Udarno! Poljska preti Rusiji! Varšava testira balističku raketu koja će "uništiti" deo Moskve? (FOTO)
Podeli vest
Poljski odbrambeni sektor podigoa je prašinu sa novim smelim projektom. Dok se zemlje NATO-a utrkuju da modernizuju svoje arsenale suočene sa ruskom pretnjama, Varšava čini značajan korak napred: razvoj svoje prve balističke rakete.
Dok je još u povojima, ovaj program ima potencijal da uzdrma dinamiku regionalne moći i “podiže obrve” daleko izvan istočne Evrope.
Poljska bi trebalo da prekine odnose s Ukrajinom dok se ne izvrši ekshumacija žrtava Volinjske tragedije, izjavila je Kataržina Sokolovska, predsednica fondacije „Volinj pamtimo“, u otvorenom pismu poljskoj vladi, objavljenom na portalu "Misl Polska."
U Poljskoj su jutros podignuti lovci F-16, kako bi zaštitili vazdušni prostor zemlje zbog ruskog raketnog napada na teritoriju Ukrajine, saopštila je poljska vojska.
13.12.2024
09:54
U središtu napora je Poljska Grupa za naoružanje, koja ima zadatak da dizajnira trostepenu raketu sposobnu da nosi teret do 40 kilograma na visinama većim od 100 kilometara. Interno se zove „Trostepeni raketni sistem za istraživačka korisna opterećenja“.
Projekat, koji vodi Vojskove Zakladi Lotnicze br. 1, koristi sredstva od 23 miliona dolara iz Evropskog fonda za regionalni razvoj. Iako je njegov neposredni cilj unapređenje istraživačkih sposobnosti, šire implikacije je nemoguće zanemariti.
Masovno prebacivanje NATO vojne tehnike u Poljsku svedoči o mogućim pripremama Zapada za direktan rat sa Rusijom, a takve akcije Alijanse vode ka opasnoj eskalaciji situacije, upozoravaju ruski eksperti, komentarišući saznanja da „naoružanje i tehnika stižu u Poljsku u takvoj količini kao uoči ozbiljnog rata“.
NATO bi mogao da rasporedi termonuklearne bombe B61 u Poljskoj i Ukrajini kao odgovor na pojavu ruske balističke rakete „Orešnik“, piše američki list „Nešenal interest“.
11.12.2024
13:40
Historyczny sukces inżynierów z Łukasiewicz – Instytutu Lotnictwa 🎉Rakieta ILR-33 BURSZTYN 2K sięgnęła kosmosu 🚀 Szczegółowe informacje o misji Norwegia ‘24 przekażemy 5 lipca o 13:00. Obowiązuje rejestracja mediów: https://t.co/FT2rBS5QRepic.twitter.com/q41ZjFyrAL
— Łukasiewicz - ILOT (@AviationPoland) July 4, 2024
Domaći program balističkih projektila onaj sa komponentama za višekratnu upotrebu i motorima na čvrsto gorivo koji mogu da naprave impresivan potisak nagoveštava nešto mnogo veće.
Motor rakete, dizajn na čvrsto gorivo, svedoči o inženjerskim ambicijama Poljske. Sa 1,79 metara dužine i 148 kilograma kada se napuni gorivom, generiše maksimalni potisak od 39.500 Njutna.
Njegov ukupni impuls od 251.000 Njutn-sekundi je više nego dovoljan za podizanje istraživačkog tereta - ili nešto strateški značajnije u budućnosti.
Ono što ovaj sistem čini posebno intrigantnim je njegov potencijal za skalabilnost. Iako je trenutni dizajn usmeren na unapređenje istraživanja i razvoja, nije teško zamisliti da se ovaj projekat razvija u mnogo sposobnije oružje.
Sa komponentama za višekratnu upotrebu, najsavremenijim pogonom i modularnim dizajnom, ova platforma bi mogla da bude osnova za paket projektila prilagođenih različitim vojnim potrebama.
Poljska je već dokazala da se ne plaši da ulaže velika sredstva u odbranu, a ovaj projekat je u skladu sa njenom strategijom da postane vojni “teškaš” u regionu.
Kako NATO želi da ojača svoj istočni bok, ambicije Varšave su nepogrešive. Ovaj raketni sistem bi mogao da počne kao platforma za istraživanje, ali bi dugoročno mogao da postane kritičan deo poljskog strateškog arsenala odvraćanja.
🇵🇱 Poland has begun testing a three-stage ballistic missile that will reach Moscow From the Polish territory In just a few minutes pic.twitter.com/2WgILePLxQ
— Intermarium 24 (@intermarium24) December 24, 2024
Za Poljsku, ovo nije samo tehnologija, već i slanje poruke. Program balističkih projektila poput ovog naglašava posvećenost Varšave nacionalnoj bezbednosti, njenoj ulozi u NATO-u i spremnosti da pomeri granice u odbrambenim inovacijama.
Sada je pravo pitanje kako će Poljska iskoristiti ovu sposobnost u narednim godinama. Da li bi ovaj projekat mogao da evoluira u oružje koje redefiniše stratešku ravnotežu u istočnoj Evropi? Ili je to samo odskočna daska ka nečemu još ambicioznijem? U svakom slučaju, Poljska jasno stavlja do znanja: više se ne zadovoljava oslanjanjem samo na uvezenu vatrenu moć.
Pošto je program još u razvoju, mnogo toga ostaje neizvesno. Ali jedno je jasno: prva domaća balistička raketa u Poljskoj mogla bi da promeni igru, i to je razvoj koji će svet posebno Moskva pažljivo pratiti.
Poljska preduzima hrabre poteze da modernizuje svoju vojsku, a razvoj njenog prvog programa balističkih projektila označava trenutak koji potencijalno menja igru. Od ruske aneksije Krima 2014. godine, Varšava je pojačala napore da poveća svoje odbrambene sposobnosti, a ovaj raketni program se sada pojavljuje kao središnji deo njene šire strategije.
Pored vrhunskih akvizicija kao što su južnokorejski tenkovi K2, borbeni avioni FA-50 i američki raketni sistemi HIMARS, inicijativa za balističke rakete signalizira odlučnost Poljske da se pozicionira kao regionalna sila u vojnim inovacijama.
Foto: Twitter
Dok je poljski raketni program još uvek u povojima, on poziva na neizbežna poređenja sa moćnim silama u regionu. Ruski sistem balističkih raketa Iskander, na primer, je moćna sila na bojnom polju sa naprednim manevrisanjem i većim dometom koji ga čine ozbiljnom pretnjom za NATO snage.
Nasuprot tome, poljska trostepena raketa je trenutno uokvirena kao istraživački alat sa ograničenim kapacitetom nosivosti i visinom. Ali nemojte pogrešiti: ovaj projekat je daleko od samo naučnog eksperimenta.
Ako Poljska uspešno proširi svoju tehnologiju, mogla bi da zauzme nišu u arsenalu NATO-a, proizvodeći sisteme prilagođene regionalnim odbrambenim potrebama.
Dok se zapadni saveznici poput SAD fokusiraju na visokotehnološke odbrambene platforme od raketa kao što su Patriot i THAAD, poljski razvoj balističkih projektila mogao bi dodati novi sloj strateškoj računici NATO-a. A to je upravo ona vrsta poruke koju Varšava želi da Moskva čuje glasno i jasno.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Moskvi je poslednjih dana naglo porasla nervoza nakon izjave Kirila Budanova, direktora ukrajinske vojno-obaveštajne službe GUR, koji je u intervjuu za portal RBK-Ukrajina tvrdio da Kijev navodno poseduje sredstva za praćenje razgovora najviših ruskih zvaničnika.
Moskva je tokom noći bila meta masovnog napada dronovima, pošto su ukrajinske bespilotne letelice pokušale da probiju protivvazdušnu odbranu ruske prestonice.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski izjavio je da Savet NATO–Rusija, konsultativno telo osnovano 2002. godine, više ne funkcioniše i da je time simbolično potvrđen kraj ere zajedničke bezbednosne arhitekture sa Moskvom, prenosi Gardijan.
Poljska bi trebalo da prekine odnose s Ukrajinom dok se ne izvrši ekshumacija žrtava Volinjske tragedije, izjavila je Kataržina Sokolovska, predsednica fondacije „Volinj pamtimo“, u otvorenom pismu poljskoj vladi, objavljenom na portalu "Misl Polska."
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih kritičara vlasti i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Čedomir Stojković, na najstrašniji način je napao svoje zgubidane i to zbog verskih obeležja koja nose tokom okupljanja na javnim mestima.
Dok Zapad raspravlja o novim merama protiv Moskve, Kina je pažnju usmerila na potpuno drugi trend: eksplozivan rast vrednosti ruskog zlata, koje je probilo istorijski prag od više od 300 milijardi dolara.
Miroslav Miki Aleksić, čelnik Narodnog pokreta Srbije (NPS) izabran je za političara godine, ali na stranici na Instagramu koja, verovali ili ne, ima čitavih 390 pratilaca.
Biznismen Branko Babić, kom je više puta gašen profil na društvenoj mreži Iks jer je na njemu raskrinkavao laži i izmišljotine blokadera, sada je na novom nalogu objavio jedan sasvim drugačiji snimak i izazvao haos.
Prema izveštajima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, vreme će danas biti maglovito, uz pojavu niske oblačnosti i sipeće kiše na lokalnom nivou.
Dragan Čavić (58) nestao je 2. decembra u Zemunu, gde je poslednji put viđen u Prvomajskoj ulici. Njegova supruga Suzana navodi da je njegov nestanak praćen neuobičajenim i zabrinjavajućim okolnostima.
Telo S. J. (37) pronađeno je juče ujutru na jednom stovarištu u naselju Kotlujevac u Zaječaru, a kako su na glavi nesrećnog muškarca bile vidljive povrede odmah se posumnjalo da je reč o ubistvu.
Velibor Vučurović (31), kompozitor iz Feketića, ubijen je 2010.godine na ulici u Novom Sadu i do danas nije poznato ko je i zbog čega u njega ispalio smrtonosni hitac.
Lana Bijedić (19) brutalno je ubijena, a njeno telo izvučeno je iz reke Studenčice 6. oktobra 2019. godine. Međutim, prema poslednjim poznatim informacijama iz istrage, ubica tinejdžerke još uvek nije uhapšen.
Iako je publika pamti po duhovitim i toplim ulogama, glumica Ružica Sokić je ceo život nosila teška sećanja na rat, siromaštvo, strah i bolest, o čemu je retko govorila.
Otac pevačice Selene Kintanilje umro je u 86. godini. Čovek koji je sahranio ćerke i tri decenije nosio teret jednog od najpotresnijih ubistava u muzičkoj istoriji.
Glumica Nikolina Friganović kaže da su njeni roditelji bili mladi tokom ratova devedesetih i pogroma Srba iz Hrvatske za vreme ustaške akcije "Oluja" i da je u svoj lik Nade u "Tvrđavi" utkala mnogo ličnih emocija i sećanja na taj nemili period.
Glumac Ivan Bosiljčić kaže da je 1997. godine umalo mogao da pogine u saobraćajnoj nesreći kada je mini-bus u kojem se vozio skrenuo s puta i zaustavio se na samoj litici.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar