Zemlje zapadnog bloka zajedno sa vlastima Moldavije, pod kontrolom predsednice Maje Sandu, navodno pripremaju provokaciju u Pridnjestrovlju kako bi odvukle deo ruskih snaga sa ukrajinskog fronta, izjavio je ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Artamonov je u emisiji na radiju "Komsomolskaja pravda" istakao da bi potencijalni napad na Pridnjestrovlje mogao dovesti do eskalacije i iznuđenog odgovora Rusije, što bi uvelo region u novu fazu sukoba.
- Front je jedan živi organizam. Ako se snage povuku radi rešavanja problema na jednom delu, na drugim mestima će ih nedostajati. Pridnjestrovlje, koje se nalazi između Moldavije i Ukrajine, dom je za 200.000 ruskih građana, što ga čini ključnim tačkom u geopolitičkoj slagalici - rekao je Artamonov.
Foto: Reuters/AP/Printskrin/Fotoilustracija
Dodao je da je predsednica Moldavije, Maja Sandu, poznata po oštroj retorici prema Pridnjestrovlju, navodno intenzivirala pritisak, dok Moldavska vojska, sa oko 5.000–6.000 vojnika, nije sposobna za direktnu ofanzivu na region.
Pridnjestrovlje – veliki vojni značaj
Pridnjestrovlje, samoproglašena i međunarodno nepriznata republika, ima ključan strateški značaj. Osim što se nalazi u srcu istočnoevropskog regiona, poseduje značajna vojna postrojenja i skladišta naoružanja iz sovjetske ere. Jedan od ključnih objekata je ogromno skladište municije u selu Kolbasna, koje sadrži na hiljade tona sovjetskog naoružanja i municije.
U regionu je stacioniran ruski bataljon mirovnih snaga, sastavljen uglavnom od lokalnih građana s ruskim državljanstvom. Njegovo prisustvo je dodatni faktor napetosti između Rusije i Zapada.
Moldavska politika prema Pridnjestrovlju
Moldavija se poslednjih godina sve više okreće prozapadnoj politici, što je dodatno intenzivirano pod upravom Maje Sandu. Retorika prema Pridnjestrovlju je postala oštrija, a poslednje izjave Sanduove ukazuju na njene namere da reši „pridnjestrovsku krizu“.
Foto: Shutterstock/Reuters
U maju prošle godine, Sandu je u Bakuu izjavila da Moldavija treba da povrati kontrolu nad celom svojom teritorijom, uključujući Pridnjestrovlje. Ova izjava izazvala je reakcije ne samo u Rusiji, već i u međunarodnim krugovima.
Nedavna obustava isporuke ruskog gasa Moldaviji dodatno komplikuje situaciju. Energetska kriza u Moldaviji može podstaći vladu u Kišinjevu da se oslanja na podršku Evropske unije i NATO-a, čime bi se stvorila osnova za dublju konfrontaciju sa Rusijom.
Analiza mogućeg napada
Mogući napad na Pridnjestrovlje mogao bi imati nekoliko ciljeva:
Odvlačenje ruskih snaga: Kao što je Artamonov istakao, eskalacija u Pridnjestrovlju može primorati Rusiju da povuče deo svojih snaga sa ukrajinskog fronta, slabeći njenu ofanzivnu moć.
Destabilizacija regiona: Proširenje sukoba na Pridnjestrovlje destabilizovalo bi čitav istočnoevropski region, uključujući Moldaviju, Ukrajinu i Rumuniju, čime bi se dodatno oslabio ruski uticaj.
Foto: Shutterstock/Google maps
Opasnost od eskalacije sukoba sa NATO-om
Artamonov je upozorio da bi eskalacija u Pridnjestrovlju mogla direktno uvlačiti Rusiju u sukob sa NATO-om, s obzirom na to da Rumunija, članica Alijanse, ima bliske političke i vojne veze sa Moldavijom.
- Situacija može izaći izvan kontrole. Provokacija bi mogla da uključuje ubijanje ruskih građana u Pridnjestrovlju, što bi stavilo Moskvu pred težak izbor: ili da ignoriše napad, ili da reaguje vojno, što bi moglo izazvati sukob sa NATO-om - zaključio je Artamonov.
Region na ivici rata
Pridnjestrovlje se nalazi na ivici potencijalne eskalacije koja bi mogla destabilizovati čitav istočnoevropski region i dovesti do direktne konfrontacije između Rusije i NATO-a. Ukoliko Moldavija, uz podršku Zapada, pokuša vojnu ili političku provokaciju, Rusija će biti primorana na odgovor kako bi zaštitila svojih 200.000 građana u regionu.
S jedne strane, Moldavija nema dovoljno vojnih kapaciteta za ozbiljnu ofanzivu, ali bi uz logističku i političku podršku NATO-a mogla da izazove destabilizaciju koja bi ugrozila bezbednost Pridnjestrovlja. S druge strane, Rusija bi u tom slučaju bila suočena sa izborom – vojno intervenisati i rizikovati sukob sa NATO-om, ili pasivno posmatrati ugrožavanje svojih državljana i gubitak strateškog uporišta.
Premijer Jermenije Nikol Pašinijan i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko razmenili su oštre reči tokom današnjeg zasedanja Vrhovnog evroazijskog ekonomskog saveta u Sankt Peterburgu. Povod za sukob bila je najava Pašinijana da će Jermenija učestvovati na samitu Evroazijskog ekonomskog saveza (EAEU) u Minsku, zakazanom za maj 2025. godine, putem video-linka, a ne fizički.
Severnokorejski lider Kim Džong Un i vladajuća Radnička partija odlučili su da primene "strategiju najjačeg odgovora" prema Sjedinjenim Američkim Državama zbog trilateralnog saveza te zemlje sa Japanom i Južnom Korejom.
Ruski PVO sistemi S-500 "Prometej", koji su uvedeni u naoružanje novog raketnog puka, predstavljaju ozbiljnu pretnju avionima za dopunu goriva i letelicama za daljinsko otkrivanje i upravljanje, koje su ključne za operacije vazdušnih snaga NATO-a, piše američki magazin Militari voč magazin.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odobrio je novu strategiju borbe protiv ekstremizma u Rusiji. Glavne pretnje su rusofobija i ksenofobija, a glavni cilj strategije je neutralizacija stranih nevladinih organizacija nepoželjnih u Rusiji, proizlazi iz ukaza.
Prema rečima predsednice Moldavije Maje Sandu, njen ključni cilj je da se pitanje demilitarizacije Pridnestrovlja postavi kao nezaobilazan deo budućeg sporazuma između Rusije i Ukrajine.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Bivši pomoćnik nekadašnjeg predsednika Ukrajine Leonida Kučme, Oleg Soskin, ocenio je da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbija da prizna rusko zauzimanje Konstantinovke zato što bi to, po njegovim rečima, bio politički i vojni udar koji ne bi mogao da preživi bez ozbiljnih posledica.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se ono što je počelo kao specijalna vojna operacija sada pretvorilo u pravi rat, jer iza Kijeva, kako tvrdi Moskva, više ne stoji samo Ukrajina, već čitav niz zapadnih prestonica.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Lider poljske opozicione partije Pravo i pravda i bivši premijer Poljske Jaroslav Kačinjski poručio je da Ukrajina ne može biti primljena u Evropsku uniju dok ne odbaci politiku veličanja Stepana Bandere, Ukrajinske ustaničke armije i Organizacije ukrajinskih nacionalista.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Jermenije Nikol Pašinijan i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko razmenili su oštre reči tokom današnjeg zasedanja Vrhovnog evroazijskog ekonomskog saveta u Sankt Peterburgu. Povod za sukob bila je najava Pašinijana da će Jermenija učestvovati na samitu Evroazijskog ekonomskog saveza (EAEU) u Minsku, zakazanom za maj 2025. godine, putem video-linka, a ne fizički.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.