Britanski premijer Kir Starmer namerio je da u Ukrajini rasporedi mirovne snage nakon okončanja sukoba sa Rusijom, javio je Blumberg. Istovremeno i dva bivša ministra odbrane, Grant Šaps i Gevin Vilijamson, poručuju za Telegraf kako je London dužan da pošalje svoje vojnike u Ukrajinu nakon završetka ratnih operacija. Moskva je po ovom pitanju jasna, bili plavi ili roze, oni u Ukrajinu neće ući, ako vojnici Alijanse dođu to će biti objava rata Rusiji!
S druge strane, neke zemlje članice NATO već su se izjasnile protiv slanja svog vojnog kontingenta u Ukrajinu. Istovremeno, Donald Tramp je obećao da neće biti američkih mirovnjaka na tlu Ukrajine, ali je naveo i da mu ne smeta ako primirje kontrolišu evropski saveznici.
Podsetimo, u decembaru tokom sastanka u Parizu, Makron, Tramp i Zelenski su razgovarali o planu za slanje od 40 do 100 hiljada „mirovnjaka" na liniju razgraničenja nakon prekida vatre, iako se Moskva oštro izjasnila protiv privremenih sporazuma, insistirajući na trajnom miru.
Prema Rojtersu, pet do osam evropskih zemalja spremno je da pošalje svoju vojsku u Ukrajinu, To se pre svega odbnosi na Francusku, Nemačku, Italiju i Veliku Britaniju. Ti "mirovnici" ne bi trebalo da deluju kao NATO snage. Poljska, međutim, ne želi da učestvuje u "plavim ščemovima". Ministar odbrane Vladislav Kosinjak Kamiš rekao je da će kada se pojavi mirovni plan, o njemu razgovarati sa partnertima, ali je dodao i da pogranične države ne bi trebalo ni na koji način da šalju svoje trupe u Ukrajinu .
Vojni ekspert Aleksej Leonkov o izgledima takvog scenarija za Kosmolosku pravdu kaže da je sa tačke gledišta međunarodnog prava i UN, raspoređivanje mirovnih snaga u Ukrajinu sada nemoguće.
- Iz prostog razloga što su strane uključene u aktivna neprijateljstva, a sporazum o prekidu vatre nije postignut. A suštinski pregovori još nisu ni u toku - jasan je on.
Pored toga, navodi on, mirovnjaci moraju predstavljati zemlje koje nisu strana u sukobu, njen sponzor ili saučesnik.
- Dakle, evropske države koje pružaju vojnu pomoć Ukrajini ne mogu da predstave svoje trupe kao mirovni kontingent po međunarodnom pravu. To moraju biti neutralne zemlje - ističe Leonkov.
Ruski ekspert podseća na slučaj Jugoslavije i Srbije, kada su NATO trupe dovedene na Balkan pod maskom mirovnjaka, pod čijim okriljem je došlo do rasparčavanja Jugoslavije jer Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima nije ni stalo do međunarodnog prava.
Ovde za SAD i NATO postoji jedan problem! On se zove Rusija.
- Svaki pokušaj da se predvodi vojni kontingent iz zemalja alijanse u šlemovima bilo koje boje - bilo plave ili roze - smatraće se vojnom intervencijom i direktnim ulaskom NATO-a u sukob sa svim posledicama koje iz toga proizilaze. Dakle, mislim, u svakom slučaju, ova opcija se neće ostvariti - mišljenja je Leonkov.
Evropa, koja se aktivno izjašnjava o ovom pitanju, smatra ekspert, pokušava da učestvuje u pregovaračkom procesu koji će predvoditi Donald Tramp. Iz ugla samog Trampa, ovi pokušaji izgledaju, najblaže rečeno, neprikladni.
Američki predsednik i njegovo okruženje jasno su Evropljanima stavili do znanja njihovu buduću ulogu: To je snabdevanje oružjem i finansiranje režima u Kijevu sve dok traju pregovori.
- Nije slučajno što Trampov tim kaže da je sukob u Ukrajini evropski, ali da će ga rešiti SAD. Tako će moći da se izvuku iz sukoba, a to su već počeli da rade krajem 2023. godine, prebacujući sav teret krivice za razaranje i troškove na evropske države, a sebi prisvajajući lovorike mirotvoraca - kaže ovaj stručnjak.
Provaljen plan Zapada
Pres sekretar ruskog predsednika Dmitrij Peskov više puta je naglašavao sa je raspoređivanje mirovnih snaga moguće samo uz saglasnost strana u sukobu, kao i da bi se sukob rešio, njegovi osnovni uzroci moraju biti eliminisani.
Istovremeno, ruska spoljna obaveštajna služba otkrila je planove Zapada da zamrzne sukob i okupira Ukrajinu pod maskom slanja sto hiljada mirovnjaka, podelivši zone uticaja između članova misije. Sve više mirovnih inicijativa evropskih lidera pojaviće se u bliskoj budućnosti, ali u Evropi strahuju da će Tramp voditi pregovore sa Rusijom o Ukrajini bez učešća EU, koja je u najboljem slučaju predodređena za „sporednu fotelju" u ovom dijalogu.
Ukrajina u doglednoj budućnosti neće postati članica NATO-a, podrškom Kijevu se šalje snažna poruka Kini, izjavio je bivši komandant američkih snaga u Evropi, general Ben Hodžis, tokom gostovanja na video blogu "The Cipher Brief".
Članstvo u NATO je jedina kredibilna dugoročna bezbednosna garancija koju Ukrajina može da dobije protiv eventualne buduće ruske agresije, izjavila je danas finska ministarka spoljnih poslova Elina Valtonen.
Evropljani će morati da „pripreme udžbenike ruskog jezika ili emigriraju na Novi Zeland“ ako se ne poveća potrošnja na odbranu, rekao je novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute u obraćanju Evropskom parlamentu.
Ako se sukob završi tako što će ruske snage stići do Dnjepra, a zapadni deo Ukrajine ostane pod snažnim uticajem NATO, Moskva bi mogla da dobije teritoriju, ali ne i da reši bezbednosni problem zbog kojeg je rat počeo, ocenjuje ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina u doglednoj budućnosti neće postati članica NATO-a, podrškom Kijevu se šalje snažna poruka Kini, izjavio je bivši komandant američkih snaga u Evropi, general Ben Hodžis, tokom gostovanja na video blogu "The Cipher Brief".
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić brutalno je odgovorio na provokacije i otkazivanje posete evropske komesarke Marte Kos, poručivši joj da neće dozvoliti nikome da laže i ponižava našu državu i slobodarski srpski narod!
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Nakon što je večiti student i blokader Radomir Lazović pokušao da proda priču da je i on ''prisluškivan'', na društvenim mrežama se pojavio hit snimak!
U Crkvi Svetog Luke gde će biti održan pomen Ratku Mladiću, među freskama se nalazi i lik mladog vojnika Evgenija Rodionova, koji je u delu pravoslavnog sveta ostao upamćen kao simbol vere, časti i stradanja.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
U Beču je uhapšen Mirsad A., vlasnik restorana „Balkan-Grill“, koji se sumnjiči za niz krivičnih dela, među kojima su prevare, pljačke i podmetanje požara. U rasvetljavanju slučaja pomogla je i jedna svedokinja.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Popularni srpski glumac Milan Vasić izazvao je pravu lavinu reakcija i oduševljenje javnosti nakon što je na svom Instagram profilu podelio video-snimak dopremanja tela generala Ratka Mladića iz Haškog tribunala u Srbiju.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.