Rusija je Ukrajini predala prvi nacrt mirovnog sporazuma u martu 2022, zahtevajući da se Kijev, između ostalog, odrekne teritorija i značajno umanji vojnu sposobnost, preneo je Radio Slobodna Evropa pozivajući se na tekst tog dokumenta u koji je imao uvid.
Kako je navedeno u ruskom nacrtu mirovnog sporazuma, Ukrajina je trebalo da smanji svoju vojsku na 50.000 ljudi, uključujući 1.500 oficira, a ovoj zemlji bi bilo dozvoljeno da ima četiri ratna broda, 55 helikoptera i 300 tenkova.
Ukrajini bi bilo zabranjeno da razvija, proizvodi, kupuje i razmešta rakete dometa preko 250 kilometara na svojoj teritoriji, dok bi Rusija zadržala pravo da ubuduće zabrani Ukrajini ''bilo koje druge vrste oružja koje se mogu razviti kao rezultat naučnih istraživanja", navodi se u nacrtu mirovnog sporazuma.
Dodaje se da se od Ukrajine zahtevalo da prizna nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, kao i da finansira obnovu infrastrukture Donbasa.
Ruski jezik je trebalo da dobije status državnog jezika u Ukrajini, a takođe, Kijev je trebalo da vrati sva imovinska prava Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije, piše Radio Slobodna Evropa.
Na kraju, Moskva je od Ukrajine zahtevala da Ukrajina ''otkaže i da više ne uvodi nikakve zabrane simbola koji se u državama povezuju sa pobedom nad nacizmom", odnosno ponovo legalizuje sovjetske i komunističke simbole.
U narednim nedeljama, ovaj nacrt mirovnog sporazuma je izmenjen u nekoliko faza, kako je Ukrajina iznosila svoje primedbe i predloge, a situacija na frontu se menjala, navodi Unian.
Njujork tajms je u junu ove godine objavio ceo tekst nacrta mirovnog sporazuma od 15. aprila 2022. godine, a taj dokument je bio mnogo ''mekši" u odnosu na martovsku verziju, ali je i dalje u suštini ostao zahtev za predaju Ukrajine, piše ukrajinska agencija.
Prema nacrtu iz aprila 2022, Ukrajini bi bilo zabranjeno da se priruži NATO-u, ali bi joj bilo dozvoljeno da uđe u EU, dok je od Kijeva zatraženo da smanji vojsku na 100.000 ljudi, učini ruski zvaničnim jezikom i ukine sankcije Rusiji.
Ukrajina je insistirala da dokument sadrži klauzulu o pomoći Zapada u slučaju nove ruske agresije, ali je Rusija predložila da ima pravo veta na zapadnu pomoć Ukrajini.
Rusija je otpočela vojnu operaciju u Ukrajini krajem februara 2022.
U večernjim satima 3. novembra, ruske snage pogodile su supermarket u Ševčenkovskom okrugu Harkova vođenom vazdušnom bombom (KAB), povredivši 14 osoba.
Američka politika nalazi se na prekretnici, ali analitičari ocenjuju da to neće automatski doneti promene u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine. Prema mišljenju eksperata, Rusija još nije spremna za pregovore, bez obzira na ishod predsedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, piše Si-En-En.
Sjedinjene Američke Države pripremaju Evropu za "samoubilačku avanturu" ulaska u direktan vojni sukob sa Ruskom Federacijom, izjavio je danas šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
U rumunskom okrugu Tulčea, u blizini granice sa Ukrajinom, tokom noći proglašena je vazdušna opasnost koja je trajala više od sat vremena, nakon što su otkriveni ruski dronovi kako napadaju ciljeve u Ukrajini, opasno blizu rumunskog vazdušnog prostora. Incident je prijavila rumunska agencija Agerpres.
Severnokorejski vojnici, koji su nedavno stigli u Kursku oblast Rusije da pomognu Moskvi u ratu, prvi put su se našli pod vatrom, izjavio je Andrij Kovalenko, šef odeljenja za borbu protiv dezinformacija u Savetu za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine, 4. novembra.
Kandidati za predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i Kamala Haris neće prihvatiti denacifikaciju i demilitarizaciju Ukrajine, a sukob neće moći da se reši tako da zadovolji obe strane, izjavio je ruski stručnjak Dmitrij Suslov za agenciju RIA Novosti.
Ruske snage planiraju veliki udar na ukrajinske linije na jugu i proboj ka gradu Zaporožju, okupivši za taj poduhvat veliki broj jedinica sa teškom tehnikom, izjavio je popularni ukrajinski bloger Anatolij Šarij.
Predsednički izbori u Moldaviji toliko su podelili društvo da predsednik neće moći da stabilizuje situaciju, a zemlju očekuju četiri godine konflikata, porasta kriminala, siromaštva i odliva stanovništva, izjavio je direktor sociološke kompanije Intellect Group, Jan Lisnevski.
Komandant grupe specijalne namene ukrajinske Nacionalne garde uhapšen je u Odesi pod optužbom da je radio za rusku vojnu obaveštajnu službu GRU i Moskvi omogućavao pristup tajnim podacima o planiranju i izvođenju borbenih operacija, saopštila je Služba bezbednosti Ukrajine (SBU).
Rusija mora najkasnije do 2030. godine da pobedom završi specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, a zatim reorganizuje oružane snage i pripremi ih za mogući rat sa NATO, izjavio je general-potpukovnik Viktor Soboljev, član Odbora Državne dume za odbranu i bivši komandant 58. armije.
Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Ruske snage počele su da koriste FPV dronove kao skrivene akustične zasede – bespilotna letelica sleti van vidokruga vozača, „sluša“ okolinu preko mikrofona, a kada registruje zvuk vozila, poleće iz zaklona i kreće u napad ili operateru javlja da je meta stigla.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Kijev i okolinu tokom noći zahvatio je novi talas ruskih udara mlaznim bespilotnim letelicama, koje su primećene i iznad centralnih delova ukrajinske prestonice, dok su se tokom napada čule eksplozije, pojavili požari, a veliki broj građana sklonio se u stanice metroa.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U večernjim satima 3. novembra, ruske snage pogodile su supermarket u Ševčenkovskom okrugu Harkova vođenom vazdušnom bombom (KAB), povredivši 14 osoba.
Vest o smrti generala Ratka Mladića u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu podsetila je celokupnu javnost u Srbiji na sramno i ponižavajuće ponašanje bivšeg režima predvođenog Borisom Tadićem, koji je 2011. godine slavio što je teško bolesnog srpskog oficira izručio strancima.
Pripadnici ustaških snaga su na jučerašnji dan 1995. godine počinili zločin nad sedam srpskih civila u selu Gošići kod Knina, izjavio je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta i dodao da je taj zločin i nakon 31 godinu ostao nekažnjen.
Ministarka Aleksandra Sofronijević iznela je u Narodnoj skupštini najpreciznije podatke koji dokazuju istorijsku efikasnost države i stabilnu politike predsednika Vučića.
Učesnica prve sezone Exatlona Srbija najvećeg sportskog takmičenja, Sanja Kalinović, progovorila je o ulasku Mensura Ajdarpašića u drugu sezonu i otkrila šta misli o njegovim šansama na poligonima.
U minjaku i sportskom izdanju, Dušica Topić je saznala informaciju da Exatlon traje 3 meseca koja ju je očigledno zatekla, a njen izraz lica sve je rekao.
Mišićavi sportista i profesor fizičkog vaspitanja Mensur Ajdarpašić otkrio je šta publika može da očekuje od njega pred start druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija.
Voditeljka Tijana Jović pokazala je zanosnu liniju i otkrila koje vežbe radi kako bi održala formu pred početak druge sezone "Exatlona", u kojoj će se pojaviti u ulozi voditeljke sportskog rijalitija.
Nakon što smo objavili vest da Mensur Ajdarpašić ulazi u "Exatlon", komentari ispod Informerove objave na Instagramu samo pršte, a oglasio se i Dejan Dragojević koji je pozdravio potez kolege iz drugog rijalitija!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će fabrika humanoidnih robota u Šapcu doneti nova radna mesta i doprineti razvoju domaće proizvodnje, navodeći da je cilj da se roboti proizvode u Srbiji i potom izvoze na strana tržišta.
Nakon vesti da se među stotinama turista nestalih u bujičnim poplavama u Nepalu nalazi i državljanka Srbije Enisa Leković, otkriveno je da je ona iz Novog Pazara.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je da su sve službe u stanju pripravnosti zbog najavljene košave koja preti da otvori nova žarišta u Deliblatskoj peščari.
U KBC-u Split preminuo je muškarac rođen 1947. godine, koji je teško povređen u katastrofalnom požaru na području Omiša, saopštili su iz bolnice. Reč je o drugoj smrtnoj žrtvi požara koji je 13. avgusta izbio u Lokvi Rogoznici i proširio se sve do Omiša.
Četrdesetjednogodišnji Srećko Brajdić, zatvorenik iz zatvora Dob pri Mirni, pobegao je ujutru ispred bolnice u Novom Mestu, nakon završene hospitalizacije. Nekoliko sati kasnije policija ga je pronašla i uhapsila, zahvaljujući informacijama građana, piše portal 24ur.com.
Glumac Boris Isaković je 2020. godine bez srama i stida prihvatio ulogu Ratka Mladića u filmu "Quo vadis Aida?" ("Kuda ideš, Aida?") u kojem je naš general predstavljen kao negativac i zločinac.
Nakon vesti o smrti generala Ratka Mladića, u javnosti su ponovo oživele brojne reakcije, sećanja i ranije izjave poznatih ličnosti o njegovoj ulozi u ratnim dešavanjima devedesetih godina.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
Majkl Filips (38) iz Severne Karoline odlučio je da potraži medicinsko rešenje za problem sa malim penisom koji mu je, kako kaže, godinama otežavao svakodnevni život i intimne odnose.
Voditeljka Jovana Jeremić i njen partner, bokser Miloš Stojanović Tigar, objavili su zajedničke fotografije na kojima razmenjuju nežnosti i ne skrivaju emocije.
Starleta Stanija Dobrojević ponovo je dospela u centar pažnje nakon što je, kako se može videti na video-zapisu koji kruži društvenim mrežama, krišom snimljenatokom pauze emisije "Narod pita".
Pevačice koje su odlučile da svoje bivše partnere prijave i pravdu potraže pred nadležnim organima su, između ostalih, Ana Sević, Goca Tržan, Maja Nikolić i Emina Jahović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.