Američka kompanija za razvoj biotehnologije Heliospect Genomics izazvala je burnu javnu debatu nakon što je bogatim roditeljima ponudila šansu da genetski izmene embrione svog budućeg deteta kako bi razvili poželjne osobine.
Za cenu od 50.000 američkih dolara (46.326 evra) na embrione se može uticati da rođeno dete ima, na primer, veći kvocijent inteligencije (IK). Usluga, koja je još u razvoju, otkrivena je na tajnim snimcima do kojih je došla aktivistička grupa Hope Not Hate, što je izazvalo ozbiljnu etičku zabrinutost među stručnjacima i javnosti.
Na snimku, koji je pregledao britanski dnevnik The Guardian , navodno se vidi kako zaposleni u Heliospektu reklamiraju svoje usluge potencijalnim klijentima. Kompanija tvrdi da njena tehnologija može pregledati do 100 embriona na različite karakteristike, uključujući IK, pol, visinu, pa čak i rizike od gojaznosti ili poremećaja mentalnog zdravlja.
Uz dodatnu naknadu, klijenti će možda moći da izaberu embrione za koje se predviđa da imaju IK rezultate šest poena iznad prirodnog proseka. Kontroverzna usluga izazvala je široku debatu otkako je izašla u javnost prošlog meseca.
Bioetičari tvrde da takav skrining može ojačati društvenu nejednakost promovišući biološku selekciju zasnovanu na „poželjnim" osobinama, rizikujući promenu društvenih vrednosti ka pojmovima „superiornih" i „inferiornih" ljudi.
Kritičari takođe sugerišu da bi genetska selekcija mogla da promeni pogled javnosti na društvene razlike, pripisujući ih biologiji, a ne društvenim faktorima.
Kao odgovor na reakciju, Heliospect Genomics je naveo da je trenutno u "stelt modu" i da još uvek usavršava tehnologiju pre zvaničnog lansiranja. Kompanija se obavezala da neće nastaviti sa masovnom proizvodnjom embriona ili „elitnom selekcijom" i dodala da će izbegavati testiranje kontroverznih estetskih preferencija ili osobina „tamne trijade", povezanog skupa psiholoških osobina: narcizma, makijavelizma i psihopatije. Nazivaju se tamnim zbog njihove zlonamerne prirode.
Član naučnog odbora kompanije Džonatan Anomali brani ideju „liberalne eugenike", tvrdeći da roditelji treba da budu u mogućnosti da unaprede budućnost svoje dece kroz dostupnu tehnologiju:
- Sve što mislimo pod liberalnom eugenikom je da roditelji treba da budu slobodni, a možda čak i ohrabreni da koriste tehnologiju kako žele poboljšali bi izglede njihove dece kada bi ona postala dostupna - istakao je on.
Generalni direktor kompanije Majkl Kristensen , bivši finansijski trgovac, ponovio je to mišljenje. U snimljenom intervjuu sa istraživačem Hope Not Hate, on je rekao: „Svako može imati decu koju želi i može imati decu koja su u osnovi bez bolesti. Biće sjajno".
Usred rasprave o tzv dizajnirane bebe, zabrinutost je takođe izražena u vezi sa praksama izvora podataka kompanije. Izveštaji pokazuju da su modeli genetskog predviđanja kompanije Heliospect izvedeni iz UK Biobank, javno finansiranog genetskog repozitorija posvećenog prvenstveno zdravstvenim istraživanjima.
Posmatrači postavljaju pitanje da li je Heliospektova upotreba ovih podataka u skladu sa etičkim smernicama koje regulišu svrhu biobanke.
Kako se Heliospect Genomics približava javnom lansiranju, etičke, društvene i pravne implikacije tehnologije ostaju nerešene, ostavljajući mnoge da dovode u pitanje ulogu genetske selekcije u oblikovanju budućih generacija.
Rotenburg na Tauberu važi za grad iz bajke. Ovo malo mesto u Bavarskoj sve više privlači turiste iz celog sveta, a njegova istorija je i više nego živopisna.
Zoološki vrt u gradu Bristolu na jugozapadu Engleske (Velika Britanija) zatražio je od javnosti pomoć u identifikaciji čudnog stvorenja snimljenog njihovim nadzornim kamerama!
Da li nauka može biti potpuno automatizovana? Tim istraživača specijalizovanih za mašinsko učenje je pokušao da to otkrije. „AI naučnik“, koga je stvorio tim tokijske kompanije Sakana AI i laboratorija u Kanadi i Velikoj Britaniji, može da istražuje čitajući postojeću literaturu o nekom problemu, da formuliše hipotezu, isproba nove mogućnosti i napiše naučni rad. „AI naučnik“ može čak i da uradi recenziju sopstvenog rada, piše Nature.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rotenburg na Tauberu važi za grad iz bajke. Ovo malo mesto u Bavarskoj sve više privlači turiste iz celog sveta, a njegova istorija je i više nego živopisna.
Rusija i Indija nastavljaju da produbljuju svoje strateško partnerstvo, a iz Moskve stižu poruke o visokom nivou međusobnog poverenja i saradnje. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov posebno je istakao ulogu indijskog premijera Narendre Modija.
Blokaderski mediji su još jednom iskoristili priliku da pokažu svoje licemerje i dvoličnost, ovoga puta tako što su na svim svojim medijima objavili da je odvođenje đaka na EXPO vid zloupotrebe dece.
Plan blokadera da se sruši Srbija, prizna nezavisnost lažne države Kosovo i srpski narod proglasi genocidnim, skovan je još pre tri godine, što je tada otvoreno priznala i blokaderska novinarka Danica Vučenić.
Nastup predstavnice Bosne i Hercegovine na jučerašnjoj sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija u Njujorku pokazao je da je cilj odbijanja zahteva da general Ratko Mladić bude upućen na lečenje upravo njegovo dalje mučenje, poručio je njegov sin Darko Mladić.
Na prelazima Evzoni i Dojran jutros su zabeležene velike gužve i kolone na ulazu u Grčku, dok se na granicama u Srbiji saobraćaj odvija bez većih zadržavanja.
Manastir Beočin na Fruškoj gori vekovima privlači vernike koji pred čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice traže utehu, zdravlje i pomoć u najtežim životnim trenucima.
U Srbiji će biti promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima i malo toplije, a samo se u Vojvodini i u brdsko-planinskim predelima južne i istočne Srbije tek ponegde očekuje kratkotrajna kiša. Temperature od 9 do 26 stepeni.
Već dva dana učenici i roditelji OŠ "Tatomir Anđelić" u Mrčajevcima su uznemireni nakon događaja koji se u četvrtak odigrao u zgradi takozvane stare škole. Učenika sedmog razreda vršnjaci su seksualno uznemiravali za vreme nastave.
Dvojica mlađih muškaraca teško su povređena u saobraćajnoj nesreći koja se jutros oko 4 sata dogodila u Beogradskoj ulici, u kragujevačkom naselju Jabučar.
Osam osoba, a među njima i desetogodišnja devojčica, povređeni su u četiri saobraćajne nezgode koje su se u protekla 24 časa dogodile na području Niša.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Čuveni britanski slikar Dejvid Hokni, jedan od najuticajnijih i najvažnijih umetnika 20. i 21. veka, preminuo je u 88. godini, zvanično je saopštila njegova predstavnica za javnost.
Kada nemate mnogo vremena za sređivanje, viralni trik pravljenja lokni može vam pomoći da za samo nekoliko minuta napravite lepršave talase koji izgledaju kao da ste upravo izašli iz frizerskog salona.
Pisalo se da je košarkaš Miloš Teodosić navodno bio u vezi sa Jelisavetinom atraktivnom koleginicom Sofijom Rajović, a onda se ona oglasila i objasnila sve.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.