Ali, izvoz od 13,2 milijarde evra u 2024. je za čitavu milijardu veći nego prošle, takođe već rekordne godine.
Foto: Shutterstock
To je izveštaj nemačkog Ministarstva privrede sa zaključno 17. decembrom o dozvolama koje je izdala vlada za izvoz oružja i vojne opreme.
Lavovski deo (62%), odnosno oprema u vrednosti od 8,1 milijarde evra, otišao je u Ukrajinu.
- Ove brojke svedoče da i dalje čvrsto stojimo na strani Ukrajine u njenoj odbrani od ruske agresije - stoji u saopštenju ministarstva.
Nemačka izbirljivost kod izdavanja dozvola je stara muka nemačkih partnera u zajedničkim vojnim projektima – kao što je na primer avion Jurofajter.
I sada je najveći deo izvoza ( 86%) odobren u zemlje gde nema velikih sumnji: u zemlje NATO, Evropske unije i države koje imaju isti status.
Tu nije samo Ukrajina, nego i Južna Koreja, ali i Singapur, gde je ove godine izvezeno vojne opreme u vrednosti od 1,2 milijarde evra.
Jednostavnije za Bundesver
Uprkos pravilima o dozvoli izvoza vojne opreme, još uvek se nemačko oružje izvozi i u zemlje gde je veliko pitanje za šta će se to oružje koristiti.
Tako Maks Mučler iz Međunarodnog centra za istraživanje konflikata u Bonu kritikuje ovu nemačku vladu jer je odobrila isporuke i u „izuzetno problematične zemlje kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar“.
Foto: EPA
Za neke u Nemačkoj je problem što je među zemljama s posebnim i povlašćenim statusom kod izvoza oružja i Izrael, gde je ove godine izvoz nemačkog oružja i opreme povećan za deset puta, na preko 326 miliona evra.
Utoliko su za nemačku vojnu industriju još važnije narudžbine gde neće biti takvih rasprava treba li dozvoliti izvoz, dakle za domaću, nemačku vojsku.
Nemačko povereništvo za budžet na stolu ima čak 38 takozvanih „projekata od 25 miliona“ za razvoj oružja i oružanih sistema. Tu je reč o 21 milijardi evra, od čega je sedam milijardi iz posebnog fonda za nemačku vojsku.
S obzirom na pad nemačke Vlade, najveći deo tih projekata još uvek čeka na odluku, ali ove nedelje je objavljeno da je jedan od njih dobio „zeleno svetlo“ i od strane opozicije iz redova Demohrišćana, što znači da ipak kreće u realizaciju.
Reč je o narudžbini još četiri podmornice tipa U212 CD u čijem razvoju učestvuje i Norveška u ukupnoj vrednosti od 4,7 milijardi evra. Taj sporazum o saradnji sklopljen je 2021. i predviđena je gradnja šest tih podmornica, četiri za Nemačku i dve za Norvešku.
Nema opozicije kad je reč o bezbednosti
Podmornica U212 proizvođača "Tisen Krup" je ratno plovilo „klasičnog“ pogona.
Iako je atomski pogon idealan za podmornice jer im omogućava neograničen boravak ispod površine, Nemačka nema i ne želi da ima takve podmornice.
No i U212 CD je već prilično blizu osobinama atomskih podmornica, a na njena 72 metara dužine su, osim oružjem, nakrcana elektronikom i senzorima koji posadi govore šta se dešava oko njih.
To je dugoročni projekat: prva podmornica tog tipa će zaploviti tek 2029. godine pod zastavom Norveške, a mnogi od 30 članova posade nemačke podmornice možda sada tek pohađaju školu – zaploviće 2032.
No s obzirom na čitav niz incidenata usmerenih protiv Nemačke na Baltičkom i na Severnom moru, trenutni nemački ministar odbrane Boris Pistorijus je jasan:
„Moramo da se postavimo tako da možemo da garantujemo bezbednost uprkos Putinovoj agresiji, to jest upravo zbog Putinove agresije.“
Tome nije imao šta da prigovori ni političar demohrišćana Johan Vadenpul rekavši da odluka pokazuje da i u „doba žestoke predizborne bitke moramo od toga izuzeti pitanja naše odbrane i naše nacionalne bezbednosti.“
Nije slučajno ni da je saglasnost najpre postignuta oko podmornica: „Koliko je moderna podmornica važno oružje pokazuje i mnoštvo vesti o pretnjama našim podvodnim infrastrukturama, a i o pretnji impozantne ruske flote podmornica koje se ubrzano modernizuju uprkos ratu u Ukrajini.“
Tuneli koji su sagrađeni u vreme Adolfa Hitlera i nacista u blizini Halberštata, 200 kilometara jugozapadno od Berlina, mogli bi da budu pretvoreni u luksuzni bunker za bogataše koji strahuju od napada Rusije i trećeg svetskog rata!
Ekonomski pokazatelji Nemačke pali su ispod nivoa iz vremena pre pandemije, a zemlja se približava „tački bez povratka“, izveštava Blumberg, pozivajući se na analize stručnjaka.
Nemačka privreda je loše prošla u godini na izmaku, a ništa bolje poslovanje ne očekuje ni u predstojećoj, pokazuje novo izdanje istraživanja ekonomskog instituta Ifo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu se dogodio skandal kada je na tribini Proglasovca napadnut Zoran Vicelarević, novinar Frankfurtskih vesti, koji se javio da postavi pitanje.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom današnjeg Kolegijuma naše televizije ekskluzivnu informaciju o vezi Crnogoraca bliskih Milu i Acu Đukanoviću sa blokaderima i njihovim pokušajima sprovođenja obojene revolucije u Srbiji.
Zamenik ministra u takozvanoj vladi Kosova, Nenad Vukmirović, izazvao je incident na biralištu tokom današnjeg glasanja na Kosovu i Metohiji, nasrnuvši na jednu članicu biračkog odbora.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Pred nama je nedelja sa dva potpuno različita lica – tropski početak sedmice brzo će zameniti pljuskovi, grmljavina i pad temperature. Pogledajte detaljan raspored po danima.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Psiholog Marija Milenković za Informer.rs upozorava na činjenicu da je porast porodičnog nasilja u kojem su muškarci žrtve, ali da to još uvek nije realna slika, jer se mnogi pripadnici jačeg pola srame da prijave zlostavljanje.
Državljanin Srbije (51), čiji identitet nemačka policija nije saopštila, nalazi se u istražnom zatvoru nakon što je, kako se sumnja, 2.juna u Dortmundu najpre izazvao incident u jednom restoranu, pucao na policajca, a potom se zabarikadirao u stanu sa troje maloletne dece.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Mnogi ljudi koriste tečnost za čišćenje naočara za brisanje ekrana monitora, ali to može biti pogrešno. Hemikalije u tim sredstvima mogu oštetiti osetljive zaštitne slojeve na ekranu, što u najgorem slučaju dovodi do trajnih oštećenja ili skupih popravki.
Pevačica Tanja Savić otkrila je nepoznate detalje iz svog života i ispričala da je dadilja maltretirala njene sinove, kao i da se bori sa anksioznošću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar