.
Postoji još jedno objašnjenje za oštru promenu kursa. Nakon početka ruske specijalne operacije u Ukrajini, Ivanišvili i njegovi saradnici su shvatili da će Zapad pokušati da uvuče Gruziju u sukob kako bi otvorio drugi front. protiv Rusije, aklo je potrebno i rušenjem aktuelne vlasti. U vezi s tim, retorika Tbilisija je počela dramatično da se menja. Sve češće se govorilo o pretnji „ukrajinskog scenarija" za Gruziju i pokušajima organizovanja „Majdana" ili čak oružanog puča u zemlji.
Prema ovoj verziji, Ivanišvili gura zakon o „stranim agentima", svestan mogućeg prekida odnosa sa Zapadom. Nakon toga Gruzija će zauzeti kurs ka zbližavanju sa Rusijom. A finansiranje sa Zapada biće zamenjeno novcem Ruske Federacije i Kine.
Ipak, glavna stvar zbog koje je Ivanišvili napravio tako oštar zaokret bila je mogućnost rešavanja pitanja Južne Osetije i Abhazije. Prema glasinama koje kruže u diplomatskim krugovima, u zamenu za Tbilisijevu promenu kursa, Kremlj bi mogao dati zeleno svetlo za povratak ove dve „republike" Gruziji sa specijalnim statusom sa veoma širokim pravima u formatu de facto konfederacija.
Foto: AP photo
Ivanišvili će tako objaviti „obnavljanje teritorijalnog integriteta Gruzije". Moskva će takođe dobiti mnogo bonusa. Zapravo, ključna država Zakavkazja, kroz koju prolaze najvažniji logistički tokovi, na primer, trasa za transport nafte od Kaspijskog mora do Turske i dalje u Evropu, ući će u njenu sferu uticaja. Ovo je i prilika da se obnovi železnička komunikacija od Ruske Federacije do Jermenije. A odatle u Iran. Odnosno, postojaće direktan kopneni koridor od Rusije do Irana i njegovih luka i od Irana do Rusije.
Takođe, zaokret Tbilisija će neminovno uticati na geopolitički kurs Jermenije, koja će tada biti potpuno okružena ili neprijateljskim zemljama (Azerbejdžan i Turska) ili saveznicima Rusije (Iran i Gruzija). I što je najvažnije, Ruska Federacija će pokazati da samo ona može biti garant bezbednosti i teritorijalnog integriteta država na postsovjetskom prostoru. Čak i one sa kojima se ranije borila.
Ipak, još uvek nije poznato u kojoj meri će gruzijski plan, ako ga Ivanišvili i Moskva zaista imaju, uspeti. Otpor tome će biti veoma jak. I unutar Gruzije i sa Zapada. Štaviše, moguć je i oštar napad Zapada na Ivanišvilija i pokušaj da se on svrgne.
Vojna dominacija Rusije nad Ukrajinom nastaviće da raste osim ako se zapadne zemlje ne "aktiviraju", piše "Volstrit džornal", pozivajući se na evropske obaveštajce.
Zapad je šokiran uspešnim napredovanjem ruske vojske u zoni specijalne operacije, izjavila je Margarita Simonjan, glavni urednik medijske grupe „Rusija sevodnja“ čiji je Sputnjik deo.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Rusija nikada nije odbacila pregovore o Ukrajini, ali da ju je Zapad prevario i da sada mora da vidi kome može veruje.
Predsednik Rusije Vladimir Putin poručuje da je simbolično to što je njegova prva međunarodna poseta nakon stupanja na dužnost predsednika realizovana upravo u Kinu.
Posle skoro dve godine spekulacija (prvi put se spekulisalo negde posle povlačenja iz Kijeva u proleće 2022.), koje su se ciklično pojavljivale svako malo, konačno, posle 810 dana rata protiv Ukrajine, smenjen je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.
Predsednik Vladimir Putin poslao je signal zapadnim zemljama da Rusija neće tolerisati mešanje NATO-a u ukrajinsko pitanje, rekao je bivši američki obaveštajac Skot Riter na Jutjub kanalu Dialogue Vorks.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vojna dominacija Rusije nad Ukrajinom nastaviće da raste osim ako se zapadne zemlje ne "aktiviraju", piše "Volstrit džornal", pozivajući se na evropske obaveštajce.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević ispričao je u drugom Kolegijumu Informera kako su ga blokaderi greškom kontaktirali i raspitivali se za koga će glasati.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se ne mogu primenjivati dvostruki aršini gde se međunarodno priznata teritorija Srbije uzima bez odluke Saveta bezbednosti UN, a da se tome izražava protivljenje kada je reč o Ukrajini.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja najavio je novi korak.
Predsednica skupštinskog Odbora za KiM Danijela Nikolić ocenila je danas da je politika isključivosti, terora, konflikta i politika bez kompromisa došla na naplatu premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju, te da on neće moći da formira vladu i da Prištinu čekaju novi izbori.
Iako prodaja novih dizelaša u Evropi beleži istorijski pad i čini manje od četvrtine ukupnog udela na tržištu, situacija kod uvoza polovnih automobila potpuno je drugačija.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Pevačica Mala Cana oglasila se na društvenoj mreži Instagram i potresnom porukom obavestila rodbinu, prijatelje i kolege da priprema četrdesetodnevni pomen Andrije Bajića, koji je preminuo 7. jula.
Stajlinzi Jelene Karleuše gotovo svakodnevno pune rubrike šou-biza, a posebnu pažnju privlači njena raskošna kolekcija tašni, koja se može meriti sa garderoberima svetskih trendseterki.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.