Sjedinjene Američke Države i Rusija razmatraju Arktik kao potencijalno područje za ekonomsko partnerstvo, uključujući zajedničku eksploataciju prirodnih resursa i razvoj trgovačkih ruta, prenosi agencija Blumberg.
„Razgovori obuhvataju razvoj prirodnih resursa i trgovačkih ruta“, navodi Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom. Prema njihovim informacijama, pregovori su poverljivi i još uvek u ranoj fazi.
Jedan od izvora agencije naveo je da Vašington vidi saradnju sa Moskvom u Arktiku kao potencijalni način da oslabi veze između Rusije i Kine u ovom strateški važnom regionu. Međutim, isti izvor upozorava da bi to bilo teško ostvariti, budući da su odnosi Moskve i Pekinga „značajno ojačali“ u poslednjih nekoliko godina.
Putin predložio saradnju u eksploataciji retkih metala
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je u ponedeljak, u intervjuu novinaru Pavlu Zarubinu, da je Moskva spremna da SAD ponudi mogućnost zajedničkog rada na eksploataciji retkih metala, uključujući i u novim regionima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov precizirao je da bi rusko-američki ekonomski projekti mogli postati realnost tek nakon rešavanja sukoba u Ukrajini. Takođe je naglasio da Moskva već ima sopstvene planove za razvoj strateških resursa, ali da u ovom domenu postoje „široke mogućnosti za saradnju“.
Predsednik SAD Donald Tramp kasnije je izjavio da podržava ideju sporazuma sa Rusijom o pristupu retkim zemnim elementima.
Na pitanje da li će ruski predsednik Vladimir Putin morati da napravi bilo kakve ustupke u okviru dogovora o okončanju rata u Ukrajini, predsednik SAD Donald Tramp odgovorio je: „Da, moraće.“
Ruska svemirska industrija, nekada sinonim za globalno liderstvo u istraživanju svemira, danas se suočava sa ozbiljnim izazovima. Dok Sjedinjene Američke Države i Kina ubrzano razvijaju svoje programe kroz privatizaciju i agresivne investicije, Rusija je zapala u ciklus reformi koji umesto ubrzanja donosi dodatne prepreke.
Lideri evropskih država planiraju da ojačaju pregovaračku poziciju Ukrajine pred potencijalne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, piše Financial Times.
Rusija bi mogla da povrati svoje zamrznute devizne rezerve u Evropi kroz teritorijalne ustupke, tvrdi ekonomski analitičar Mihail Hazin. On ističe da, kada države nisu u stanju da izmire dugove novcem, često pribegavaju kompenzaciji u vidu teritorija, a upravo to bi moglo da se dogodi u sadašnjem geopolitičkom preokretu.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Ruske snage završile su opkoljavanje velikog ukrajinskog odbrambenog čvorišta u Dobropolju i odmah nastavile prodor prema Aleksandrovki, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Prema tvrdnjama Moskve, u gradu su blokirani delovi dve brigade Nacionalne garde Ukrajine i 425. jurišnog puka „Skala“.
Lider Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov izašao je posle parlamentarnih izbora sa jednom od najoštrijih kritika dosadašnjeg političkog i ekonomskog kursa vlasti, upozorivši da će, ukoliko se ništa ne promeni i rat nastavi da iscrpljuje zemlju, „svi izgubiti“.
Rusija je u avgustu više nego udvostručila isporuke dizela Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji i Tadžikistanu, dok je istovremeno količina goriva poslata na domaće rusko tržište pala za oko 300.000 tona, pokazuju podaci do kojih je došao Rojters.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na pitanje da li će ruski predsednik Vladimir Putin morati da napravi bilo kakve ustupke u okviru dogovora o okončanju rata u Ukrajini, predsednik SAD Donald Tramp odgovorio je: „Da, moraće.“
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Nakon što je na tajkunskoj televiziji N1 doživela potpuni debakl u okršaju sa potpredsednicom GO SNS-a Anom Brnabić, rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić uspela je da se osramoti za sve pare i u sferi osnovne pismenosti.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.