Ruska svemirska industrija, nekada sinonim za globalno liderstvo u istraživanju svemira, danas se suočava sa ozbiljnim izazovima. Dok Sjedinjene Američke Države i Kina ubrzano razvijaju svoje programe kroz privatizaciju i agresivne investicije, Rusija je zapala u ciklus reformi koji umesto ubrzanja donosi dodatne prepreke.
Ova zabrinjavajuća situacija postala je vidljiva kroz značajan pad broja lansiranja ruskih raketa, a poslanik Državne dume Denis Kravčenko istakao je da je ruska svemirska industrija „zaglavljena u sopstvenim reformama“, što dodatno usporava njen napredak.
Dramatičan pad broja lansiranja – SAD i Kina dominiraju
Statistika jasno pokazuje koliko se situacija promenila u poslednjih nekoliko decenija. Tokom 2024. godine, Rusija je izvela svega 17 lansiranja, dok su Sjedinjene Američke Države obavile čak 145, a Kina 68.
Za poređenje, Roskosmos je 2000. godine izveo više od 30 lansiranja godišnje, dok su SAD imale 28, Evropa 12, a Kina svega pet. Danas, SAD su povećale broj lansiranja više od pet puta, pre svega zahvaljujući privatnim kompanijama poput Spejsiksa i Blu oridžina, dok je Kina investirala u agresivnu državnu strategiju i povećala broj lansiranja čak 14 puta.
Jedan od najozbiljnijih pokazatelja ruskog pada je činjenica da Novi Zeland, koji do pre nekoliko godina nije bio faktor u svemirskoj industriji, sada ima 13 lansiranja godišnje – gotovo jednako kao Rusija.
Foto: Shutterstock/Reuters
Putin menja rukovodstvo Roskosmosa
U pokušaju da preokrene situaciju, predsednik Rusije Vladimir Putin smenio je Jurija Borisova sa mesta generalnog direktora Roskosmosa i imenovao Dmitrija Bogdanova, bivšeg zamenika ministra saobraćaja, za novog šefa državne svemirske korporacije.
Međutim, mnogi analitičari smatraju da promena rukovodstva nije dovoljna i da su potrebne ozbiljne strateške reforme kako bi se ponovo uspostavio ruski primat u svemirskoj industriji.
Spejsiks i privatizacija svemira – ključ američkog uspeha
Jedan od ključnih razloga za dominaciju SAD u svemirskoj trci jeste uloga privatnog sektora. Spejsiks, kompanija Ilona Maska, potpuno je promenila pravila igre, omogućivši česte i jeftinije letove u svemir.
Dok je Roskosmos 2023. godine lansirao samo 17 raketa, Spejsiks je obavio više od 130 lansiranja, što jasno pokazuje koliko je privatizacija ključna za napredak u svemirskom istraživanju.
Za razliku od SAD, gde privatne kompanije dominiraju svemirskim sektorom, Rusija i dalje insistira na državnom monopolu, što dodatno usporava razvoj.
Budućnost ruskog svemirskog programa – raketa za višekratnu upotrebu i privatizacija
Svesna svojih problema, Rusija već razmatra strategije za povratak u svemirsku trku. Jedan od ključnih planova je razvoj rakete Amur-LNG, prve ruske rakete za višekratnu upotrebu.
Planirano je da ova raketa bude spremna do 2030. godine, ali mnogi stručnjaci smatraju da je taj rok predugačak i da je Rusiji potrebno brže delovanje kako bi sustigla konkurenciju.
Pored toga, sve češće se pominje i mogućnost otvaranja ruskog svemirskog sektora za privatne kompanije. Nekoliko ruskih startapova već je najavilo projekte za lansiranje satelita, a cilj je da se u narednim godinama u orbitu pošalje više od 1.000 ruskih satelita.
Problem finansiranja – budžet Roskosmosa daleko ispod konkurencije
Jedno od ključnih pitanja ostaje finansiranje ruskog svemirskog programa. Trenutno, Roskosmos raspolaže sa oko 10 milijardi rubalja godišnje, što je značajno manje u poređenju sa glavnim konkurentima.
Za poređenje, NASA-ina budžetska izdvajanja za 2024. godinu iznose 25 milijardi dolara, Kina ulaže oko 15 milijardi dolara godišnje u svemirski program, dok Rusija planira ukupna ulaganja od oko 800 miliona dolara za narednih šest godina. Jasno je da su ruska ulaganja daleko ispod nivoa koji bi omogućio brzi razvoj novih tehnologija.
Rusija na prekretnici u svemirskoj trci
Rusija se sada nalazi na prekretnici kada je reč o njenoj svemirskoj industriji.
Ako želi da ponovo postane ozbiljan takmac u globalnoj trci za osvajanje svemira, biće neophodno ne samo povećanje ulaganja, već i modernizacija poslovnog modela, uključujući veću ulogu privatnog sektora.
U suprotnom, pretnja od daljeg zaostajanja za SAD i Kinom, ali i novim igračima poput Indije i čak Novog Zelanda, mogla bi značiti kraj ruske dominacije u svemiru kakvu je nekada imala.
Francuski predsednik Emanuel Makron danas će ugostiti evropske lidere na sastanku u Parizu, gde će glavna tema biti situacija u Ukrajini i budući pravac evropske politike prema ratu, saopštio je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro.
Ukrajinski dronovi napali su ruski Krasnodarski kraj, pri čemu je jedan čovek povređen, a najmanje 12 kuća oštećeno, saopštio je jutros guverner Veniamin Kondratjev.
Rusija neće zaustaviti napredovanje radi mirovnih pregovora, a Ukrajina mora biti spremna na dugotrajno i teško ratovanje, izjavio je ukrajinski oficir Anton Černi, učesnik borbi u Donbasu, na kanalu „Alfa medija“.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da odgovori na telefonski poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, saopštio je pomoćnik šefa ruske države Jurij Ušakov, nakon što su Moskvi preko evropskih posrednika preneti signali o spremnosti Kijeva da razgovara o teritorijalnim pitanjima.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Francuski predsednik Emanuel Makron danas će ugostiti evropske lidere na sastanku u Parizu, gde će glavna tema biti situacija u Ukrajini i budući pravac evropske politike prema ratu, saopštio je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Agencija za privredne registre (APR) zvanično je uputila izvinjenje redakciji Informera zbog "tehničke greške" - umesto stvarnih i zakonito dobijenih iznosa (5 miliona, 2 miliona i 2 miliona dinara) lažno predstavili da je u pitanju čak 900 miliona!
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Dok danas gledamo pozive na gašenje Informer TV, pritiske na novinare, upade u institucije i zahteve za smenu urednika, važno je podsetiti kako je izgledala politička smena vlasti 2012. godine.
Nakon što je ideolog blokadera Dinko Gruhonjić, govorio za hrvatske medije o zastrašujućem upadu u redakciju Informera, ovog puta obrnuo je ploču, te više ne tvrdi da je upad u našu redakciju insceniran.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Lider opozicije Aleksandar Vučić odbacio je navode o hapšenju guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković, kao i tvrdnje da je povezan sa Alta bankom.
Nemačka kompanija "Drekslmajer" planira obustavljanje proizvodnje u Zrenjaninu, gde bi oko 1.000 radnika moglo da ostane bez posla, dok se istovremeno otpuštaju i radnici u kompaniji "Yazaki" u Šapcu, što samo još jednom pokazuje kakve su ekonomske posledice nastupile za samo devet dana nove vlasti.
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je na ozbiljne ekonomske posledice u Srbiji od kako je Studentska lista došla na vlast, ukazujući na drastičan pad prometa u popularnom tržnom centru "Galerija", izostanak prodaje stanova i ugostiteljskog prometa, kao i moguće ugrožavanje projekta Ekspo i građevinske industrije.
Šapčanka koja je na parkingu oštetila vrata tuđeg automobila doživela je pravo iznenađenje kada ju je vlasnik, umesto da je napadne, zagrlio na licu mesta i ostao smiren, ne obazirući se na visinu pričinjene štete.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 1. novembra 2026. godine u sarajevskoj opšini Novi Grad, poginula je žena I. P. (75) dok je vozač (29) automobila koji ju je udario uhapšen.
Više javno tužilaštvo u Prokuplјu saopštilo je danas, a povodom događaja koji se odigrao u prepodnevnim časovima 25. maja u centru Prokuplјa, da je sudiji predložilo kaznu zatvora za dvojicu muškaraca koji se sumnjiče da su učestvovali u pucnjavi i tuči toga dana.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Bivši rijaliti učesnik Mensur Ajdarpašić rešio je da otvori dušu o svom trenutnom načinu života, fitnesu, planovima za budućnost, ali i o neverovatnim sumama novca koje usput uspeva da zaradi putem društvenih mreža.
Influenserka Adriana Kadar ušla je u peti mesec trudnoće, a sada je snimkom iz porodičnog doma pokazala trudnički stomak i otkrila kako održava formu, dok joj društvo tokom treninga pravi ćerkica Dorotea!
Pevačica Ana Nikolić ponovo je privukla pažnju neobičnom objavom na Instagramu, a ovog puta pokazala je kako uživa uz svoje hitove i piće sa sopstvenim likom na etiketi.
Nakon što je potresla javnost stravičnim snimkom nasilja, influenserka Kristina Kika Živković iznela je nove detalje slučaja protiv svog bivšeg partnera N.R., koji se nalazi u pritvoru do 11. novembra.
Maja Marinković ponovo je zapalila društvene mreže provokativnim izdanjem, a ovog puta pažnju je ukrala u crnom kožnom kompletu koji je istakao njene obline jedan detalj posebno je privukao poglede.
Komentari