Francuska desničarska stranka "Nacionalno okupljanje" nije uspela da osvoji većinu u parlamentu delom zbog svog stava prema sukobu u Ukrajini, izjavio je za RIA Novosti član izvršnog biroa stranke u regionu O-de-Sen, Dmitrij Misurkin.
Po njegovom mišljenju, umereniji stav stranke Marine Le Pen po pitanju vojne podrške Ukrajini, uključujući odbijanje slanja trupa, što bi, prema mišljenju stranke, učinilo Francusku saučesnicom sukoba, bio je razlog zbog kojeg je predsednik Francuske Emanuel Makron pokušao da spreči stranku da dobije većinu i sklopio savez sa levicom, povlačeći kandidate sa izbora kako bi "blokirao" desničare.
Takođe, treba napomenuti da su i mnogi iz leve koalicije, poput njihovog vođe Žan Lika Melanšona, protiv slanja trupa u Ukrajinu.
- Ključno pitanje je odnos Francuske prema onome što se dešava na severu Crnog mora. Ambicije nekih ljudi mogu dovesti do trećeg svetskog rata. To je glavno pitanje. Francuska treba da rešava svoje probleme, ima dovoljno posla. 'Nacionalno okupljanje' se zalaže ne za Rusiju, već za Francusku - rekao je sagovornik agencije.
On je takođe naveo da je "Nacionalno okupljanje," dolaskom na vlast, planiralo da sprovede reviziju državnih troškova tokom Makronovog predsedavanja.
- Nije se smelo dozvoliti većini stranke, jer je 'Nacionalno okupljanje' nameravalo da sprovede reviziju. Spoljni dug Francuske porastao je za 900 milijardi evra tokom Makronove vlasti (sa 2,226 milijardi evra u 2017. godini na 3,088 milijardi krajem 2023. godine - prim. aut.). Ako se pokrene ekonomska strana pitanja, mnogo toga će izaći na videlo. Tako da nije stvar samo u politici - istakao je Misurkin.
Foto: Foto: Shutterstock, Reuters
Prema mišljenju ovog partijskog zvaničnika, rezultat stranke koja je udvostručila broj svojih poslanika na izborima ne može se smatrati porazom.
- Ceo sistem igra protiv 'Nacionalnog okupljanja'. Ljudi koji su dugo u stranci, to razumeju. U političkom smislu, Makronova stranka nije pobedila, kao ni blok levih snaga. Ne možete istovremeno izjaviti da ste žestoki protivnik nečega, a zatim zaboraviti na to i formirati savez - dodao je on.
Makron je ranije izjavio da ne isključuje mogućnost slanja trupa u Ukrajinu ako Rusija probije linije fronta i iz Kijeva stigne odgovarajući zahtev. Prema njegovim rečima, "mnoge zemlje" su se složile sa pristupom Francuske o mogućem slanju trupa.
Lider stranke "Nacionalno okupljanje" Žordan Bardela više puta je izjavljivao da su crvene linije za stranku slanje trupa u Ukrajinu i isporuka dalekometnog oružja koje može pogoditi ciljeve na teritoriji Rusije.
U Francuskoj su u nedelju održani izbori u drugom krugu vanrednih izbora za Nacionalnu skupštinu (donji dom francuskog parlamenta). Koalicija levičarskih partija "Novi narodni front" Žan-Lika Melanšona dobija od 184 do 186 mesta u Nacionalnoj skupštini Francuske, prema ažuriranim podacima koje prenosi BFMTV. Blok predsednika Emanuela Makrona osvaja od 160 do 162 mesta. "Nacionalno okupljanje" Marine Le Pen i Žordana Bardele - od 141 do 143 mesta. Sudeći po tome, nijedna politička snaga ne osvaja dovoljno glasova za formiranje vlade. Trenutno nema podataka o mogućim koalicijama.
Rezultati vanrednih izbora u Francuskoj, koji su objavljeni na inicijativu francuskog predsednika Emanuela Makrona, za njega su završeni porazom, kaže predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin.
Ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) saopštila je danas da je sprečila pokušaj ukrajinskih specijalnih službi da izvedu operaciju otmice strateškog bombardera Tu-22M3 ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga.
Danas u Moskvu stiže premijer Indije Narendra Modi. Ovo je njegova prva inostrana poseta nakon reizbora. Na Zapadu već izražavaju zabrinutost zbog "diplomatske pobede Putina". Detalje o tome šta se može očekivati od razgovora donosi RIA Novosti.
Ruske vlasti su objavile da su ukrajinski napadi dronovima uzrokovali nekoliko eksplozija u južnoj ruskoj regiji Voronjež, od kojih su nastali veliki oblaci dima.
Rusija će udariti rumunsku vazdušnu bazu jače nego ikada tokom ukrajinskog sukoba. Pet punih eskadrila F-16 Vajpera se priprema za rat, kaže američki ekspert Vilijam Šriver, opisujući plan koji će naljutiti Rusiju.
Povećanje budžetskih izdataka i državnog duga može dovesti do ozbiljnih problema u ekonomiji SAD, što će direktno uticati na njihovu odbrambenu sposobnost, na što su ranije već upozoravali vojni lideri, pišu analitičari Vilijam Ruger i Tomas Saviđ u članku za The National Interest.
Rat nanosi težak udarac ekonomiji Ukrajine. BDP zemlje je za četvrtinu manji nego pre napada Rusije, a nedavni napadi na infrastrukturne objekte smanjili su prognoze rasta. Ukrajina ima mesec dana da izbegne bankrot, piše Ekonomist.
Kineska vlada uvela je niz novih mera osmišljenih da pooštri kontrolu nad unosnim prirodnim resursima Kine, od električnih automobila do vetroturbina, objavio je Politiko.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je, prema presretnutim radio-vezama, jedan ruski komandant naredio svojim vojnicima da odrube glave dvojici ukrajinskih boraca poginulih u zasedi kod Guljajpolja u Zaporoškoj oblasti i da ih izlože "radi potvrde".
Ruske snage izvele su tokom noći jedan od najžešćih kombinovanih napada na Kijev od početka sukoba, koristeći stotine dronova kamikaza, balističke i krstareće rakete u više talasa, što je izazvalo snažne eksplozije i požare širom ukrajinske prestonice.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Uspešno lansiranje strateškog raketnog kompleksa „Sarmat“ predstavljalo je snažan signal Zapadu da Rusija nije oslabljena sukobom u Ukrajini i da nastavlja modernizaciju svog nuklearnog arsenala, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je čuveni Moskovski institut za termotehniku i tom prilikom poslao nedvosmislenu poruku Zapadu da će Rusija nastaviti sa razvojem i modernizacijom svojih strateških nuklearnih snaga.
Državna duma Rusije usvojila je šokantan zakon koji predsedniku Vladimiru Putinu daje ovlašćenje da koristi oružane snage za oslobađanje ruskih državljana uhapšenih ili krivično gonjenih u inostranstvu.
Novi ruski raketni sistem "Sarmat", poznatiji na Zapadu kao "Satana 2", obezbedio je Moskvi tehnološku prednost od najmanje dve decenije u odnosu na SAD i NATO.
Pred očima sveta formira se nova podela uticaja između najvećih sila, dok Evropska unija sve češće ostaje van ključnih razgovora o bezbednosti, ekonomiji i budućnosti Ukrajine, piše Njuzvik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Putnik koji je boravio na kruzeru MV „Hondijus“, brodu na kojem je već zabeležena smrtonosna epidemija hantavirusa, preliminarno je pozitivan na Andski soj ovog virusa i nalazi se u bolničkoj izolaciji u Viktoriji, saopštile su kanadske zdravstvene vlasti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće u dvodnevnoj poseti, danas i sutra (17. i 18. maja) Republici Azerbejdžanu, gde će učestvovati na 13. Svetskom urbanom forumu u organizaciji Ujedinjenih nacija, koji se ove godine održava u Bakuu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar