Rusija intenzivno radi na razvoju sofisticiranog elektromagnetnog oružja (EMP), koje bi moglo onesposobiti ključne tehnološke sisteme i izazvati ozbiljne posledice po modernu infrastrukturu, prenosi britanski novinar Endrju Orlovski.
EMP tehnologija – od teorije do geopolitičkog oružja
Fenomen elektromagnetnih impulsa poznat je već gotovo dva veka. Prvi put je primećen 1859. godine tokom Karingtonovog incidenta, kada je snažna solarna oluja izazvala poremećaj Zemljinog magnetnog polja, što je dovelo do kvarova na telegrafskoj mreži širom sveta.
Iako je tadašnja električna infrastruktura bila znatno manje razvijena, efekti su bili ozbiljni – oprema se pregrejavala i palila, a operateri su zadobijali električne udare. U današnjem svetu, gde su elektronski uređaji neophodni za funkcionisanje svih sektora, efekti EMP udara bili bi neuporedivo destruktivniji.
Foto: Reuters
Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države istraživale su ovu tehnologiju još tokom Hladnog rata. Američki projekat „Starfish Prime“, sproveden detonacijom nuklearnog uređaja na velikoj visini, dokazao je da veštački izazvan elektromagnetni impuls može onesposobiti elektronsku opremu na ogromnim geografskim područjima.
Rusija usavršava EMP tehnologiju
Prema izveštajima, Rusija ulaže značajne resurse u razvoj sve sofisticiranijih verzija EMP oružja. Orlovski tvrdi da Moskva razvija naprednu generaciju ovog sistema, koja bi mogla imati širi domet i precizniji učinak od ranijih verzija.
Zapadni analitičari upozoravaju da bi ovakvo oružje moglo onesposobiti energetske mreže, telekomunikacije, GPS sisteme i kritičnu digitalnu infrastrukturu, što bi dovelo do ozbiljnih poremećaja u funkcionisanju savremenih društava.
Čak i ograničena upotreba, poput napada na satelitsku infrastrukturu, mogla bi imati razorne posledice, budući da se mnogi globalni sistemi navigacije i komunikacije oslanjaju na GPS signale.
Izazovi u implementaciji EMP oružja
Iako potencijal ove tehnologije zabrinjava mnoge države, stručnjaci ističu da njen razvoj i implementacija nose značajne tehničke izazove.
Foto: Shutterstock
Generisanje elektromagnetnog impulsa dovoljno jakog da izazove široko rasprostranjene kvarove zahteva velike količine energije, što predstavlja tehnička ograničenja u pogledu mobilnosti i operativne upotrebe.
Postavljanje ovakvog oružja na satelite trenutno je komplikovano zbog problema sa prenosom energije, ali bi ono moglo biti efikasno u preciznim napadima na neprijateljske komunikacione mreže i vojnu infrastrukturu.
EMP oružje kao deo modernog ratovanja
Elektromagnetni napadi se sve više posmatraju kao deo hibridnog ratovanja, u kojem asimetrične strategije mogu naneti maksimalnu štetu uz minimalnu direktnu destrukciju.
Ovakvi napadi bi mogli izazvati haos u energetskim, komunikacionim i transportnim sistemima bez direktnog vojnog sukoba, što ovu tehnologiju čini strateškim sredstvom odvraćanja.
Strahovanja da bi Rusija mogla koristiti EMP oružje podstiču Zapad da ulaže u razvoj odbrambenih sistema, kako bi minimizovao potencijalne rizike i zaštitio kritičnu infrastrukturu.
Geopolitičke posledice i budućnost EMP tehnologije
Ovo oružje nije samo alat vojne moći – ono bi moglo izmeniti način vođenja geopolitičkih sukoba. Potencijalni udar koji bi paralizovao čitave kontinente mogao bi promeniti globalne bezbednosne paradigme i stvoriti nove doktrine strateškog odvraćanja.
Dok svetske sile razvijaju tehnologije zaštite, jasno je da bi čak i ograničena upotreba EMP oružja mogla otvoriti novu eru u modernim sukobima, sa dugoročnim posledicama po globalnu stabilnost.
Prema izveštaju koji su objavile nevladine organizacije B4Ukrajina i Stezanje Putina, kao i Institut Kijevske ekonomske škole, ruski budžet je u 2023. godini prihodovao oko 3 milijarde evra poreza od kompanija iz Evropske unije koje su nastavile poslovanje u Rusiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski suočiće se s ozbiljnim otporom ako pokuša da snizi donju granicu za mobilizaciju na 18 godina, a zaposleni u vojnim regrutnim centrima mogli bi postati mete napada, izjavio je poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski na svom Telegram kanalu.
Tokom noći i jutra, više američkih raketa ATACMS i bespilotnih letelica ispaljenih sa ukrajinske strane napalo je hemijsku fabriku u Brjanskoj oblasti Rusije i hemijski kompleks Kazan Orgsintez u Kazanu, jedan od ključnih ruskih proizvođača plastičnih materijala i polimera.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Bivši komandant jedinice udarnih dronova OSU Valerij Borovik najavio je da će ukrajinski napadi na Krim biti pojačani i poručio Ukrajincima koji se nalaze na poluostrvu da pokušaju da se evakuišu, dok je ruskim snagama i saradnicima Moskve zapretio da se „čuvaju“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska strana predlagala da se borbena dejstva ograniče samo na četiri regiona — Hersonsku oblast, Zaporošku oblast, Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku - dok bi na svim ostalim pravcima borbe bile prekinute.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
U Rusiji se ponovo šire tvrdnje o mogućoj velikoj mobilizaciji, koja bi, prema navodima pojedinih ratnih „Z“ kanala, mogla da obuhvati do 1,2 miliona ljudi. Zvanične potvrde za sada nema, a ruske vlasti se nisu oglasile najavom takve mere.
Predsedniku Rusije Vladimiru Putinu ostalo je najviše tri godine na vlasti, tvrdi „Forbs“ u analizi u kojoj se razmatra nekoliko mogućih scenarija kraja njegove vladavine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prema izveštaju koji su objavile nevladine organizacije B4Ukrajina i Stezanje Putina, kao i Institut Kijevske ekonomske škole, ruski budžet je u 2023. godini prihodovao oko 3 milijarde evra poreza od kompanija iz Evropske unije koje su nastavile poslovanje u Rusiji.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se sa splava na Savi, gde je u opuštenoj atmosferi govorio o obilasku gradilišta Ekspa, napretku radova i planovima za budućnost.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Ruski naučnici razvili su preparat koji smanjuje neželjene efekte tokom lečenja od raka, rekao je danas glavni ruski onkolog i direktor Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra za radiologiju Ministarstva zdravlja Rusije, akademik Andrej Kaprin.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pevačica Jelena Karleuša u izjavi za Informer otvorila je dušu o borbi koju vodi kako bi povratila svoj Instagram profil - nekada neprikosnoveni broj jedan na ovim prostorima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.