Au! Rusija ima ogroman problem o kojem se ćuti! Rusi otkrili svoju najslabiju tačku, ovo nije smelo da se dopusti...
Podeli vest
Ruska svemirska industrija, nekada sinonim za globalno liderstvo u istraživanju svemira, danas se suočava sa ozbiljnim izazovima. Dok Sjedinjene Američke Države i Kina ubrzano razvijaju svoje programe kroz privatizaciju i agresivne investicije, Rusija je zapala u ciklus reformi koji umesto ubrzanja donosi dodatne prepreke.
Ova zabrinjavajuća situacija postala je vidljiva kroz značajan pad broja lansiranja ruskih raketa, a poslanik Državne dume Denis Kravčenko istakao je da je ruska svemirska industrija „zaglavljena u sopstvenim reformama“, što dodatno usporava njen napredak.
Francuski predsednik Emanuel Makron danas će ugostiti evropske lidere na sastanku u Parizu, gde će glavna tema biti situacija u Ukrajini i budući pravac evropske politike prema ratu, saopštio je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro.
Ukrajinski dronovi napali su ruski Krasnodarski kraj, pri čemu je jedan čovek povređen, a najmanje 12 kuća oštećeno, saopštio je jutros guverner Veniamin Kondratjev.
17.02.2025
09:10
Dramatičan pad broja lansiranja – SAD i Kina dominiraju
Statistika jasno pokazuje koliko se situacija promenila u poslednjih nekoliko decenija. Tokom 2024. godine, Rusija je izvela svega 17 lansiranja, dok su Sjedinjene Američke Države obavile čak 145, a Kina 68.
Rusija neće zaustaviti napredovanje radi mirovnih pregovora, a Ukrajina mora biti spremna na dugotrajno i teško ratovanje, izjavio je ukrajinski oficir Anton Černi, učesnik borbi u Donbasu, na kanalu „Alfa medija“.
Ukrajina je slučajno oborila jedan od svojih borbenih aviona F-16, piše "Volstrit džornal".
17.02.2025
08:10
Za poređenje, Roskosmos je 2000. godine izveo više od 30 lansiranja godišnje, dok su SAD imale 28, Evropa 12, a Kina svega pet. Danas, SAD su povećale broj lansiranja više od pet puta, pre svega zahvaljujući privatnim kompanijama poput Spejsiksa i Blu oridžina, dok je Kina investirala u agresivnu državnu strategiju i povećala broj lansiranja čak 14 puta.
Jedan od najozbiljnijih pokazatelja ruskog pada je činjenica da Novi Zeland, koji do pre nekoliko godina nije bio faktor u svemirskoj industriji, sada ima 13 lansiranja godišnje – gotovo jednako kao Rusija.
Foto: Shutterstock/Reuters
Putin menja rukovodstvo Roskosmosa
U pokušaju da preokrene situaciju, predsednik Rusije Vladimir Putin smenio je Jurija Borisova sa mesta generalnog direktora Roskosmosa i imenovao Dmitrija Bogdanova, bivšeg zamenika ministra saobraćaja, za novog šefa državne svemirske korporacije.
Međutim, mnogi analitičari smatraju da promena rukovodstva nije dovoljna i da su potrebne ozbiljne strateške reforme kako bi se ponovo uspostavio ruski primat u svemirskoj industriji.
Spejsiks i privatizacija svemira – ključ američkog uspeha
Jedan od ključnih razloga za dominaciju SAD u svemirskoj trci jeste uloga privatnog sektora. Spejsiks, kompanija Ilona Maska, potpuno je promenila pravila igre, omogućivši česte i jeftinije letove u svemir.
Dok je Roskosmos 2023. godine lansirao samo 17 raketa, Spejsiks je obavio više od 130 lansiranja, što jasno pokazuje koliko je privatizacija ključna za napredak u svemirskom istraživanju.
Za razliku od SAD, gde privatne kompanije dominiraju svemirskim sektorom, Rusija i dalje insistira na državnom monopolu, što dodatno usporava razvoj.
Budućnost ruskog svemirskog programa – raketa za višekratnu upotrebu i privatizacija
Svesna svojih problema, Rusija već razmatra strategije za povratak u svemirsku trku. Jedan od ključnih planova je razvoj rakete Amur-LNG, prve ruske rakete za višekratnu upotrebu.
Planirano je da ova raketa bude spremna do 2030. godine, ali mnogi stručnjaci smatraju da je taj rok predugačak i da je Rusiji potrebno brže delovanje kako bi sustigla konkurenciju.
Pored toga, sve češće se pominje i mogućnost otvaranja ruskog svemirskog sektora za privatne kompanije. Nekoliko ruskih startapova već je najavilo projekte za lansiranje satelita, a cilj je da se u narednim godinama u orbitu pošalje više od 1.000 ruskih satelita.
Problem finansiranja – budžet Roskosmosa daleko ispod konkurencije
Jedno od ključnih pitanja ostaje finansiranje ruskog svemirskog programa. Trenutno, Roskosmos raspolaže sa oko 10 milijardi rubalja godišnje, što je značajno manje u poređenju sa glavnim konkurentima.
Za poređenje, NASA-ina budžetska izdvajanja za 2024. godinu iznose 25 milijardi dolara, Kina ulaže oko 15 milijardi dolara godišnje u svemirski program, dok Rusija planira ukupna ulaganja od oko 800 miliona dolara za narednih šest godina. Jasno je da su ruska ulaganja daleko ispod nivoa koji bi omogućio brzi razvoj novih tehnologija.
Rusija na prekretnici u svemirskoj trci
Rusija se sada nalazi na prekretnici kada je reč o njenoj svemirskoj industriji.
Ako želi da ponovo postane ozbiljan takmac u globalnoj trci za osvajanje svemira, biće neophodno ne samo povećanje ulaganja, već i modernizacija poslovnog modela, uključujući veću ulogu privatnog sektora.
U suprotnom, pretnja od daljeg zaostajanja za SAD i Kinom, ali i novim igračima poput Indije i čak Novog Zelanda, mogla bi značiti kraj ruske dominacije u svemiru kakvu je nekada imala.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov ne smatra da se može govoriti o mogućem krahu NATO u kontekstu nesuglasica između Vašingtona i evropskih saveznika, prenose RIA Novosti.
Rusija još nije pronašla adekvatnu zamenu za Starlink kada je reč o upravljanju dalekometnim dronovima, izjavio je ruski liberalni vojni ekspert Valerij Širjajev, upozoravajući da taj problem direktno utiče na izviđanje, vezu i efikasnost operacija na frontu.
Francuski predsednik Emanuel Makron danas će ugostiti evropske lidere na sastanku u Parizu, gde će glavna tema biti situacija u Ukrajini i budući pravac evropske politike prema ratu, saopštio je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro.
Tajkunska televizija N1 oglasila se danas povodom debate između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i generalnog sekretara Evropske demokratske partije Sandra Gocija.
Danas je u Višem sudu u Beogradu nastavljeno suđenje optuženima u slučaju "Generalštab", a među njima je i ministar kulture Nikola Selaković, čiji je branilac Vladimir Đukanović nakon postupka u ovoj instituciji izneo šokantna saznanja.
Propali košarkaš i blokader Vladimir Štimac obrušio se svim silama na Pokret slobodnih građana (PSG), na čijem je čelu okoreli opozicionar Pavle Grbović.
Lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj komentarisao je izjavu zamenika predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva da su fabrike dronova po Evropi legitimne ruske mete.
U Beogradu je uspešno rešeno stambeno pitanje za deset izbegličkih porodica, čime je, nakon više od decenije čekanja, okončan jedan od najvećih životnih izazova sa kojima su se one suočavale.
Doktorka Jelena Đenadić, specijalista opšte hirurgije iz Šapca trčaće u subotu na Beogradskom maratonu. Kilometre u polumaratonskoj trci "prodaje" u humanitarne svrhe da bi pomogla šabačkom udruženju obolelih od multiple skleroze.
Subotica i njeni građani s ponosom se sećaju dr Artura Munka, jednog od spasilaca putnika čuvenog "Titanika", koji je potonuo na današmji dan pre 114 godina.
Turista iz Srbije koji je za Vaskrs boravio u Grčkoj doživeo je neprijatnost zbog nepropisnog parkiranja, pa je tako ostao bez tablica i dokumenata, uz kaznu od 30 evra.
Šef dela balkanskog kartela, Nenad Vinčić, u čijem je lokalu u Barseloni u utorak oko 16 časova ranjen "škaljarac", Krsto Vujić, godinama je važio za visokopozicioniranog člana narko-kartela, s obzirom na to da se njegovo ime često spominjalo u policijskim izveštajima.
Pripadnici albanske kriminalne bande osuđeni su na zatvor u Velikoj Britaniji zbog više desetina provala i krađe imovine vredne više od milion funti, ili oko 1,1 miliona evra.
Husein Čokić, najstariji bosanskohercegovački glumac, preminuo je juče, 14. aprila, u 96. godini u Puli, ostavivši za sobom bogatu i značajnu umetničku karijeru.
Pevačica Marija Mara Stojanović progovorila je o odnosu koji je imala sa Sašom Popovićem, i toples fotografijama zbog kojih je gotovo izbačena iz Granda.
Otac učesnice rijalitija "Elita" Maje Marinković Radomir Marinković Taki otvoreno je govorio o ćerkinom emotivnom životu, ali i starleti Staniji Dobrojević.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar