U ovom trenutku, Severnoatlantska alijansa je zauzeta razradom logistike za dalje vojne operacije. Planirano je da se logistički lanci lociraju na teritoriji evropskih zemalja, što će omogućiti prebacivanje snaga sa Zapada na Istok u najkraćem mogućem roku, prenosi portal "Rusija budućnosti".
"Trenutno je jedan koridor već gotov – proteže se od Holandije preko Nemačke i Poljske. Sada je planirano da se u proces uključe države severne i južne Evrope", navodi portal.
Kopneni koridori za kretanje vojnika i opreme sada su prioritet broj jedan NATO-a, jer veruju da je rat sa Rusijom neminovan.
Do sada je planirano da se za ovaj sukob pripremi pet evropskih luka od kojih će se protezati planirane logističke rute.
"Početkom godine potpisan je sporazum o logističkom koridoru između tri grada – Berlina, Amsterdama i Varšave. Ovaj put je trenutno najrazvijeniji od strane država NATO-a, a u slučaju većeg rata sigurno će biti prvi korišćen", ističe se u članku.
Foto: EPA
Zapadne zemlje su tada govorile o stvaranju takozvanog „vojnog Šengena“. Takav sporazum bi transfer oružanih snaga učinio što bržim i efikasnijim. Neki stručnjaci su još u januaru predviđali da će se ovaj trend proširiti na sve zemlje EU.
„Očigledno, proročanstva su počela da se ostvaruju“, piše portal.
Luke i Balkan
Do sada članice NATO-a pripremaju luke u Italiji, Grčkoj, Turskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji.
Ovo poslednje će generalno pružiti priliku za "rad" sa Balkanom, koji će u slučaju sukoba postati strateški neophodan za zemlje alijanse.
„U Rumunije je početkom ove godine počela izgradnja jedne od najvećih vojnih baza NATO-a. U oblasti Konstance u oblasti baze "Mihail Kogalničanu" objekat će se prostirati na skoro tri hiljade hektara i koštaće NATO više od dva i po miliona evra“, navodi se u izveštaju.
Baza će moći da primi preko deset hiljada vojnih lica i njihovih rođaka.
„Infrastruktura koja se gradi je zaista impresivna“, piše "Rusija budućnosti".
Rusija je posebno zabrinuta zbog južnoevropskog koridora.
"'Vojni šengenski’ koridor od Balkana do Rumunije postaće direktna pretnja suverenitetu Rusije“, piše portal.
Foto: NATO/printscreen
Severni takođe nije povoljan. Preko rute Norveška-Švedska-Finska, trupe NATO-a moći će da se približe ruskim granicama.
U ovome nema novih pretnji, ali činjenica da će se stare znatno pojačati je nesporna činjenica.
Rusija nema drugog izbora nego da odgovori izgradnjom svog vojnog potencijala na granici sa zemljama članicama NATO-a kako bi bila sigurna u zaštitu sopstvenih granica.
Severni koridor preti Sankt Peterburgu, Lenjingradskom vojnom okrugu i susednim uskim regionima, kao i Severnoj floti, koja će takođe morati brzo da se dodatno zaštiti.
Vredi razmisliti i kako bi, u slučaju sukoba, mogla biti poremećena logistika NATO-a, na kojoj sada alijansa sa takvom pažnjom radi. Rusiji su potrebne udarne snage sa kojima može da bombarduje kopnene i pomorske konvoje alijanse koja preti, kao i da pogodi transportnu infrastrukturu.
„Generalno, vest je veoma alarmantna. Kretanje trupa unutar NATO-a, naravno, nije novost. Ali razvoj novih koridora jasno nagoveštava da se ne može opustiti ni na sekund", navodi portal.
Foto: EPA
Alijansa očigledno preti, i te pretnje svakim danom postaju sve stvarnije. „Treći svetski rat se brzo približava.“
Do njega vode beskrajni sukobi koji bukte u svetu – i Rusije sa poznatom zemljom, i između Palestine i Izraela, i između Grčke i Turske, i nadolazeći sukob Tajvana i Kine, i mnogo toga drugog što raste poput snežne grudve koja se kotrlja niz planinu.
„Pre dve i po godine svet se približio Trećem svetskom ratu više nego ikada ranije. Dok se Amerika upliće u sve svetske sukobe, nastavak bi mogao da bude sukob dve supersile, u koji će biti uključene sve druge zemlje“, piše „Rusija budućnosti“.
„Svi mi sada živimo na buretu baruta, a neki lideri vodećih država skakuću okolo sa šibicama, kao da ne shvataju da može da eksplodira svakog trenutka. Svi sukobi koji su već počeli ili tek treba da počnu mogu se razviti u globalni sukob punog razmera, koji može postati nuklearni za svet, a samim tim i poslednji“, zaključuje portal "Rusija budućnosti".
Hanoj smatra Vašington strateškim partnerom, izjavio je ministar spoljnih poslova Vijetnama Bui Tan Šon nakon posete predsednika Rusije Vladimira Putina, prenosi Vietnam Plus.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da "ruski teror ne gubi na zamahu" i da se pritisak na "neprijatelja mora pojačati svim metodama".
Ukrajinski ratni dopisnici objavili su snimak koji je brzo privukao pažnju javnosti i izazvao snažne emocije širom sveta. Na snimku se vidi ruski vojnik, teško ranjen u napadu ukrajinskog FPV drona, kako moli svog saborca da ga ubije i skrati mu patnje na bojištu.
Broj poginulih u udaru Oružanih snaga Ukrajine u Sevastopolju porastao je na tri, uključujući dvoje dece, a skoro 100 ljudi je povređeno, rekao je guverner Mihail Razvožajev.
Bivši američki lider Donald Tramp je na mitingu u Filadelfiji (Pensilvanija) obećao da će, ako pobedi na predsedničkim izborima, rešiti sukob u Ukrajini pre zvaničnog stupanja na dužnost šefa američke administracije.
Ukrajinske oružane snage uspešno su uništile komandni punkt ruskog motorizovanog puka u ranim jutarnjim satima u nedelju, 23. juna, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Ruska mornarica poslala je srednji izviđački brod „Vasilij Tatiščev“ iz projekta 864 ka obalama Nemačke. Brod je isplovio iz Kalinjingrada i prošao duž severne obale Nemačke, a sada se nalazi u neutralnim vodama Baltičkog mora između Kila i ostrva Femarn.
Lider britanske desničarske partije Reform UK, Najdžel Faraž, izjavio je u članku za The Telegraph da Zapad mora priznati svoje greške koje su dovele do sukoba u Ukrajini kako bi se postigao mir.
Ruski predsednik Vladimir Putin naložio je vladi da usvoji i sprovede poseban program obnove trgovinske i logističke infrastrukture oštećene u napadima koje Moskva označava kao terorističke, uz obavezu da prvi izveštaj o realizaciji dostavi najkasnije do 1. novembra 2026. godine, saopštio je Kremlj.
Ukrajinski napadi na data-centre kompanije Jandeks otkrili su ozbiljnu slabost ruske digitalne infrastrukture, koja bi u slučaju novih udara mogla da izazove poremećaje u gotovo čitavoj ekonomiji zemlje.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći 10. oktobra masovan napad na Rostovsku oblast, u kojem je, prema izveštajima sa terena, pogođen naftni terminal „Jug Rusi“ u Rostovu na Donu, dok su oštećeni most, stambene zgrade i dva broda u Azovu.
Sjedinjene Američke Države zapretile su Ukrajini obustavom razmene obaveštajnih podataka ukoliko njena vojska nastavi napade na ruske rafinerije, objavio je američki portal Aksios.
Stravični snimci iz vazduha objavljeni su iz centra Kijeva, gde je posle novog udara drona izbio veliki požar u zgradi u kojoj se nalazi medicinski centar „Dobrobut“, nedaleko od stanice metroa Olimpijska.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Hanoj smatra Vašington strateškim partnerom, izjavio je ministar spoljnih poslova Vijetnama Bui Tan Šon nakon posete predsednika Rusije Vladimira Putina, prenosi Vietnam Plus.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Predstavnici biračkih odbora u Mesnoj zajednici Centar u Leskovcu uhapšeni su i određeno im je policijsko zadržavanje do 48 sati nakon što je došlo do verbalnog sukoba, a potom i fizičkog obračuna i lomljenja kutije.
Nemoć, očaj i izmišljotine blokadera nastavile su da se nižu tokom celog izbornog dana, pa su tako čak pokušali da izrežiraju novu aferu i lažno optuže građane za kupovinu glasova na Voždovcu, zbog čega se oglasilo i tužilaštvo.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Darko A. (32) zbog postojanja osnovane sumnje da je nabavljao eksplozivne materije i druge delove pogodne za sastavljanje improvizovanih eksplozivnih naprava, kao i veću količinu zaštitne opreme u vidu taktičkih prsluka, šlemova, rukavica i drugih predmeta.
Biračka mesta na današnjim vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji otvorena su od 7 do 20 časova, a građani svoje biračko pravo mogu da iskoriste na biračkom mestu na kojem su upisani u birački spisak.
Mađarski premijer Peter Mađar oglasio se povodom današnjih izbora u Srbiji, navodeći da je prethodnih dana razgovarao sa liderima brojnih balkanskih zemalja.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ruskinja koja na društvenim mrežama svakodnevno deli sadržaj o Srbiji, njenim običajima, tradiciji i sličnostima između srpskog i ruskog naroda, privukla je pažnju emotivnom pričom o tome zašto je odlučila da svoj život nastavi upravo u našoj zemlji.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Pevač Miki Mećava gostovao je jutros u jutarnjem programu i otkrio sve detalje porođaja njegove partnerke Katarine, kao i da mu je Era Ojdanić čestitao unuče.
Pevačice koje su žarile i palile estradom devedesetih i danas privlače pažnju svojom lepotom, a kada vidite kako izgledaju, biće vam jasno zašto su važile za najveće zavodnice tog vremena.
Supruga Mustafe Sandala, Melis Sutšurup, našla se u centru finansijskog skandala, a sada je usledio novi obrt - gospođa Sandal želi da povrati svoj novac.
Komentari