Ruska svemirska industrija, nekada sinonim za globalno liderstvo u istraživanju svemira, danas se suočava sa ozbiljnim izazovima. Dok Sjedinjene Američke Države i Kina ubrzano razvijaju svoje programe kroz privatizaciju i agresivne investicije, Rusija je zapala u ciklus reformi koji umesto ubrzanja donosi dodatne prepreke.
Ova zabrinjavajuća situacija postala je vidljiva kroz značajan pad broja lansiranja ruskih raketa, a poslanik Državne dume Denis Kravčenko istakao je da je ruska svemirska industrija „zaglavljena u sopstvenim reformama“, što dodatno usporava njen napredak.
Dramatičan pad broja lansiranja – SAD i Kina dominiraju
Statistika jasno pokazuje koliko se situacija promenila u poslednjih nekoliko decenija. Tokom 2024. godine, Rusija je izvela svega 17 lansiranja, dok su Sjedinjene Američke Države obavile čak 145, a Kina 68.
Za poređenje, Roskosmos je 2000. godine izveo više od 30 lansiranja godišnje, dok su SAD imale 28, Evropa 12, a Kina svega pet. Danas, SAD su povećale broj lansiranja više od pet puta, pre svega zahvaljujući privatnim kompanijama poput Spejsiksa i Blu oridžina, dok je Kina investirala u agresivnu državnu strategiju i povećala broj lansiranja čak 14 puta.
Jedan od najozbiljnijih pokazatelja ruskog pada je činjenica da Novi Zeland, koji do pre nekoliko godina nije bio faktor u svemirskoj industriji, sada ima 13 lansiranja godišnje – gotovo jednako kao Rusija.
Foto: Shutterstock/Reuters
Putin menja rukovodstvo Roskosmosa
U pokušaju da preokrene situaciju, predsednik Rusije Vladimir Putin smenio je Jurija Borisova sa mesta generalnog direktora Roskosmosa i imenovao Dmitrija Bogdanova, bivšeg zamenika ministra saobraćaja, za novog šefa državne svemirske korporacije.
Međutim, mnogi analitičari smatraju da promena rukovodstva nije dovoljna i da su potrebne ozbiljne strateške reforme kako bi se ponovo uspostavio ruski primat u svemirskoj industriji.
Spejsiks i privatizacija svemira – ključ američkog uspeha
Jedan od ključnih razloga za dominaciju SAD u svemirskoj trci jeste uloga privatnog sektora. Spejsiks, kompanija Ilona Maska, potpuno je promenila pravila igre, omogućivši česte i jeftinije letove u svemir.
Dok je Roskosmos 2023. godine lansirao samo 17 raketa, Spejsiks je obavio više od 130 lansiranja, što jasno pokazuje koliko je privatizacija ključna za napredak u svemirskom istraživanju.
Za razliku od SAD, gde privatne kompanije dominiraju svemirskim sektorom, Rusija i dalje insistira na državnom monopolu, što dodatno usporava razvoj.
Budućnost ruskog svemirskog programa – raketa za višekratnu upotrebu i privatizacija
Svesna svojih problema, Rusija već razmatra strategije za povratak u svemirsku trku. Jedan od ključnih planova je razvoj rakete Amur-LNG, prve ruske rakete za višekratnu upotrebu.
Planirano je da ova raketa bude spremna do 2030. godine, ali mnogi stručnjaci smatraju da je taj rok predugačak i da je Rusiji potrebno brže delovanje kako bi sustigla konkurenciju.
Pored toga, sve češće se pominje i mogućnost otvaranja ruskog svemirskog sektora za privatne kompanije. Nekoliko ruskih startapova već je najavilo projekte za lansiranje satelita, a cilj je da se u narednim godinama u orbitu pošalje više od 1.000 ruskih satelita.
Problem finansiranja – budžet Roskosmosa daleko ispod konkurencije
Jedno od ključnih pitanja ostaje finansiranje ruskog svemirskog programa. Trenutno, Roskosmos raspolaže sa oko 10 milijardi rubalja godišnje, što je značajno manje u poređenju sa glavnim konkurentima.
Za poređenje, NASA-ina budžetska izdvajanja za 2024. godinu iznose 25 milijardi dolara, Kina ulaže oko 15 milijardi dolara godišnje u svemirski program, dok Rusija planira ukupna ulaganja od oko 800 miliona dolara za narednih šest godina. Jasno je da su ruska ulaganja daleko ispod nivoa koji bi omogućio brzi razvoj novih tehnologija.
Rusija na prekretnici u svemirskoj trci
Rusija se sada nalazi na prekretnici kada je reč o njenoj svemirskoj industriji.
Ako želi da ponovo postane ozbiljan takmac u globalnoj trci za osvajanje svemira, biće neophodno ne samo povećanje ulaganja, već i modernizacija poslovnog modela, uključujući veću ulogu privatnog sektora.
U suprotnom, pretnja od daljeg zaostajanja za SAD i Kinom, ali i novim igračima poput Indije i čak Novog Zelanda, mogla bi značiti kraj ruske dominacije u svemiru kakvu je nekada imala.
Francuski predsednik Emanuel Makron danas će ugostiti evropske lidere na sastanku u Parizu, gde će glavna tema biti situacija u Ukrajini i budući pravac evropske politike prema ratu, saopštio je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro.
Ukrajinski dronovi napali su ruski Krasnodarski kraj, pri čemu je jedan čovek povređen, a najmanje 12 kuća oštećeno, saopštio je jutros guverner Veniamin Kondratjev.
Rusija neće zaustaviti napredovanje radi mirovnih pregovora, a Ukrajina mora biti spremna na dugotrajno i teško ratovanje, izjavio je ukrajinski oficir Anton Černi, učesnik borbi u Donbasu, na kanalu „Alfa medija“.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Bivši komandant jedinice udarnih dronova OSU Valerij Borovik najavio je da će ukrajinski napadi na Krim biti pojačani i poručio Ukrajincima koji se nalaze na poluostrvu da pokušaju da se evakuišu, dok je ruskim snagama i saradnicima Moskve zapretio da se „čuvaju“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska strana predlagala da se borbena dejstva ograniče samo na četiri regiona — Hersonsku oblast, Zaporošku oblast, Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku - dok bi na svim ostalim pravcima borbe bile prekinute.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
U Rusiji se ponovo šire tvrdnje o mogućoj velikoj mobilizaciji, koja bi, prema navodima pojedinih ratnih „Z“ kanala, mogla da obuhvati do 1,2 miliona ljudi. Zvanične potvrde za sada nema, a ruske vlasti se nisu oglasile najavom takve mere.
Predsedniku Rusije Vladimiru Putinu ostalo je najviše tri godine na vlasti, tvrdi „Forbs“ u analizi u kojoj se razmatra nekoliko mogućih scenarija kraja njegove vladavine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuski predsednik Emanuel Makron danas će ugostiti evropske lidere na sastanku u Parizu, gde će glavna tema biti situacija u Ukrajini i budući pravac evropske politike prema ratu, saopštio je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.