Evropska unija nije u mogućnosti da ispuni zahtev ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i pošalje 200.000 mirovnjaka kao garanciju za potencijalni prekid vatre sa Rusijom, prenosi Njujork tajms pozivajući se na visokog zvaničnika bloka.
Zelenski je više puta apelovao na EU da rasporedi međunarodne snage koje bi osigurale sprovođenje primirja i odvratile buduće ruske napade. Prema njegovim procenama, za to bi bilo potrebno najmanje 200.000 vojnika.
Nemoguća misija: Evropa nema dovoljno vojnika
Analitičari koje citira Njujork tajms ocenjuju da je ovaj zahtev nerealno visok, ističući da bi čak i raspoređivanje 40.000 vojnika predstavljalo ozbiljan logistički i politički izazov.
Neimenovani visoki zvaničnik EU izjavio je da kontinent nema ni približno 200.000 raspoloživih trupa za ovakvu misiju, te da bi evropski mirotvorci, u slučaju suočavanja sa Rusijom, morali da imaju direktnu podršku SAD.
- Bez američke podrške, evropske trupe bile bi trajno ranjive na ruske napore da potkopaju politički i vojni kredibilitet Alijanse - naveo je isti izvor.
Zapadni mediji: EU može rasporediti najviše 50.000 vojnika
Prema izveštajima Fajnenšel tajmsa i Politika, EU bi mogla realno da obezbedi između 40.000 i 50.000 vojnika, ali i taj broj predstavlja ozbiljan logistički izazov.
Iako zapadni mediji sugerišu da bi i manji kontingent mogao da bude izvediv, postavlja se pitanje koliko bi on zaista mogao da doprinese stabilizaciji fronta i sprečavanju eskalacije sukoba.
Moskva upozorava: Mirovnjaci bi postali legitimne mete
Rusija se oštro protivi bilo kakvom slanju međunarodnih mirovnih snaga u Ukrajinu, upozoravajući da bi takav potez mogao dodatno da pogorša situaciju i poveća rizik od direktne konfrontacije sa NATO-om.
Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja izjavio je da bi raspoređivanje mirovnjaka bez saglasnosti Moskve bilo nezakonito, naglašavajući da bi one bile smatrane legitimnim vojnim ciljevima.
- Ovo je politički i vojni apsurd. Svaka odluka da se pošalju mirovnjaci bez odobrenja Saveta bezbednosti UN bila bi pravno nevažeća, a Rusija bi ih tretirala kao neprijateljske snage na terenu - rekao je Nebenzja u intervjuu za RIA Novosti.
Ruski stav: Nema zamrzavanja sukoba, Kijev mora da prihvati realnost
Moskva ostaje dosledna stavu da neće pristati na zamrzavanje sukoba i odbacuje ideju o mirovnim snagama kao rešenje krize. Umesto toga, insistira na rešavanju suštinskih uzroka sukoba, uključujući:
Neutralnost Ukrajine – Moskva zahteva da Kijev odustane od evroatlantskih integracija.
Demilitarizaciju – Rusija traži smanjenje vojne moći Ukrajine.
Denacifikaciju – Pojam koji Moskva koristi u kontekstu svojih političkih i vojnih ciljeva.
Priznavanje teritorijalne realnosti – Rusija zahteva priznanje trenutne situacije na terenu, što uključuje kontrolu nad delovima ukrajinske teritorije.
Ostaje neizvesno da li će EU uspeti da pronađe alternativno rešenje, dok rat ulazi u novu fazu u kojoj će političke i vojne odluke imati dalekosežne posledice za stabilnost Evrope i budućnost Ukrajine.
Postignut je sporazum o uspostavljanju ruske pomorske baze u Sudanu, na obali Crvenog mora, izjavio je sudanski ministar spoljnih poslova Ali Jusef Šarif u Moskvi.
Ukrajina i zemlje EU sigurno su užasnute zbog kontakata predsednika Rusije i SAD Vladimira Putina i Donalda Trampa, a EU će pokušati da poremeti dijalog, ocenjuje ruski senator Aleksej Puškov nakon razgovora dvojice svetskih lidera.
Nije praktično da Ukrajina postane članica NATO-a, izjavio je danas američki predsednik Donald Tramp, dodajući da je „malo verovatno“ da će Ukrajina povratiti sve teritorije iz vremena pre početka rata s Rusijom, preneo je Rojters.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Postignut je sporazum o uspostavljanju ruske pomorske baze u Sudanu, na obali Crvenog mora, izjavio je sudanski ministar spoljnih poslova Ali Jusef Šarif u Moskvi.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Nakon što je večiti student i blokader Radomir Lazović pokušao da proda priču da je i on ''prisluškivan'', na društvenim mrežama se pojavio hit snimak!
Blokader Dušan Janjić otišao je korak dalje u svojoj besomučnoj mržnji prema sopstvenom narodu i državi, pa je tokom gostovanja u jednom sarajevskom podkastu izrekao najskandaloznije optužbe na račun Srba, upoređujući ih sa ustaškim pevačem Markom Perkovićem Tompsonom, dok je istovremeno otvoreno prizivao krvave sukobe na ulicama i smrt predsednika Aleksandra Vučića!
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski sastala se sa potpredsednikom Vlade Republike Slovenije i ministrom za privredu, rad i sport dr Anžeom Logarom, sa kojim je razgovarala o jačanju saradnje dve zemlje, pre svega u oblastima rada, zapošljavanja i ekonomskih odnosa.
Svega 90 kilometara od Beograda, usred mačvanske ravnice, nalazi se manastir Kaona koji privlači vernike iz cele Srbije svojom lekovitom vodom, delićem moštiju Svete Petke i jedinstvenom krstionicama.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
U Beču je uhapšen Mirsad A., vlasnik restorana „Balkan-Grill“, koji se sumnjiči za niz krivičnih dela, među kojima su prevare, pljačke i podmetanje požara. U rasvetljavanju slučaja pomogla je i jedna svedokinja.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.