Podvodni kabl ruskog telekomunikacionog giganta Rostelekom oštećen je u Baltičkom moru usled spoljnog udara, saopštila je kompanija. Prema preliminarnim informacijama, incident nije imao uticaj na korisnike usluga, dok su sanacioni radovi već u toku.
Rostelekom – ključni igrač u ruskoj digitalnoj infrastrukturi
Rostelekom je najveći državni telekomunikacioni operater u Rusiji i ključni provajder digitalnih usluga, uključujući fiksnu i mobilnu telefoniju, internet, digitalnu televiziju i data-centarske usluge. Osnovan je 1993. godine kao naslednik sovjetske telekomunikacione infrastrukture, a danas igra stratešku ulogu u nacionalnim projektima digitalizacije i sajber bezbednosti.
Kao deo svoje mreže, Rostelekom održava veliki broj podvodnih i kopnenih kablovskih sistema koji povezuju Rusiju s ostatkom sveta. Iz tog razloga, oštećenje podvodnog kabla u Baltičkom moru podiglo je dodatnu zabrinutost u vezi sa stabilnošću i bezbednošću ovih ključnih komunikacionih linija.
Serija incidenata u Baltičkom moru: Sabotaža ili nesrećni slučajevi?
Baltičko more je u poslednjih godinu dana postalo žarište problema sa podvodnom infrastrukturom, pri čemu su oštećeni brojni telekomunikacioni kablovi i energetski vodovi. Ovi incidenti postavljaju ozbiljna pitanja o mogućim aktima sabotaže i ranjivosti kritične infrastrukture.
Foto: Foto: Shutterstock, Reuters
Jedan od prvih velikih incidenata dogodio se u novembru 2023. godine, kada su presečeni:
Telekomunikacioni kabl C-Lion1, koji povezuje Finsku i Nemačku.
Kabl koji povezuje Švedsku i Litvaniju.
Iako zvanična istraga nije donela konačne zaključke, sumnja je pala na kineski teretni brod Yi Peng 3, što je dodatno pogoršalo odnose između evropskih zemalja i Kine.
Mesec dana kasnije, u decembru 2023. godine, zabeležen je još jedan ozbiljan incident – prekinut je dalekovod EstLink 2, ključna energetska linija između Finske i Estonije, zajedno sa čak četiri optička komunikaciona kabla.
Tri kabla povezivala su Finsku i Estoniju.
Četvrti kabl išao je od Finske ka Nemačkoj.
Ovi prekidi izazvali su ozbiljne poremećaje u komunikaciji i elektroenergetskom napajanju u regionu, dok uzroci oštećenja još uvek nisu u potpunosti razjašnjeni.
Samo mesec dana kasnije, u januaru 2024. godine, latvijski portal LSM izvestio je o oštećenju podvodnog optičkog kabla između Letonije i Švedske, što je dodatno pojačalo spekulacije o mogućim ciljanim napadima na podvodnu infrastrukturu.
Ko stoji iza oštećenja podvodnih kablova?
Povećana učestalost ovih incidenata izazvala je spekulacije o mogućim uzrocima, pri čemu eksperti ističu tri ključna faktora:
Namerni akti sabotaže – Mnogi analitičari smatraju da su oštećenja deo hibridnog rata u kojem se cilja na kritičnu infrastrukturu. Podvodni kablovi su izuzetno ranjivi, a njihovo presecanje može izazvati ozbiljne poremećaje u telekomunikacijama i snabdevanju energijom.
Greške trgovačkih brodova – Neki incidenti mogu biti posledica nesrećnih okolnosti, kada trgovački brodovi zakače kablove svojim sidrima. Međutim, s obzirom na učestalost ovih slučajeva u poslednje vreme, mnogi sumnjaju da su svi incidenti rezultat slučajnih grešaka.
Prirodni uzroci – Iako se u teoriji može uzeti u obzir mogućnost podvodnih zemljotresa ili erozije, stručnjaci smatraju da su šanse za to izuzetno male, s obzirom na geografsku lokaciju Baltičkog mora i dubinu na kojoj su kablovi postavljeni.
Kako će Rusija reagovati?
Oštećenje podvodnog kabla Rostelekoma dodatno pojačava zabrinutost Moskve u vezi sa sigurnošću njene digitalne infrastrukture. S obzirom na seriju incidenata u Baltičkom moru, postavlja se pitanje da li će Rusija preduzeti konkretne korake u zaštiti svojih podvodnih kablova i mreža.
Ostaje da se vidi da li će međunarodne istrage utvrditi prave uzroke ovih oštećenja ili će incidenti u Baltičkom moru ostati deo šireg geopolitičkog nadmetanja u regionu.
Postignut je sporazum o uspostavljanju ruske pomorske baze u Sudanu, na obali Crvenog mora, izjavio je sudanski ministar spoljnih poslova Ali Jusef Šarif u Moskvi.
Ukrajina i zemlje EU sigurno su užasnute zbog kontakata predsednika Rusije i SAD Vladimira Putina i Donalda Trampa, a EU će pokušati da poremeti dijalog, ocenjuje ruski senator Aleksej Puškov nakon razgovora dvojice svetskih lidera.
Nije praktično da Ukrajina postane članica NATO-a, izjavio je danas američki predsednik Donald Tramp, dodajući da je „malo verovatno“ da će Ukrajina povratiti sve teritorije iz vremena pre početka rata s Rusijom, preneo je Rojters.
Ukrajinski teški transportni avion An-124 „Ruslan“ zapalio se tokom sletanja na međunarodni aerodrom Tjubu, nedaleko od japanskog grada Nagoje, zbog čega je pista hitno zatvorena.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Rusiju ne bi uništio čak ni vojni poraz u Ukrajini, ali bi upotreba nuklearnog oružja mogla da pokrene njen raspad, upozorio je bivši savetnik kancelarije ukrajinskog predsednika Aleksej Arestovič.
Postignut je sporazum o uspostavljanju ruske pomorske baze u Sudanu, na obali Crvenog mora, izjavio je sudanski ministar spoljnih poslova Ali Jusef Šarif u Moskvi.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost podneo je krivičnu prijavu protiv Nove S i N1, koji su danas prekršili izbornu tišinu. Takođe, podneta je prijava i protiv Rajfajzen banke, koja je u svojoj objavi takođe prekršila izbornu tišinu.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera pozvao je u uživo u "Kolegijumu 1" Republičku izbornu komisiju (RIK), kako bi prijavio najstrašnije kršenje predizborne tišine na Novoj S i N1.
Nemilosrdna kampanja usmerena protiv vlasti ne prestaje ni u trenucima kada bi izborna pravila morala da obezbede mir, red i jednakost za sve učesnike izbornog procesa.
Manastir Davidovica nalazi se u dolini Lima, nedaleko od Brodareva, i predstavlja značajnu srpsku srednjovekovnu svetinju. Podigao ga je Dimitrije Nemanjić u 13. veku, a njegova prošlost povezuje se sa dinastijom Nemanjića, pravoslavnom tradicijom i narodnim predanjima.
U Kalendaru Javnog zdravlja oktobar je obeležen i kao mesec pravilne ishrane. Cilj je da se skrene pažnja na pravilne navike u ishrani. Doktorka Dragana Milošević ističe važnost prevencije gojaznosti kod dece i apeluje na veće uključivanje roditelja.
Kompanija NIS, osamnaestu godinu zaredom, nastavlja da podržava projekte od značaja za kvalitet života građana i razvoj lokalnih zajednica širom Srbije kroz program društvene odgovornosti "Zajednici zajedno".
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsili su V. P. (47) iz Kragujevca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Lilijan Dronijak (96), poznatija kao Grandma Droniak, uspela je da izgradi pravu internet imperiju i prikupi 15 miliona pratilaca na društvenim mrežama.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Ćerka pevača Darka Lazića, Srna, našla se u žiži javnosti zbog fotografije koju je njena majka Katarina Lazić podelila na svom Instagram profilu, kako pozira u leopard pantalonama.
Komentari