NATO bi mogao da rasporedi termonuklearne bombe B61 u Poljskoj i Ukrajini kao odgovor na pojavu ruske balističke rakete „Orešnik“, piše američki list „Nešenal interest“.
Geopolitički analitičar i novinar Brendon Vajhert podseća da je Poljska još 2023. godine izjavila spremnost da svoje lovce F-35 „Lajtning 2“ opremi američkim bombama B61, nakon što je Rusija odlučila da premesti nestrateško nuklearno oružje u Belorusiju. Vajhert dodaje da je Ukrajina takođe ušla u diskusiju o nuklearnoj eskalaciji, s obzirom na njenu „opsesiju“ da povrati ili dobije nuklearno oružje.
Nakon testiranja balističke rakete „Orešnik“, Zapad je počeo da traži slične sisteme u svom arsenalu, smatra Vajhert. On navodi da ideja o raspoređivanju nuklearnog oružja u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, ili čak njegovo predavanje Ukrajini, predstavlja „sulud scenarij“. Ipak, Vajhert ističe da takav scenario nije nemoguć, s obzirom na razvoj situacije u ukrajinskom ratu i nedavne odluke SAD da Kijevu dozvole korišćenje oružja dugog dometa za napade na rusku teritoriju.
Poljska i nuklearni program NATO-a
Poljska, kao članica NATO-a, ima pravo da učestvuje u programu razmene nuklearnog oružja. Vajhert smatra da bi odluka o raspoređivanju bombi B61 u Poljskoj dodatno destabilizovala situaciju i umanjila šanse za mirno rešenje sukoba u Ukrajini.
Bomba B61 je termonuklearno oružje i glavno sredstvo američkih strateških nuklearnih snaga. Ovaj sistem ima mnogo modifikacija i decenijama je igrao ključnu ulogu u odbrambenoj politici NATO-a. B61 su do sada bile raspoređene u Belgiji, Nemačkoj, Italiji, Holandiji i Turskoj. Bombu mogu da nose američki avioni B-2 „Spirit“, F-15E i F-35.
Odgovor Rusije na upotrebu zapadnog oružja
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je 21. novembra da je Ukrajina 19. novembra izvela napade na ciljeve u Kurskoj i Brjanskoj oblasti, koristeći američke rakete dugog dometa „Atakams“ i britanske rakete „Storm Šedou“. Kao odgovor na ove napade, Rusija je sprovela kombinovani udar na ukrajinski vojno-industrijski kompleks u Dnjepropetrovsku, gde se proizvode rakete i oružje.
U borbenim uslovima testiran je najnoviji ruski raketni sistem srednjeg dometa „Orešnik“, koji koristi balističke hipersonične rakete bez nuklearnog punjenja.
Proevropske stranke u Rumuniji, uključujući Socijaldemokratsku partiju (PSD), Nacionalnu liberalnu stranku (PNL), Savez za spas Rumunije (USR), Mađarsku demokratsku uniju Rumunije (UDMR) i Parlamentarnu grupu nacionalnih manjina, saopštile su da su posvećene zajedničkom programu vlade i podršci mogućem zajedničkom kandidatu za predsedničke izbore.
Ukrajina je rano u sredu ujutru izvela raketni napad na južni ruski lučki grad Taganrog, saopštio je vršilac dužnosti guvernera Rostovske oblasti Jurij Sljusar.
Novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Truth Social fotografiju koji ismeva finansiranje Kijeva od strane aktuelnog predsednika Džoa Bajdena.
Kada Rusija proizvede dovoljan broj raketa „Orešnik“, pitanje upotrebe nuklearnog oružja postaće suvišno, izjavio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin na sastanku Saveta za razvoj civilnog društva i ljudska prava.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Dok se u Rusiji vodi rasprava o tome da li je zemlji uopšte potrebna sopstvena flota nosača aviona, vojni krugovi istovremeno razmatraju mnogo konkretnije pitanje – kojim oružjem bi mogla da bude ugrožena američka udarna grupa nosača aviona, jedan od najzaštićenijih vojnih sistema na svetu.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da se suoče sa narodnom revolucijom ukoliko vlast nastavi da zanemaruje propadanje srednje klase, ekonomske probleme i sve dublje nezadovoljstvo stanovništva.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Ruski stručnjaci analizirali su američki udarni dron „Hornet“, koji je, prema ruskim izvorima, presretnut sredstvima za elektronsko ratovanje i prizemljen gotovo neoštećen.
Američki senatori iz obe stranke predstavili su novi paket sankcija protiv Rusije i zatražili da ga Kongres usvoji pre avgusta, kao političko nasleđe pokojnog republikanskog senatora Lindzija Grejema.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Proevropske stranke u Rumuniji, uključujući Socijaldemokratsku partiju (PSD), Nacionalnu liberalnu stranku (PNL), Savez za spas Rumunije (USR), Mađarsku demokratsku uniju Rumunije (UDMR) i Parlamentarnu grupu nacionalnih manjina, saopštile su da su posvećene zajedničkom programu vlade i podršci mogućem zajedničkom kandidatu za predsedničke izbore.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji danima ne prestaje da izgovara skandalozne izjave na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, priznao je da su tokom nedavne posete šefa naše države BiH "pratili svaki njegov korak", nakon čega je usledio obrt koji on nije očekivao.
Talas negodovanja izbio je u Poljskoj nakon nedavnih vesti o ruskom profitu od izvoza mineralnih đubriva, koji je Evropska unija pokušala potpuno da blokira u drugoj polovini 2025. godine.
Vojno-bezbednosni mehanizam koji su Zagreb, Tirana i Priština započeli potpisivanjem Zajedničke deklaracije o odbrambenoj saradnji u martu prošle godine mogao bi u narednoj fazi da dobije još jednog učesnika sa zapadnog Balkana - Crnu Goru.
Dok poštene građane maltretiraju blokadama, sami blokaderi vole da "odu na holidej“ i to, ni manje ni više, nego na hrvatskom primorju kao omiljenoj blokaderskoj destinaciji.
Ministar ekonomije u Vladi Hrvatske, Ante Šušnjar, uputio je sramotne i otvorene pretnje srpskom narodu, poručivši bez ikakvog srama da je Hrvatska spremna za nove zločine i pogrome – veće i strašnije od akcije "Oluja"!
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević oglasio se povodom specijalnog rata koji se vodi iz Hrtvatske naglasivši da politički moramo reagovati, a ne da ćutimo i klečimo.
I ovog dana samo jedna tema je bila od važnosti za uredništvo „Večernjih Novosti“ koje je u tim danima apsolutno pratilo državne prioritete u svom izveštavanju: priprema za potpisivanje Balkanskog pakta u mestu Bled u Sloveniji, odnosno, „Bledski razgovori“ kako je skup u međuvremenu nazvan.
Pojačan intenzitet saobraćaja zabeležen je od ranih jutarnjih sati na više graničnih prelaza, a najveće gužve formirane su na izlazu iz Srbije ka Hrvatskoj i Bugarskoj.
Prema merenjima u 8 časova, najtoplije jutros u Srbiji je na Paliću, gde je izmereno 28 stepeni, dok je najniža temperatura zabeležena u Sjenici sa čak 15 stepeni.
Tzv. kosovska policija je na administrativnom punktu Jarinje privela tri pripadnika MUP-a Srbije, od kojih je jedan zadržan na informativnom razgovoru, dok su druga dvojica puštena.
Od početka godine Srbiju su potresli slučajevi ubistava u kojima su se među osumnjičenima našli maloletnici, a te tragedije su ponovo otvorile pitanje maloletničkog nasilja i njegove prevencije.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kompanija Nothing predstavila je nove CMF Clip Pro bežične slušalice, koje donose drugačiji pristup slušanju muzike zahvaljujući "clip-on" dizajnu. Umesto klasičnog umetanja u uho, ove slušalice se jednostavno pričvršćuju za ušnu školjku, pružajući udobnije korišćenje.
U bjuti svetu je sve popularniji "no makeup" trend - način šminkanja koji nežno naglašava prirodnu lepotu i ističe naše najbolje osobine, bez preopterećivanja kože.
Nakon što je snimak Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole na plaži u Ulcinju preplavio društvene mreže oglasila se Marija Kulić i otkrila detalje susreta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.