Velika Britanija mora radikalno promeniti svoj dosadašnji pristup ukrajinskoj krizi, jer je američki predsednik Donald Tramp "pocepao" dosadašnju strategiju, piše baron Robert Skidelski u tekstu za Gardijan.
- Kada dođe do sloma dugoročne i dosledne politike, vreme je za analizu – gde smo pogrešili i šta još možemo da učinimo kako bi se Britanija vratila u proces iz kojeg je postala uglavnom nebitna - piše Skidelski.
Britanija insistirala na vojnoj pobedi Kijeva – sada je marginalizovana
London je dugo zagovarao tvrdu liniju da je jedini prihvatljiv ishod sukoba pobeda Kijeva, podseća Skidelski.
Taj stav bio je toliko rigidno zastupljen da je bivši premijer Boris Džonson lično osujetio mirovni sporazum iz Istanbula u aprilu 2022. godine, tvrdi on.
Britanska politika prema Ukrajini, ocenjuje Skidelski, bila je opasna kombinacija hladnoratovske "domino teorije", ideološkog moralizma iz 19. veka i iluzije o britansko-američkom "specijalnom odnosu".
Foto: Ministarstvo Odbrane Ruske Federacije
- U tom okviru, Rusija je po definiciji agresor, a širenje NATO-a na istok se ne dovodi u pitanje – ni politički ni vojno - piše on.
Međutim, dodaje, taj pristup je od početka bio nedosledan, jer je Britanija istovremeno odbacila i diplomatske pregovore i vojnu intervenciju, svesna da Ukrajina ne može beskonačno ratovati.
- Niko nije bio spreman da rizikuje nuklearni rat zbog Ukrajine - konstatuje Skidelski.
London ignorisao mirovne predloge, pa ostavljen po strani
Baron podseća da su mnoge zemlje – Kina, Brazil, Južna Afrika, Meksiko, Mađarska i Vatikan – predlagale različite mirovne inicijative, ali da je London insistirao isključivo na vojnoj pobedi Ukrajine.
Međutim, nedavni direktni pregovori između Rusije i SAD, u kojima ni Ukrajina ni evropski saveznici Vašingtona nisu učestvovali, potpuno su obesmislili ovaj stav i Britaniju ostavili po strani, navodi Skidelski.
On ističe da se London ne može vratiti u pregovore predlogom premijera Kira Starmera o slanju "mirotvoraca" u Ukrajinu, jer je to samo očajnički pokušaj da Britanija sačuva obraz, a ujedno i potez koji je neprihvatljiv za Moskvu.
Povratak uticaja kroz dijalog o miru
Jedini način da Britanija povrati značaj i politički kredibilitet, smatra Skidelski, bio bi da pokrene ozbiljan dijalog o miru – bilo sa Volodimirom Zelenskim, bilo sa njegovim mogućim naslednikom.
Takav sporazum, prema njegovim rečima, trebalo bi da bude prihvatljiv za Ukrajinu, a Evropa bi ga finansirala.
- Samo tako Britanija može povratiti svoj značaj i dostojanstvo - zaključuje baron Skidelski.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da ta zemlja razmatra ukidanje sankcija Rusiji, kao i da podržava ideju da dve zemlje zajedno rade na pristupu retkim zemnim metalima.
Francuske i britanske oružane snage mogle bi biti raspoređene na teritoriji Ukrajine, ali ne na frontu, već u gradovima, lukama, nuklearnim elektranama i na drugim ključnim infrastrukturnim objektima, piše britanski Telegraf, pozivajući se na zapadne izvore.
Kijev je prihvatio uslove sporazuma o retkim mineralima sa Sjedinjenim Američkim Državama, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao bi da ga potpiše već prekosutra u Vašingtonu. Detalji sporazuma već su počeli da cure.
U selu Holmogorovka, u Kalinjingradskoj oblasti Rusije, vozač „Forda Mustanga“ udario je u 11 parkiranih automobila, prenosi „Moskovski komsomolac u Kalinjingradu“, pozivajući se na regionalnu saobraćajnu policiju.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Žene u Lavovu pokušale su da spreče pripadnike ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCK) i policiju da odvedu mladića tokom mobilizacije.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da ta zemlja razmatra ukidanje sankcija Rusiji, kao i da podržava ideju da dve zemlje zajedno rade na pristupu retkim zemnim metalima.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas je obišao Severnobački okrug, a tom prilikom odgovarao je i na pitanja novinara o najvažnijim temama.
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Na Fejsbuk stranici Udruženja "Zaštitimo Jadar i Rađevinu" oglasio se predsednik tog udruženja Momčilo Alimpić, čija je objava ogolila konačni sunovrat među takozvanim ekološkim aktivistima.
U naredne četiri godine nemački gigant Folksvagen će otpustiti 100.000 ljudi, a Srbija, zahvaljujući mudroj politici Aleksandra Vučića, otvara nova radna mesta!
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Novinar Mladen Mijatović objavio je snimak hapšenja osumnjičenog piromana S. J. (32), koji je, kako se sumnja, skoro tri nedelje bežao od policije nakon serije paljenja automobila na području Futoga i Novog Sada.
Mihailo B. (42) iz Čačka proglašen je neuračunljivim, a zbog surovog ubistva svojih roditelja Jovana B. (77) i Milicu B. (72), koje se dogodilo 17. marta 2025. godine u porodičnom stanu u naselju Ljubić kej, izrečena mu je mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
Dvojica maloletnika, stara 16 i 13 godina, izazvali su požar u objektu koji je u vlasništvu Ekonomsko-ugostiteljske škole u Nikšiću, a protiv šesnaestogodišnjaka je podneta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično delo izazivanje opšte opasnosti, saopštila je policija.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Ako tražite brz i jednostavan desert koji se ne peče, torta sa ćeten alvom je odličan izbor. Ekipa magazina je probala, a rezultat je kremasta i preukusna poslastica kojoj je teško odoleti.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da će jutarnji program u znak protesta voditi gola, ukoliko komentari na račun duge haljine koju je nosila nastave da se nižu.
Učesnik muzičkog takmičenja "Nikad nije kasno", Rade Čitlučanin, ostao je bez porodičnog doma u Obrenovcu nakon što je u požaru krov i ceo objekt potpuno izgoreo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.