Rusija je Ukrajini predala prvi nacrt mirovnog sporazuma u martu 2022, zahtevajući da se Kijev, između ostalog, odrekne teritorija i značajno umanji vojnu sposobnost, preneo je Radio Slobodna Evropa pozivajući se na tekst tog dokumenta u koji je imao uvid.
Kako je navedeno u ruskom nacrtu mirovnog sporazuma, Ukrajina je trebalo da smanji svoju vojsku na 50.000 ljudi, uključujući 1.500 oficira, a ovoj zemlji bi bilo dozvoljeno da ima četiri ratna broda, 55 helikoptera i 300 tenkova.
Ukrajini bi bilo zabranjeno da razvija, proizvodi, kupuje i razmešta rakete dometa preko 250 kilometara na svojoj teritoriji, dok bi Rusija zadržala pravo da ubuduće zabrani Ukrajini ''bilo koje druge vrste oružja koje se mogu razviti kao rezultat naučnih istraživanja", navodi se u nacrtu mirovnog sporazuma.
Dodaje se da se od Ukrajine zahtevalo da prizna nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, kao i da finansira obnovu infrastrukture Donbasa.
Ruski jezik je trebalo da dobije status državnog jezika u Ukrajini, a takođe, Kijev je trebalo da vrati sva imovinska prava Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije, piše Radio Slobodna Evropa.
Na kraju, Moskva je od Ukrajine zahtevala da Ukrajina ''otkaže i da više ne uvodi nikakve zabrane simbola koji se u državama povezuju sa pobedom nad nacizmom", odnosno ponovo legalizuje sovjetske i komunističke simbole.
U narednim nedeljama, ovaj nacrt mirovnog sporazuma je izmenjen u nekoliko faza, kako je Ukrajina iznosila svoje primedbe i predloge, a situacija na frontu se menjala, navodi Unian.
Njujork tajms je u junu ove godine objavio ceo tekst nacrta mirovnog sporazuma od 15. aprila 2022. godine, a taj dokument je bio mnogo ''mekši" u odnosu na martovsku verziju, ali je i dalje u suštini ostao zahtev za predaju Ukrajine, piše ukrajinska agencija.
Prema nacrtu iz aprila 2022, Ukrajini bi bilo zabranjeno da se priruži NATO-u, ali bi joj bilo dozvoljeno da uđe u EU, dok je od Kijeva zatraženo da smanji vojsku na 100.000 ljudi, učini ruski zvaničnim jezikom i ukine sankcije Rusiji.
Ukrajina je insistirala da dokument sadrži klauzulu o pomoći Zapada u slučaju nove ruske agresije, ali je Rusija predložila da ima pravo veta na zapadnu pomoć Ukrajini.
Rusija je otpočela vojnu operaciju u Ukrajini krajem februara 2022.
U večernjim satima 3. novembra, ruske snage pogodile su supermarket u Ševčenkovskom okrugu Harkova vođenom vazdušnom bombom (KAB), povredivši 14 osoba.
Američka politika nalazi se na prekretnici, ali analitičari ocenjuju da to neće automatski doneti promene u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine. Prema mišljenju eksperata, Rusija još nije spremna za pregovore, bez obzira na ishod predsedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, piše Si-En-En.
Sjedinjene Američke Države pripremaju Evropu za "samoubilačku avanturu" ulaska u direktan vojni sukob sa Ruskom Federacijom, izjavio je danas šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
U rumunskom okrugu Tulčea, u blizini granice sa Ukrajinom, tokom noći proglašena je vazdušna opasnost koja je trajala više od sat vremena, nakon što su otkriveni ruski dronovi kako napadaju ciljeve u Ukrajini, opasno blizu rumunskog vazdušnog prostora. Incident je prijavila rumunska agencija Agerpres.
Severnokorejski vojnici, koji su nedavno stigli u Kursku oblast Rusije da pomognu Moskvi u ratu, prvi put su se našli pod vatrom, izjavio je Andrij Kovalenko, šef odeljenja za borbu protiv dezinformacija u Savetu za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine, 4. novembra.
Kandidati za predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i Kamala Haris neće prihvatiti denacifikaciju i demilitarizaciju Ukrajine, a sukob neće moći da se reši tako da zadovolji obe strane, izjavio je ruski stručnjak Dmitrij Suslov za agenciju RIA Novosti.
Ruske snage planiraju veliki udar na ukrajinske linije na jugu i proboj ka gradu Zaporožju, okupivši za taj poduhvat veliki broj jedinica sa teškom tehnikom, izjavio je popularni ukrajinski bloger Anatolij Šarij.
Predsednički izbori u Moldaviji toliko su podelili društvo da predsednik neće moći da stabilizuje situaciju, a zemlju očekuju četiri godine konflikata, porasta kriminala, siromaštva i odliva stanovništva, izjavio je direktor sociološke kompanije Intellect Group, Jan Lisnevski.
Ruski udarni dronovi „geranj“ tokom noći su pogodili tajni objekat ukrajinskih Snaga za specijalne operacije u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U večernjim satima 3. novembra, ruske snage pogodile su supermarket u Ševčenkovskom okrugu Harkova vođenom vazdušnom bombom (KAB), povredivši 14 osoba.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije su danas, 28. juna, organizovali prikaz novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici, a potom i gađanja iz sredstava ratne tehnike na poligonu "Pasuljanske livade".
Predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću je danas na aerodromu u Batajnici prikazano moćno oružje kojim raspolaže Vojska Srbije, a među kojim je i strašna kineska raketa CM-400.
Tropski talas ne popušta, a visoke temperature danas su zahvatile gotovo celu Srbiju. Živa u termometru u pojedinim delovima zemlje dostigla je čak 36 stepeni, dok građani na sve načine pokušavaju da pronađu spas od nesnosne vrućine.
Na društvenim mrežama osvanulo je jezivo iskustvo jedne srpske porodice koja se vraćala sa letovanja. Zbog jednog, naizgled sitnog propusta, mogli su da dožive ozbiljnu tragediju, a sumnjaju da je do svega došlo nakon boravka u Bugarskoj.
U selu Koprivnica kod Jošaničke Banje u Staroj Raškoj , 28. juna 1890. godine rođena je srpska heroina Velikog rata i najodlikovanija žena u istoriji ratovanja!
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila rano jutros u Galovcu Začretskom, teško je povređen 23-godišnji vozač, nakon što je automobilom sleteo sa puta, a vozilo se potom zapalilo.
Vozač motora koji je teško povređen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u selu Gornja Gorevnica kod Čačka, uprkos naporima lekara preminuo je od težine zadobijenih povreda.
Dečak star osam godina iz sela Brestovac kod Bora preminuo je u noći između 26. i 27. juna u Opštoj bolnici u Boru, a meštani su nakon tragedije u šoku i jedino što govore je da ne mogu ni da zamisle kako je njegovim roditeljima.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Poznata voditeljka Sanja Marinković rešila je da do kraja raskrinka sramnu prošlost kontroverzne rijaliti zvezde, pa je pred milionima izvukla spisak njenih intimnih odnosa!
Jovana Nikolić Mišković, snaja jednog od najbogatijih Srba Miroslava Miškovića, otvoreno je istakla da ne radi i da je u potpunosti posvećena porodici i deci.
Pevač Stanko Nedeljković Bađi odlučio je da proda nekretninu u beogradskom naselju Medaković. Reč je o prostranoj kući od 270 kvadrata, koja se nalazi na placu od 4,04 ara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.