Ruske vojne snage, pojačane prisustvom severnokorejskih vojnika, započele su intenzivne napade na ukrajinske odbrambene linije u Kurskoj oblasti. Prema pisanju „Vašington posta“, oko 50 hiljada vojnika, uključujući 10 hiljada pripadnika severnokorejske vojske, okupljeno je za potencijalnu ofanzivu koja bi mogla prisiliti ukrajinske snage na povlačenje iz ovog regiona.
Pripreme za ofanzivu i dolazak severnokorejskih trupa
Ovaj dodatni kontingent omogućava Rusiji dodatnu fleksibilnost u borbenim planovima, pošto severnokorejski vojnici deluju kao posebne jedinice, čuvajući efikasnost napada. Prema izvorima „Vašington posta“, njihovo prisustvo daje Rusiji stratešku prednost, jer su severnokorejski vojnici fizički spremniji za frontalne napade. Severnokorejske jedinice postaju ključni element ruske strategije za potiskivanje ukrajinskih snaga sa trenutnih pozicija, dodatno komplikujući ukrajinske odbrambene mogućnosti.
Ukrajinske dileme: povlačenje ili nastavak borbi?
U ovoj izmenjenoj situaciji, ukrajinski komandant Aleksandar Sirski otvoreno je izrazio zabrinutost zbog brojne prednosti protivnika, ukazujući da je situacija krajnje složena i da Ukrajina nema dovoljan broj vojnika za suprotstavljanje novom udruženom napadu Rusije i Severne Koreje. Sirski se obratio američkim partnerima sa hitnim zahtevom za dodatno naoružanje, ističući ozbiljnu pretnju koju ruske snage predstavljaju za ukrajinske planove odbrane ovog regiona.
Velika brojnost neprijatelja izaziva unutrašnje debate među ukrajinskim vojnim i političkim liderima o mogućem povlačenju trupa iz Kurska. Iako bi povlačenje moglo imati stratešku opravdanost, nosi i ozbiljne političke posledice, koje bi mogle demoralizovati ukrajinske snage i javnost, dok bi Rusija time ojačala svoje pozicije i podstakla kritike na račun ukrajinskog vojnog vrha.
Foto: Reuters
Ruske metode napada i novi frontovi
Ruske snage pojačale su napade na ključne tačke poput Pogrebka, Zelenog Šlaha, Darjina i Suže. Kombinovanom taktikom artiljerijskih napada, podrške oklopnih jedinica i korišćenja dronova, Rusi nastoje da izbegnu ukrajinske protivnapade. Posebno važan deo ruske strategije predstavlja raspoređivanje oklopnih jedinica koje omogućavaju vojnicima brzi transport i zaštitu od udara ukrajinskih dronova. Iako ukrajinske snage tvrde da su odbile većinu ovih napada, ruski izvori prenose da su osvojene manje strateške tačke, uključujući Orlovku, Novu i Staru Soročinu.
Ruske trupe takođe sprovode kombinovane raketne napade sistemima „Iskander-M“ i „Tornado-S“ na ukrajinske pozicije u Nikoljskom, Lokni i Sverdlikovu, čime dodatno pojačavaju pritisak na ukrajinske snage. Na ovim lokacijama ruska vojska se dodatno oslanja na artiljerijsku i avijacijsku podršku kako bi zadržala osvojene pozicije.
Komunikacija sa američkim saveznicima
U telefonskom razgovoru sa komandantom američkih snaga u Evropi, generalom Kristoferom Kavolijem, Sirski je istakao ozbiljnost situacije na frontu, sa posebnim osvrtom na Donbas, gde ruske snage takođe vrše kontinuiran pritisak.
Uprkos obećanjima o podršci i isporukama naoružanja, ukrajinske snage suočene su s izazovima koji otežavaju odgovor na svako rusko napredovanje na širokom frontu, uključujući Kursk, Donjeck i Harkov. Sirski je upozorio da manjak resursa i ljudstva dodatno ugrožava pozicije ukrajinskih snaga, što bi moglo dovesti do povlačenja iz određenih oblasti radi jačanja ključnih tačaka fronta.
Kritika, koju je Sirski dobio od poslanice Vrhovne Rade Ukrajine Marjane Bezugle, koja je insistirala na njegovom ličnom prisustvu u Kursku, ukazuje na ozbiljne unutrašnje nesuglasice i nezadovoljstvo stanjem na frontu.
Vašington post je objavio da je izabrani predsednik Donald Tramp razgovarao s predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u četvrtak, što je bio prvi telefonski razgovor između dvojice lidera otkako je Tramp pobedio na izborima, rekli su ljudi upoznati sa situacijom.
Rusija namerava da u skorijoj budućnosti otvori ambasade u afričkim zemljama u kojima to još uvek nema, kao i ta napravi zonu slobodne trgovine, saopštio je savetnik predsednika Ruske Federacije Anton Kobjakov.
Rusija će sledeće godine biti u mogućnosti da proizvede 30 odsto više artiljerijskih granata nego sve zemlje članice EU zajedno, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Teretni brod „Golden Leo“, koji je pod zastavom Gvineje-Bisao prevozio žito iz ukrajinske luke, zahvatio je veliki požar nakon što je kod Odese pogođen sa tri krstareće rakete H-59/H-69, saopštila je Ratna mornarica Ukrajine.
Pripadnici jurišnog puka „Skala“ Oružanih snaga Ukrajine (OSU) zarobljeni su tokom pokušaja da prodru dublje u Konstantinovku, postave ukrajinsku zastavu i snime propagandni video kao navodni dokaz da Kijev i dalje kontroliše grad.
Više od 400 ukrajinskih bespilotnih letelica krenulo je tokom noći ka Moskvi i Moskovskoj oblasti, a u seriji udara pogođeni su objekti, ranjeni civili i pokrenute masovne evakuacije zaposlenih iz logističkih centara.
Čak i ako se borbe u Ukrajini jednog dana zamrznu, sukob Rusije i Evrope neće nestati, već bi mogao da se preseli na šest novih tačaka kontinenta, upozorio je američki profesor i politikolog Džon Miršajmer.
Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Andrej Rudenko optužio je Japan da saradnjom sa ukrajinskim proizvođačima borbenih dronova direktno doprinosi napadima u kojima stradaju ruski civili.
Dok se u Rusiji vodi rasprava o tome da li je zemlji uopšte potrebna sopstvena flota nosača aviona, vojni krugovi istovremeno razmatraju mnogo konkretnije pitanje – kojim oružjem bi mogla da bude ugrožena američka udarna grupa nosača aviona, jedan od najzaštićenijih vojnih sistema na svetu.
Ruske snage izvele su tokom noći snažan napad balističkim raketama na logistički kompleks AMTEL kod Kijeva, za koji Moskva tvrdi da je iza civilne fasade služio kao veliki centar za proizvodnju, sklapanje i distribuciju delova za ukrajinske dalekometne dronove.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da se suoče sa narodnom revolucijom ukoliko vlast nastavi da zanemaruje propadanje srednje klase, ekonomske probleme i sve dublje nezadovoljstvo stanovništva.
Azerbejdžan je za samo nekoliko dana javno podržao odbijanje Ukrajine da se odrekne teritorija, a zatim u Moskvi potpisao dvogodišnji plan konsultacija sa Rusijom i ponovo stao iza kopnenog koridora koji Moskvu povezuje sa Iranom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vašington post je objavio da je izabrani predsednik Donald Tramp razgovarao s predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u četvrtak, što je bio prvi telefonski razgovor između dvojice lidera otkako je Tramp pobedio na izborima, rekli su ljudi upoznati sa situacijom.
Više od 400 ukrajinskih bespilotnih letelica krenulo je tokom noći ka Moskvi i Moskovskoj oblasti, a u seriji udara pogođeni su objekti, ranjeni civili i pokrenute masovne evakuacije zaposlenih iz logističkih centara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom obilaska Regionalnog cetra za dualno obrazovanje u Svilajncu u obraćanju govorio i o prozivkama od strane blokadera.
Slobodan Georgiev, urednik tajkunske televizije Nova S udario je na studente u Pionirskom parku, a onda je kroz jeftine provokacije i stihove sramno napao i predsednika Aleksandra Vučića i državni vrh!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, odgovarajući na pitanje novinarke Informera o licenci NIS-a i optimizmu direktora "Srbijagasa" Dušana Bajatovića, da nije optimista po tom pitanju, ističući da će država učiniti sve što je u njenoj moći.
Na tajkunskim televizijama N1 i Nova S emitovane su nove brutalne laži i izmišljotine! Dok iz dana u dan pokušavaju da narodu podvale laži o navodnom korišćenju zvučnog topa prizor iz njihovih emisija postaje sve tragičniji.
Lider DSS-a Miloš Jovanović još jednom je pokazao svoje pravo, kukavičko lice i dokazao da su mu francuski pasoš i rezervna domovina važniji od Srbije!
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na većini graničnih prelaza ovog jutra potpuni je kolaps, a prema rečima putnika čeka se i više od 3 sata. Zbog radova, saobračaj ka Gradini je obustavljen, što stvara dodatne kolone i kolaps.
Afrička kuga svinja ne jenjava u Mačvi. U domaćinstvu Miloša Petrovića u Maloj Vranjskoj registrovan je poslednji u nizu slučajeva zaraze svinja ovim virusom.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije.
U Batlavksom jezeru između varošica Orlane i Batlava kod Prištine u nedelju u posle podnevnim satima pronađeno je telo stranog državljanina, saopštila je tamošnja policija.
Advokat Zora Dobričanin izjavila je danas da počinje rok u kojem stranke kojima je dostavljena sudska odluka mogu da izjave žalbe na presudu Vladmiru I Miljani Kecmanović. Ona je dodala da bi do kraja godine mogao da se očekuje konačan rezultat i pravosnažna presuda u ovom slučaju.
Glumac Milivoje Mića Tomić, čije ime se danas izgovara sa poštovanjem, ostavio je neizbrisiv trag u domaćoj kinematografiji i to bez ijedne glavne uloge
Britansko tužilaštvo saopštilo je da traži izručenje braće Tejt zbog optužbi da su između 2010. i 2017. godine silovali žene i učestvovali u trgovini ljudima radi seksualne eksploatacije.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Iako većina pasa ubod komarca podnese bez većih posledica, jedan ubod zaraženog insekta može dovesti do ozbiljne bolesti koja dugo prolazi bez simptoma.
Ljuta hrana često je na lošem glasu kada je reč o zdravlju želuca. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ono što mnogi smatraju uzrokom čira zapravo nije glavni krivac.
Pravilno pranje borovnica važno je za očuvanje zdravlja i bezbednosti pri konzumiranju. Saznajte najefikasnije načine da ih očistite i uklonite ostatke pesticida, nečistoće i potencijalno štetne bakterije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.