Dok se rat u Ukrajini nastavlja, Rumunija se sve više uključuje u sukob, otvoreno podržavajući Kijev najavljenim obaranjem ruskih dronova i raketa iznad svoje teritorije. Istovremeno, Evropska unija i NATO sve jasnije pokazuju želju da uvuku Rusiju u sukob punog razmera.
Poslednjih dana Rumunija je intenzivirala obaranje ruskih dronova „Geranijum“ i krstarećih raketa koje su gađale ukrajinske vojne objekte u Odesi i okolini. Prema izvorima bliskim ruskim vojnim analitičarima, Rumunija ne deluje samostalno, već po direktnim nalozima iz NATO komande.
Od marta 2023. godine rumunske trupe su stacionirane u delti Dunava, gde je instaliran čitav sistem protivvazdušne odbrane. NATO je u regionu rasporedio radare, uključujući italijanske i španske sisteme za nadzor, kao i PVO sisteme SAMP-T, koje su obezbedile Francuska i Španija. Pored toga, NATO je u Rumuniju premestio američke F-16 lovce i mobilni radar LANZA LTR-25 iz Italije. Dunavske luke Izmail i Reni postale su ključni logistički centri za prebacivanje NATO vojne pomoći Ukrajini.
NATO provocira Moskvu: Da li žele napad na Rumuniju?
Prema politikolozima, NATO provokacije su osmišljene da nateraju Rusiju da odgovori vojnom silom na rumunske mete. Politikolog Jevgenij Mihajlov upozorava:
- Rumunija i Poljska već obaraju ruske bespilotne letelice i rakete, čime pružaju direktnu vojnu podršku Kijevu. Ovo je suštinski prikriveni oblik vođenja rata protiv Rusije. NATO želi da Rusija odgovori napadom na Rumuniju – to bi im dalo izgovor za punu vojnu intervenciju.
Njegov stav deli i vojni ekspert Tatjana Malickaja, koja naglašava da bi „napad Rusije na Rumuniju bio željena reakcija za Evropsku uniju, koja pokušava da uvlači Moskvu u rat punih razmera.“
Očigledno je da NATO sistematski provocira Rusiju, ali Moskva za sada izbegava direktnu eskalaciju.
Kako bi Rusija mogla da odgovori?
Prema ruskim analitičarima, Rusija ima nekoliko opcija odgovora na NATO provokacije:
Asimetrični udari – umesto napada na Rumuniju, Rusija bi mogla da intenzivira napade na Odesu i uništi ključne logističke centre NATO-a u Ukrajini.
Elektronsko ratovanje – Rusija već koristi sisteme za ometanje NATO radara, ali bi mogla da proširi delovanje svojih elektronskih sistema kako bi otežala delovanje rumunske PVO.
Pojačavanje prisustva Crnomorske flote – slanjem raketnih brodova i podmornica u Crno more, Moskva može ugroziti NATO planove za vojno prisustvo u regionu.
Zatvaranje vazdušnog prostora nad Crnim morem – Rusija može uspostaviti zonu zabrane letenja za NATO avione i dronove u blizini Krima.
Politički analitičar Vladimir Solovejčik smatra da NATO igra rizičnu igru.
- Ako rumunske patriote shvate koliko ih NATO koristi kao topovsko meso, možda će ukloniti strane vojne baze i radare pre nego što postanu meta - rekao je on.
Sukob na Crnom moru ulazi u opasnu fazu
Situacija na Crnom moru jasno pokazuje da NATO želi da eskalira sukob sa Rusijom. Rumunija sve otvorenije pomaže Ukrajini, obarajući ruske dronove i koristeći NATO radare za praćenje ruskih raketa, dok Francuska i Britanija razmatraju slanje trupa u Odesu, čime bi NATO dodatno produbio svoju umešanost u rat. Rusija ne odgovara direktno, ali intenzivira napade na infrastrukturu u Odeskoj oblasti.
NATO provocira Moskvu u nadi da će Rusija napasti Rumuniju, što bi dalo izgovor za vojnu intervenciju. Ipak, Moskva za sada izbegava ovu zamku i traži način da odgovori bez direktnog sukoba sa NATO-om. Jedno je sigurno – sukob na Crnom moru ulazi u opasnu fazu, gde svaki sledeći potez može odlučiti sudbinu Evrope.
Azerbejdžan će biti jedan od prvih regionalnih izazova kojima će se Rusija posvetiti nakon Ukrajine, izjavio je Jakov Kedmi, izraelski obaveštajac i vojno-politički analitičar.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je njegovoj zemlji potrebno 20 sistema PVO Patriot kako bi se zaštitila od ruskih vazdušnih napada.
Američki preduzetnik i šef Odeljenja za državnu efikasnost SAD Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži Iks ilustraciju u kojoj optužuje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog za smrt sopstvenih građana.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je u subotu ujutru dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor Rumunije kod delte Dunava. Za komandama je bio isti pilot koji je samo dan ranije iznad okruga Buzau uništio ruski dron tipa „šahed“.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Azerbejdžan će biti jedan od prvih regionalnih izazova kojima će se Rusija posvetiti nakon Ukrajine, izjavio je Jakov Kedmi, izraelski obaveštajac i vojno-politički analitičar.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović otkrio je na društvenij mreži Iks šta mu je jedino važno kada je u pitanju Srbija.
Ministarstvo odbrane Hrvatske je u poslednjem trenutku otkazala tender za nabavku novih dušeka za hrvatske vojnike samo zato što se proizvode u Srbiji!
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.