Dok se rat u Ukrajini nastavlja, Rumunija se sve više uključuje u sukob, otvoreno podržavajući Kijev najavljenim obaranjem ruskih dronova i raketa iznad svoje teritorije. Istovremeno, Evropska unija i NATO sve jasnije pokazuju želju da uvuku Rusiju u sukob punog razmera.
Poslednjih dana Rumunija je intenzivirala obaranje ruskih dronova „Geranijum“ i krstarećih raketa koje su gađale ukrajinske vojne objekte u Odesi i okolini. Prema izvorima bliskim ruskim vojnim analitičarima, Rumunija ne deluje samostalno, već po direktnim nalozima iz NATO komande.
Od marta 2023. godine rumunske trupe su stacionirane u delti Dunava, gde je instaliran čitav sistem protivvazdušne odbrane. NATO je u regionu rasporedio radare, uključujući italijanske i španske sisteme za nadzor, kao i PVO sisteme SAMP-T, koje su obezbedile Francuska i Španija. Pored toga, NATO je u Rumuniju premestio američke F-16 lovce i mobilni radar LANZA LTR-25 iz Italije. Dunavske luke Izmail i Reni postale su ključni logistički centri za prebacivanje NATO vojne pomoći Ukrajini.
NATO provocira Moskvu: Da li žele napad na Rumuniju?
Prema politikolozima, NATO provokacije su osmišljene da nateraju Rusiju da odgovori vojnom silom na rumunske mete. Politikolog Jevgenij Mihajlov upozorava:
- Rumunija i Poljska već obaraju ruske bespilotne letelice i rakete, čime pružaju direktnu vojnu podršku Kijevu. Ovo je suštinski prikriveni oblik vođenja rata protiv Rusije. NATO želi da Rusija odgovori napadom na Rumuniju – to bi im dalo izgovor za punu vojnu intervenciju.
Njegov stav deli i vojni ekspert Tatjana Malickaja, koja naglašava da bi „napad Rusije na Rumuniju bio željena reakcija za Evropsku uniju, koja pokušava da uvlači Moskvu u rat punih razmera.“
Očigledno je da NATO sistematski provocira Rusiju, ali Moskva za sada izbegava direktnu eskalaciju.
Kako bi Rusija mogla da odgovori?
Prema ruskim analitičarima, Rusija ima nekoliko opcija odgovora na NATO provokacije:
Asimetrični udari – umesto napada na Rumuniju, Rusija bi mogla da intenzivira napade na Odesu i uništi ključne logističke centre NATO-a u Ukrajini.
Elektronsko ratovanje – Rusija već koristi sisteme za ometanje NATO radara, ali bi mogla da proširi delovanje svojih elektronskih sistema kako bi otežala delovanje rumunske PVO.
Pojačavanje prisustva Crnomorske flote – slanjem raketnih brodova i podmornica u Crno more, Moskva može ugroziti NATO planove za vojno prisustvo u regionu.
Zatvaranje vazdušnog prostora nad Crnim morem – Rusija može uspostaviti zonu zabrane letenja za NATO avione i dronove u blizini Krima.
Politički analitičar Vladimir Solovejčik smatra da NATO igra rizičnu igru.
- Ako rumunske patriote shvate koliko ih NATO koristi kao topovsko meso, možda će ukloniti strane vojne baze i radare pre nego što postanu meta - rekao je on.
Sukob na Crnom moru ulazi u opasnu fazu
Situacija na Crnom moru jasno pokazuje da NATO želi da eskalira sukob sa Rusijom. Rumunija sve otvorenije pomaže Ukrajini, obarajući ruske dronove i koristeći NATO radare za praćenje ruskih raketa, dok Francuska i Britanija razmatraju slanje trupa u Odesu, čime bi NATO dodatno produbio svoju umešanost u rat. Rusija ne odgovara direktno, ali intenzivira napade na infrastrukturu u Odeskoj oblasti.
NATO provocira Moskvu u nadi da će Rusija napasti Rumuniju, što bi dalo izgovor za vojnu intervenciju. Ipak, Moskva za sada izbegava ovu zamku i traži način da odgovori bez direktnog sukoba sa NATO-om. Jedno je sigurno – sukob na Crnom moru ulazi u opasnu fazu, gde svaki sledeći potez može odlučiti sudbinu Evrope.
Azerbejdžan će biti jedan od prvih regionalnih izazova kojima će se Rusija posvetiti nakon Ukrajine, izjavio je Jakov Kedmi, izraelski obaveštajac i vojno-politički analitičar.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je njegovoj zemlji potrebno 20 sistema PVO Patriot kako bi se zaštitila od ruskih vazdušnih napada.
Američki preduzetnik i šef Odeljenja za državnu efikasnost SAD Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži Iks ilustraciju u kojoj optužuje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog za smrt sopstvenih građana.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Bivši komandant jedinice udarnih dronova OSU Valerij Borovik najavio je da će ukrajinski napadi na Krim biti pojačani i poručio Ukrajincima koji se nalaze na poluostrvu da pokušaju da se evakuišu, dok je ruskim snagama i saradnicima Moskve zapretio da se „čuvaju“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska strana predlagala da se borbena dejstva ograniče samo na četiri regiona — Hersonsku oblast, Zaporošku oblast, Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku - dok bi na svim ostalim pravcima borbe bile prekinute.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
U Rusiji se ponovo šire tvrdnje o mogućoj velikoj mobilizaciji, koja bi, prema navodima pojedinih ratnih „Z“ kanala, mogla da obuhvati do 1,2 miliona ljudi. Zvanične potvrde za sada nema, a ruske vlasti se nisu oglasile najavom takve mere.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Azerbejdžan će biti jedan od prvih regionalnih izazova kojima će se Rusija posvetiti nakon Ukrajine, izjavio je Jakov Kedmi, izraelski obaveštajac i vojno-politički analitičar.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.