Podvodni kabl ruskog telekomunikacionog giganta Rostelekom oštećen je u Baltičkom moru usled spoljnog udara, saopštila je kompanija. Prema preliminarnim informacijama, incident nije imao uticaj na korisnike usluga, dok su sanacioni radovi već u toku.
Rostelekom – ključni igrač u ruskoj digitalnoj infrastrukturi
Rostelekom je najveći državni telekomunikacioni operater u Rusiji i ključni provajder digitalnih usluga, uključujući fiksnu i mobilnu telefoniju, internet, digitalnu televiziju i data-centarske usluge. Osnovan je 1993. godine kao naslednik sovjetske telekomunikacione infrastrukture, a danas igra stratešku ulogu u nacionalnim projektima digitalizacije i sajber bezbednosti.
Kao deo svoje mreže, Rostelekom održava veliki broj podvodnih i kopnenih kablovskih sistema koji povezuju Rusiju s ostatkom sveta. Iz tog razloga, oštećenje podvodnog kabla u Baltičkom moru podiglo je dodatnu zabrinutost u vezi sa stabilnošću i bezbednošću ovih ključnih komunikacionih linija.
Serija incidenata u Baltičkom moru: Sabotaža ili nesrećni slučajevi?
Baltičko more je u poslednjih godinu dana postalo žarište problema sa podvodnom infrastrukturom, pri čemu su oštećeni brojni telekomunikacioni kablovi i energetski vodovi. Ovi incidenti postavljaju ozbiljna pitanja o mogućim aktima sabotaže i ranjivosti kritične infrastrukture.
Foto: Foto: Shutterstock, Reuters
Jedan od prvih velikih incidenata dogodio se u novembru 2023. godine, kada su presečeni:
Telekomunikacioni kabl C-Lion1, koji povezuje Finsku i Nemačku.
Kabl koji povezuje Švedsku i Litvaniju.
Iako zvanična istraga nije donela konačne zaključke, sumnja je pala na kineski teretni brod Yi Peng 3, što je dodatno pogoršalo odnose između evropskih zemalja i Kine.
Mesec dana kasnije, u decembru 2023. godine, zabeležen je još jedan ozbiljan incident – prekinut je dalekovod EstLink 2, ključna energetska linija između Finske i Estonije, zajedno sa čak četiri optička komunikaciona kabla.
Tri kabla povezivala su Finsku i Estoniju.
Četvrti kabl išao je od Finske ka Nemačkoj.
Ovi prekidi izazvali su ozbiljne poremećaje u komunikaciji i elektroenergetskom napajanju u regionu, dok uzroci oštećenja još uvek nisu u potpunosti razjašnjeni.
Samo mesec dana kasnije, u januaru 2024. godine, latvijski portal LSM izvestio je o oštećenju podvodnog optičkog kabla između Letonije i Švedske, što je dodatno pojačalo spekulacije o mogućim ciljanim napadima na podvodnu infrastrukturu.
Ko stoji iza oštećenja podvodnih kablova?
Povećana učestalost ovih incidenata izazvala je spekulacije o mogućim uzrocima, pri čemu eksperti ističu tri ključna faktora:
Namerni akti sabotaže – Mnogi analitičari smatraju da su oštećenja deo hibridnog rata u kojem se cilja na kritičnu infrastrukturu. Podvodni kablovi su izuzetno ranjivi, a njihovo presecanje može izazvati ozbiljne poremećaje u telekomunikacijama i snabdevanju energijom.
Greške trgovačkih brodova – Neki incidenti mogu biti posledica nesrećnih okolnosti, kada trgovački brodovi zakače kablove svojim sidrima. Međutim, s obzirom na učestalost ovih slučajeva u poslednje vreme, mnogi sumnjaju da su svi incidenti rezultat slučajnih grešaka.
Prirodni uzroci – Iako se u teoriji može uzeti u obzir mogućnost podvodnih zemljotresa ili erozije, stručnjaci smatraju da su šanse za to izuzetno male, s obzirom na geografsku lokaciju Baltičkog mora i dubinu na kojoj su kablovi postavljeni.
Kako će Rusija reagovati?
Oštećenje podvodnog kabla Rostelekoma dodatno pojačava zabrinutost Moskve u vezi sa sigurnošću njene digitalne infrastrukture. S obzirom na seriju incidenata u Baltičkom moru, postavlja se pitanje da li će Rusija preduzeti konkretne korake u zaštiti svojih podvodnih kablova i mreža.
Ostaje da se vidi da li će međunarodne istrage utvrditi prave uzroke ovih oštećenja ili će incidenti u Baltičkom moru ostati deo šireg geopolitičkog nadmetanja u regionu.
Postignut je sporazum o uspostavljanju ruske pomorske baze u Sudanu, na obali Crvenog mora, izjavio je sudanski ministar spoljnih poslova Ali Jusef Šarif u Moskvi.
Ukrajina i zemlje EU sigurno su užasnute zbog kontakata predsednika Rusije i SAD Vladimira Putina i Donalda Trampa, a EU će pokušati da poremeti dijalog, ocenjuje ruski senator Aleksej Puškov nakon razgovora dvojice svetskih lidera.
Nije praktično da Ukrajina postane članica NATO-a, izjavio je danas američki predsednik Donald Tramp, dodajući da je „malo verovatno“ da će Ukrajina povratiti sve teritorije iz vremena pre početka rata s Rusijom, preneo je Rojters.
Američka elita ne planira nagli obračun sa Rusijom, već dug, višeslojan pritisak koji bi istovremeno udarao na njenu ekonomiju, političku stabilnost i sposobnost da finansira rat, tvrdi ruski ekonomista Mihail Hazin.
Kineski vojni naučnici predstavili su arsenal mikrotalasnog oružja impulsne snage do 100 gigavata, namenjenog ometanju i onesposobljavanju elektronskih sistema protivnika, uključujući satelite u niskoj Zemljinoj orbiti poput američke mreže „Starlink“.
Ruske izviđačko-diverzione i jurišne grupe stigle su do područja Vasiljevske pustoši, istočno od Kramatorska, odakle ih do prvih gradskih ulica deli oko dva do tri kilometra, tvrde ruski vojni izvori.
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
U Dinskom okrugu Krasnodarskog kraja nastavnici su angažovani da dežuraju na benzinskim pumpama i smiruju vozače zaglavljene u redovima zbog nestašice goriva.
Ukrajinske Snage bespilotnih sistema tvrde da su za samo sedam dana pogodile čak 90 ruskih brodova u Azovskom i Crnom moru, dok je u poslednjem noćnom napadu na meti bilo još 14 plovila - deset tankera i četiri trajekta.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovara sa zapadnim liderima kako bi ponovo pokrenuo pregovore između Rusije i Ukrajine, tvrdi izvor iz turske vlade.
Ruske i iranske obaveštajne službe možda su bile umešane u iznenadnu smrt američkog senatora Lindzija Grejema, tvrdi izraelski vojni analitičar Grigorij Tamar, ali za takvu optužbu nije izneo nijedan dokaz.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Postignut je sporazum o uspostavljanju ruske pomorske baze u Sudanu, na obali Crvenog mora, izjavio je sudanski ministar spoljnih poslova Ali Jusef Šarif u Moskvi.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boravi u Parizu, gde će prisustvovati vojnoj paradi povodom obeležavanja Nacionalnog praznika Republike Francuske – Dana pada Bastilje.
Ugledni američki ekonomista i jedan od najuticajnijih svetskih analitičara Džefri D. Saks uputio je dramatično upozorenje javnosti i vlastima u Beogradu, istakavši da Srbija nikako ne bi trebalo da žuri sa pristupanjem Evropskoj uniji, jer se Brisel danas ponaša potpuno nerazumno i vodi samoubilačku politiku.
Ideolog blokadera Dušan Janjić optužio je vrhovnu javnu tužiteljku Zagorku Dolovac da je tokom vlasti Borisa Tadića sakrila predmet koji se vodio protiv tadašnjeg predsednika Republike.
Ono što mesecima kriju i pokušavaju da uviju u oblandu "mirnih protesta" i "demokratske borbe", blokaderi sada su otvoreno priznali i to gde drugde nego usred Hrvatske.
Protiv Srbije se vodi sramna kampanja čiji je cilj dehumanizacija nešeg društva i države. Tako se na blokaderkoj N1 emitovala skandalozna emisija, koja je u 56 minuta, koliko je trajala, ponizila sprske žrtve, a veličala srebreničke.
Narodni poslanik Dejan Bulatović oštro je reagovao na najnovije sramne istupe lidera lažne opozicije Dragana Đilasa, poručivši da su njegovi očajnički pokušaji da unese razdor u Srpsku naprednu stranku smešni, jadni i osuđeni na propast.
Baterije na polovnim električnim automobilima se retko kvare, a problemi sa vešanjem i elektronikom su češći i papreno skupi. Prema dostupnim podacima, najskuplja popravka koštala je više od 12.000 evra.
Pre stotinak godina, autohtone rase goveda služile su za rad i ishranu. Bivola danas ima u selima oko Novog Pazara, Sjenice i Tutina, ali nedavno su stigli i u Šumadiju!
Od ranih devedesetih pa nadalje, podzemlje je utvrdilo da su žrtve najranjivije kada sednu u vozilo, pa je tako od podmetanja eksploziva u automobil poginulo više kontroverznih biznismena i ljudi sa one strane zakona.
Srbiju je 14. jula 2013. godine potresao jedan od najmonstruoznijih zločina u novijoj istoriji, koji je dodatno uznemirio javnost jer ga je počinio aktivni pripadnik Odreda Žandarmerije u Kraljevu, Aleksandar Krstić. Ono što je počelo kao dug od nekoliko hiljada evra pretvorilo se u dvostruko ubistvo i zverski pokušaj prikrivanja tragova spaljivanjem tela koji je zgrozio čitavu zemlju.
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 12. jula na putu Kotor–Nikšić, poginula je Jovana Stanković (21), dok je 16 državljana Srbije povređeno. Mini-bus u kojem su se nalazili iznenada je udario u betonski zid i prevrnuo se, vozilo je od siline udara potpuno uništeno, a sumnja se da je do nesreće došlo usled premorenosti vozača Lj.M. (68).
Telo Novopazarca Berina L. (26), pronađeno je pre dva dana u blizini graničnog prelaza Kapitan Andrejevo, na izlazu iz Bugarske prema Turskoj. Nadležni organe Bugarske sprovode istragu, a uzrok i smrt za sada nisu zvanično saopšteni. Društvene mreže su preplavile objave njegovih prijatelja i poznanika koji se od njega opraštaju.
Film "Majkl" zvanično je ušao u istoriju kinematografije kao prvi biografski film koji je u bioskopima širom planete zaradio neverovatnih milijardu dolara.
Na koncertu Džej Zija neki fanovi su povraćali i padali u nesvest ispred stadiona u Njujorku nakon što je stotine ljudi bez karata divljački pokušalo nasilno da provali unutra.
Mnogi dan započinju kafom, ali sve više ljudi prvo poseže za kašikom maslinovog ulja i malo limuna. Ovaj jednostavan jutarnji ritual postao je popularan zbog osećaja lakšeg stomaka, bolje probave i manjeg osećaja nadutosti.
Za većinu ljudi priprema za godišnji odmor predstavlja period ispunjen pakovanjem, a kućni ljubimci to odmah primete. Evo kako da se postavite prema vašem psu pred putovanje.
Maska za lice koju mnogi povezuju sa mladalačkim izgledom Sofije Loren može se koristiti do sedam dana, a prve rezultate pruža već nakon prvog nanošenja. Koža postaje svežija, mekša i vidljivo negovana.
Meta je tiho predstavila novu AI aplikaciju Pocket, koja korisnicima omogućava da uz pomoć jednostavnih tekstualnih komandi prave i dele sopstvene mini-igre.
Voditeljka Jovana Jeremić važi za nekog ko nema dlake na jeziku, pa je tako sada komentarisala žene sumnjivog morala koje preko intimnih odnosa dolaze do svojih ciljeva.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.