Ruska svemirska industrija, nekada sinonim za globalno liderstvo u istraživanju svemira, danas se suočava sa ozbiljnim izazovima. Dok Sjedinjene Američke Države i Kina ubrzano razvijaju svoje programe kroz privatizaciju i agresivne investicije, Rusija je zapala u ciklus reformi koji umesto ubrzanja donosi dodatne prepreke.
Ova zabrinjavajuća situacija postala je vidljiva kroz značajan pad broja lansiranja ruskih raketa, a poslanik Državne dume Denis Kravčenko istakao je da je ruska svemirska industrija „zaglavljena u sopstvenim reformama“, što dodatno usporava njen napredak.
Dramatičan pad broja lansiranja – SAD i Kina dominiraju
Statistika jasno pokazuje koliko se situacija promenila u poslednjih nekoliko decenija. Tokom 2024. godine, Rusija je izvela svega 17 lansiranja, dok su Sjedinjene Američke Države obavile čak 145, a Kina 68.
Za poređenje, Roskosmos je 2000. godine izveo više od 30 lansiranja godišnje, dok su SAD imale 28, Evropa 12, a Kina svega pet. Danas, SAD su povećale broj lansiranja više od pet puta, pre svega zahvaljujući privatnim kompanijama poput Spejsiksa i Blu oridžina, dok je Kina investirala u agresivnu državnu strategiju i povećala broj lansiranja čak 14 puta.
Jedan od najozbiljnijih pokazatelja ruskog pada je činjenica da Novi Zeland, koji do pre nekoliko godina nije bio faktor u svemirskoj industriji, sada ima 13 lansiranja godišnje – gotovo jednako kao Rusija.
Foto: Shutterstock/Reuters
Putin menja rukovodstvo Roskosmosa
U pokušaju da preokrene situaciju, predsednik Rusije Vladimir Putin smenio je Jurija Borisova sa mesta generalnog direktora Roskosmosa i imenovao Dmitrija Bogdanova, bivšeg zamenika ministra saobraćaja, za novog šefa državne svemirske korporacije.
Međutim, mnogi analitičari smatraju da promena rukovodstva nije dovoljna i da su potrebne ozbiljne strateške reforme kako bi se ponovo uspostavio ruski primat u svemirskoj industriji.
Spejsiks i privatizacija svemira – ključ američkog uspeha
Jedan od ključnih razloga za dominaciju SAD u svemirskoj trci jeste uloga privatnog sektora. Spejsiks, kompanija Ilona Maska, potpuno je promenila pravila igre, omogućivši česte i jeftinije letove u svemir.
Dok je Roskosmos 2023. godine lansirao samo 17 raketa, Spejsiks je obavio više od 130 lansiranja, što jasno pokazuje koliko je privatizacija ključna za napredak u svemirskom istraživanju.
Za razliku od SAD, gde privatne kompanije dominiraju svemirskim sektorom, Rusija i dalje insistira na državnom monopolu, što dodatno usporava razvoj.
Budućnost ruskog svemirskog programa – raketa za višekratnu upotrebu i privatizacija
Svesna svojih problema, Rusija već razmatra strategije za povratak u svemirsku trku. Jedan od ključnih planova je razvoj rakete Amur-LNG, prve ruske rakete za višekratnu upotrebu.
Planirano je da ova raketa bude spremna do 2030. godine, ali mnogi stručnjaci smatraju da je taj rok predugačak i da je Rusiji potrebno brže delovanje kako bi sustigla konkurenciju.
Pored toga, sve češće se pominje i mogućnost otvaranja ruskog svemirskog sektora za privatne kompanije. Nekoliko ruskih startapova već je najavilo projekte za lansiranje satelita, a cilj je da se u narednim godinama u orbitu pošalje više od 1.000 ruskih satelita.
Problem finansiranja – budžet Roskosmosa daleko ispod konkurencije
Jedno od ključnih pitanja ostaje finansiranje ruskog svemirskog programa. Trenutno, Roskosmos raspolaže sa oko 10 milijardi rubalja godišnje, što je značajno manje u poređenju sa glavnim konkurentima.
Za poređenje, NASA-ina budžetska izdvajanja za 2024. godinu iznose 25 milijardi dolara, Kina ulaže oko 15 milijardi dolara godišnje u svemirski program, dok Rusija planira ukupna ulaganja od oko 800 miliona dolara za narednih šest godina. Jasno je da su ruska ulaganja daleko ispod nivoa koji bi omogućio brzi razvoj novih tehnologija.
Rusija na prekretnici u svemirskoj trci
Rusija se sada nalazi na prekretnici kada je reč o njenoj svemirskoj industriji.
Ako želi da ponovo postane ozbiljan takmac u globalnoj trci za osvajanje svemira, biće neophodno ne samo povećanje ulaganja, već i modernizacija poslovnog modela, uključujući veću ulogu privatnog sektora.
U suprotnom, pretnja od daljeg zaostajanja za SAD i Kinom, ali i novim igračima poput Indije i čak Novog Zelanda, mogla bi značiti kraj ruske dominacije u svemiru kakvu je nekada imala.
Francuski predsednik Emanuel Makron danas će ugostiti evropske lidere na sastanku u Parizu, gde će glavna tema biti situacija u Ukrajini i budući pravac evropske politike prema ratu, saopštio je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro.
Ukrajinski dronovi napali su ruski Krasnodarski kraj, pri čemu je jedan čovek povređen, a najmanje 12 kuća oštećeno, saopštio je jutros guverner Veniamin Kondratjev.
Rusija neće zaustaviti napredovanje radi mirovnih pregovora, a Ukrajina mora biti spremna na dugotrajno i teško ratovanje, izjavio je ukrajinski oficir Anton Černi, učesnik borbi u Donbasu, na kanalu „Alfa medija“.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuski predsednik Emanuel Makron danas će ugostiti evropske lidere na sastanku u Parizu, gde će glavna tema biti situacija u Ukrajini i budući pravac evropske politike prema ratu, saopštio je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je da je poražavajuće što je Beogrdski univerzitet pao na Šangajskoj listi i da je to direktna posledica blokada i rektora Vladana Đokića.
U Crnoj Gori je u ovom trenutku aktivno više požara na području Herceg Novog, Nikšića i Ulcinja, a prema rečima turista i meštana, protekla noć je bila jeziva.
Napad koji se tokom protekle noći dogodio na Novom Beogradu, u kom je Vuk Vučinić zadobio izuzetno teške i po život opasne povrede sečivom, ponovo je u žižu javnosti vratio jedno od najzanimljivijih imena povezanih sa hapšenjem klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.