Rusija intenzivno radi na razvoju sofisticiranog elektromagnetnog oružja (EMP), koje bi moglo onesposobiti ključne tehnološke sisteme i izazvati ozbiljne posledice po modernu infrastrukturu, prenosi britanski novinar Endrju Orlovski.
EMP tehnologija – od teorije do geopolitičkog oružja
Fenomen elektromagnetnih impulsa poznat je već gotovo dva veka. Prvi put je primećen 1859. godine tokom Karingtonovog incidenta, kada je snažna solarna oluja izazvala poremećaj Zemljinog magnetnog polja, što je dovelo do kvarova na telegrafskoj mreži širom sveta.
Iako je tadašnja električna infrastruktura bila znatno manje razvijena, efekti su bili ozbiljni – oprema se pregrejavala i palila, a operateri su zadobijali električne udare. U današnjem svetu, gde su elektronski uređaji neophodni za funkcionisanje svih sektora, efekti EMP udara bili bi neuporedivo destruktivniji.
Foto: Reuters
Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države istraživale su ovu tehnologiju još tokom Hladnog rata. Američki projekat „Starfish Prime“, sproveden detonacijom nuklearnog uređaja na velikoj visini, dokazao je da veštački izazvan elektromagnetni impuls može onesposobiti elektronsku opremu na ogromnim geografskim područjima.
Rusija usavršava EMP tehnologiju
Prema izveštajima, Rusija ulaže značajne resurse u razvoj sve sofisticiranijih verzija EMP oružja. Orlovski tvrdi da Moskva razvija naprednu generaciju ovog sistema, koja bi mogla imati širi domet i precizniji učinak od ranijih verzija.
Zapadni analitičari upozoravaju da bi ovakvo oružje moglo onesposobiti energetske mreže, telekomunikacije, GPS sisteme i kritičnu digitalnu infrastrukturu, što bi dovelo do ozbiljnih poremećaja u funkcionisanju savremenih društava.
Čak i ograničena upotreba, poput napada na satelitsku infrastrukturu, mogla bi imati razorne posledice, budući da se mnogi globalni sistemi navigacije i komunikacije oslanjaju na GPS signale.
Izazovi u implementaciji EMP oružja
Iako potencijal ove tehnologije zabrinjava mnoge države, stručnjaci ističu da njen razvoj i implementacija nose značajne tehničke izazove.
Foto: Shutterstock
Generisanje elektromagnetnog impulsa dovoljno jakog da izazove široko rasprostranjene kvarove zahteva velike količine energije, što predstavlja tehnička ograničenja u pogledu mobilnosti i operativne upotrebe.
Postavljanje ovakvog oružja na satelite trenutno je komplikovano zbog problema sa prenosom energije, ali bi ono moglo biti efikasno u preciznim napadima na neprijateljske komunikacione mreže i vojnu infrastrukturu.
EMP oružje kao deo modernog ratovanja
Elektromagnetni napadi se sve više posmatraju kao deo hibridnog ratovanja, u kojem asimetrične strategije mogu naneti maksimalnu štetu uz minimalnu direktnu destrukciju.
Ovakvi napadi bi mogli izazvati haos u energetskim, komunikacionim i transportnim sistemima bez direktnog vojnog sukoba, što ovu tehnologiju čini strateškim sredstvom odvraćanja.
Strahovanja da bi Rusija mogla koristiti EMP oružje podstiču Zapad da ulaže u razvoj odbrambenih sistema, kako bi minimizovao potencijalne rizike i zaštitio kritičnu infrastrukturu.
Geopolitičke posledice i budućnost EMP tehnologije
Ovo oružje nije samo alat vojne moći – ono bi moglo izmeniti način vođenja geopolitičkih sukoba. Potencijalni udar koji bi paralizovao čitave kontinente mogao bi promeniti globalne bezbednosne paradigme i stvoriti nove doktrine strateškog odvraćanja.
Dok svetske sile razvijaju tehnologije zaštite, jasno je da bi čak i ograničena upotreba EMP oružja mogla otvoriti novu eru u modernim sukobima, sa dugoročnim posledicama po globalnu stabilnost.
Prema izveštaju koji su objavile nevladine organizacije B4Ukrajina i Stezanje Putina, kao i Institut Kijevske ekonomske škole, ruski budžet je u 2023. godini prihodovao oko 3 milijarde evra poreza od kompanija iz Evropske unije koje su nastavile poslovanje u Rusiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski suočiće se s ozbiljnim otporom ako pokuša da snizi donju granicu za mobilizaciju na 18 godina, a zaposleni u vojnim regrutnim centrima mogli bi postati mete napada, izjavio je poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski na svom Telegram kanalu.
Tokom noći i jutra, više američkih raketa ATACMS i bespilotnih letelica ispaljenih sa ukrajinske strane napalo je hemijsku fabriku u Brjanskoj oblasti Rusije i hemijski kompleks Kazan Orgsintez u Kazanu, jedan od ključnih ruskih proizvođača plastičnih materijala i polimera.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Predsednik Rusije Vladimir Putin planirao je da se sastane sa direktorom CIA Džonom Retklifom tokom njegove tajne posete Moskvi 25. avgusta, ali je sastanak navodno otkazao nakon što je saznao šta je američki obaveštajac poručio ruskom rukovodstvu,
Sve obaveštajne procene dostupne Ukrajini i njenim partnerima pokazuju da ruski predsednik Vladimir Putin i dalje želi da nastavi rat, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prema izveštaju koji su objavile nevladine organizacije B4Ukrajina i Stezanje Putina, kao i Institut Kijevske ekonomske škole, ruski budžet je u 2023. godini prihodovao oko 3 milijarde evra poreza od kompanija iz Evropske unije koje su nastavile poslovanje u Rusiji.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dežurni mržitelj, samozvani akademik i ideolog blokadera Dušan Teodorović, ponovo je doživeo potpuni pomračaj svesti i osuo najstrašniju paljbu po generalu Ratku Mladiću i svima koji mu odaju počast!
Predsednica Skupštine Grada Novog Sada Dina Vučinić izjavila je gostujući na Pink televiziji da je predsednik Aleksandar Vučić odlaganjem skupa u Novom Sadzu doneo ozbiljnu i odgovornu odluku.
Na blokaderskoj listi pod rednim brojem 141 našla se Milica Vasiljević Blagojević, profesorka Akademije strukovnih studija u Beogradu, koja na opozicionim portalima glumi veliku zaštitnicu blokadera i kritikuje sve redom.
Naim Lepo Beširi, poznati lobista samozvanog premijera lažne države Kosovo, Aljbina Kurtija, i ideolog srpske opozicije, pobesneo je u tolikoj meri zbog jučerašnjeg emotivnog dočeka tela pokojnog Ratka Mladića u Beogradu da očigledno nije mogao ni da spava.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski sastala se sa potpredsednikom Vlade Republike Slovenije i ministrom za privredu, rad i sport dr Anžeom Logarom, sa kojim je razgovarala o jačanju saradnje dve zemlje, pre svega u oblastima rada, zapošljavanja i ekonomskih odnosa.
Svega 90 kilometara od Beograda, usred mačvanske ravnice, nalazi se manastir Kaona koji privlači vernike iz cele Srbije svojom lekovitom vodom, delićem moštiju Svete Petke i jedinstvenom krstionicama.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Državljaninu Severne Makedonije određeno je zadržavanje do 48 sati, zbog krivičnog dela prevare, nakon što je uputio poziv ženi iz Vranja i naveo da je potreban novac za hitnu operaciju njene ćerke, koja je pala i polomila nogu.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Stravična saobraćajna nesreća dogodila se 1. septembra na putu između Vršca i Plandišta, kada su život tragično izgubili supružnici Stevan (68) i Vojislava (59) G. iz sela Margita.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Viktor Živojinović sinoć je na krštenje sestričine Arije došao u društvu devojke Aleksandre Gašić koja je svojim izgledom privukla poglede svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.