Profesorka dr Nina Kršljanin, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na Katedri za pravnu istoriju, poručila je da aktuelni protesti nisu otkrili mnogo toga o studentima, ali jesu o njihovim profesorima.
Tekst profesorke Nine Kršljanin prenosimo u celosti:
" Čini se da aktuelni protesti nisu otkrili mnogo toga o studentima, ali jesu o njihovim profesorima.
Znali smo da mladi ljudi, u proseku, radije slušaju svoje vršnjake, ili one koji im pristupe drugarski, kvazi-mladalački, nego one starije, drugačije, iz nekog drugog doba. (I mada su neki aspekti toga oduvek postojali, pandemiju nepoštovanja prema starosti i tradiciji razvio je tek kolektivni Zapad u HH veku, ali to je druga priča.) Znali smo da im je draže da stupe u akciju, makar plan i smisao videli tek maglovito, nego da strpljivo sede nad knjigama i sistematski rade. Znali smo da su često skloni da se bore rukovođeni utiskom ispravnog pre nego dobro izvaganim shvatanjem pravnog. Uz izvinjenje studentima koji nisu takvi, znali smo i da neretko utroše više vremena na borbu za još jedan ispitni rok, nego na samo učenje za iste te ispite. Nikoga neće iznenaditi ni da im, zbog razumljivog neiskustva, nije lako da shvate kad neko njima manipuliše. Znali smo da neretko nisu u pravu, ali da je učenje na greškama bitan deo sazrevanja.
O profesorima, međutim, imamo drugačiju sliku. Očekujemo da su intelektualci, široko obrazovani, promišljeni, čak mudri. Da imaju veliko znanje koje su kadri i da primene, i da prenesu svojim studentima. Da im je stalo do tih studenata i do toga da oni steknu potrebno znanje i umeće. Da su iskrene patriote - koliko su samo profesori bili angažovani u obnavljanju Srbije u XIX veku!
Mnogi su poslednjih meseci koristili floskulu da su blokade najvažniji ispit – za studente. Pre deluje da su ispit za profesore, i veoma me rastužuje koliko njih, nas, na tom ispitu pada. A najviše me uznemirava stanje u mojoj kući - na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu - i još mi je tužnije što moja zebnja tamo ne nalazi mnogo ušiju koje bi je saslušale.
Za mnoge od svojih starijih profesora i kolega vršnjaka sam dugo bila uverena da su stručni i časni ljudi. Da se naši stavovi po mnogim pitanjima, pa i političkim, mogu razlikovati, ali da su spremni da saslušaju svakoga, da poštuju i neistomišljenike, da pruže pomoć i zaštitu slabijima. Gledajući javno iznete reči i postupke mnogih od njih, sve je teže u to poverovati.
Nesporno je pravo svakoga da zastupa i glasno iznosi svoja politička uverenja. Teško da je ikada igde bilo vlasti koja se ne bi mogla osnovano kritikovati. Ali nesporno je i da se time ne sme napadati na prava drugih. Da treba postupati časno i principijelno. Da u žaru borbe ne treba gubiti cilj iz vida - a da ne govorimo o onome da cilj (ne) opravdava sredstva. Moje uverenje je da politici nije mesto na univerzitetima, koji su u nju i previše upleteni. A o školama da ne govorimo.
Zabrinjavajući broj nastavnika gotovo svih fakulteta je glasao za podršku ne samo zahtevima studenata koji protestuju, već i, prećutno ili izričito, njihovim nezakonito organizovanim blokadama i plenumima. A ne bih rekla da su pritom upozorili studente na posledice koje bi u pravnoj državi trebalo da ih čekaju zbog takvog postupanja. Čovek bi pomislio da barem na Pravnom fakultetu to neće proći zbog očigledne protivpravnosti - ali bi se, nažalost, prevario. Motivacije su bile razne - od dobronamernih do straha. Ali, postoji li validan razlog za zaustavljanje prosvetiteljske misije univerziteta, bez da je, ne daj Bože, u zemlji ponovo ratno stanje? Zar to neko priželjkuje?
Ne verujem da je iko glasao misleći: „Rešićemo probleme sa neefikasnim pravosuđem tako što ćemo prestati da obrazujemo pravnike!“ „Kad desetine hiljada studenata i srednjoškolaca izgube godinu, oslobodićemo se korupcije!“ Mnogi su sigurno mislili i da sve neće potrajati predugo. Možda će januarski rok početi sa zakašnjenjem, ali onda će se protesti završiti na ovaj ili onaj način, i sve će se vratiti u normalu.
Međutim, već je april, a stanje je još gore. Sve više se govori o problemima koje bi gubitak školske godine mogao da izazove - kako za same mlade ljude, tako i za obrazovne institucije. (Problem dodatno pogoršava ionako zlosrećni bolonjski sistem, koji se nadam da ćemo uskoro imati hrabrosti da napustimo, ali ni to sad nije tema.) Ne sumnjam da ima studenata koji sede kod kuće i uče: poneki dođu i na konsultacije koje, barem, nisu blokirane. Ali nije glavna svrha nastave da pomogne u memorisanju činjenica, već da razvija način razmišljanja bitan za određenu struku – u našem slučaju, pravničku. A to je teško bez žive reči.
Nekoliko visokoškolskih ustanova jeste počelo sa borbom protiv blokada, ali veliki broj nastavnika Pravnog fakulteta je ideju povratka nastavi dočekao s antipatijom, ako ne i otvoreno neprijateljski. (Čast izuzecima, naravno!) Na komentare o nezakonitosti plenuma i blokada uglavnom nisu voljni ni da se osvrnu. Protiv ideje o anketi koja bi pokazala koliko je studenata za nastavak studija – jer, ipak, na plenum mahom dolazi par desetina, a Pravni fakultet ima preko 8.000 upisanih studenata – uvek nalaze argumente. Neretko su to formalnosti, birokratski nedostaci inicijative ili nedovoljno dostojanstveno ponašanje podnosilaca - što bi mogao biti validan pristup samo ako bi bio jednako primenjen i na studente sa druge strane. Ko bi uopšte i pomenuo da je svaka anketa izlišna, jer je držanje nastave naša zakonska obaveza! A, usuđujem se reći, i moralna. Nažalost, u nekim nastupima i novinskim tekstovima, profesori Pravnog fakulteta deluju puni revolucionarnog zanosa nespremnog da ustukne ni pred pravom, ni pred logikom, a o saosećanju ni da ne govorimo.
Poštovani profesori, drage kolege - setimo se misli da revolucija jede svoju decu. (Mislite li da se to odnosi samo na studente?) Setite se barem jednog primera uspešne revolucije posle koje nije bilo ni zloupotreba, ni terora, ni nasilnog lomljenja kako poretka, tako i ljudskih života. Meni, pravnom istoričaru, ne pada na pamet nijedna čiji bi savremenici bili takve sreće. Klatno se potom vrati, naravno. Stvari dođu na svoje mesto pre ili kasnije, doći će i sada. Ali uvek uz mnogo haosa, patnje i nepravde – uz štetu koja se ne može nikada u celosti nadoknaditi. Zar je to ono što zaista želite? Pa znam da ste čitali i Rajsa, i Jovanovića, i mnoge druge velikane. Zar bi oni na ovo bili ponosni?
Ko god želi da se bori za promene, neka se bori, ima pravo - svim zakonitim sredstvima! Zar ne bi profesori prava trebalo tome da uče svoje studente? Kako legalno, pošteno i časno da se bore za svoja prava i svoja uverenja? Zar ne bi država tome trebalo da uči svoje građane - barem nagrađivanjem takvog postupanja, a kažnjavanjem nezakonitog, nepristrasnom primenom prava prema svima? Zar ne bi najbolji odgovor jednog studenta prava na svaku nepravdu u društvu trebalo da bude: „Ja ću postati dobar pravnik, ja ću svojim delanjem u struci ovo promeniti!“ Zar ne bismo bili ponosni na studente koji vredno uče, uspešno polažu ispite, a pored svega toga nalaze vreme i da predlažu reforme, pišu nacrte boljih zakona, skreću javnosti pažnju na probleme sa primenom postojećih? Pa, ako žele, neka i protestuju. Na legalno prijavljenim skupovima, sa promišljenim porukama, bez vulgarnosti, bez besa, bez vređanja neistomišljenika. Bez nasilja, bez vandalizma (zar je samo meni muka od snimaka iz SKC-a?), bez lažnih vesti i medijskih spinova, bez prihvatanja onih koji entuzijastično u etar šalju protivpravne i antisrpske poruke. (Nemoguće da samo u meni izaziva gnev predstava „Zoran Đinđić“ - a samo je jedna od bezbroj primera.) Bez ometanja onih kolega koji žele samo da uče i postanu dobri u svojoj struci. Bez revolucije, jer se ona, čak i da nije „obojena“, ne može izvesti bez zla.
Želite li takve studente kojima ćete se ponositi? Pomozite im. Pomozimo im. Mi smo njihovi profesori", poručila je profesorka Kršljanin za dnevni list "Politiku".
Student Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Miloš Pavlović, pisao je u ime grupe studenata "Studenti koji žele da uče" i Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope.
Oko 200 Srba iz svih krajeva AP Kosova i Metohije krenulo je jutros peške ka Beogradu kako bi u subotu 12. aprila stigli na veliki narodni skup koji se održava u srpskoj prestonici.
Jaz između studenata i ekstremističkog krila sprske opozicije sve je dublji, a u prilog tome govori i članak objavljen na portalu Autonomija, portalu okorelog antisrbina Dinka Gruhonjića!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Student Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Miloš Pavlović, pisao je u ime grupe studenata "Studenti koji žele da uče" i Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Vukša Dragović, lider Srpskih suverenista podelio je urnebesan snimak Ilije Srdanovića iz Skupštine Srbije, na kojem prvi na Studentskoj listi odgovara na pitanje novinara.
Zbog kiše koja je paralisala saobraćaj u gotovo celoj Srbiji, smanjena je dozvoljena brzina u tunelima Lipak, Železnik, Straževica i Beli Potok na obilaznici oko Beograda.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja kriminalističke policije Policijske uprave u Smederevu, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom i Poreskom policijom, uhapsili su P. U. (63) i G. M. (61) iz Smedereva zbog sumnje da su zajedno izvršili krivična dela poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i falsifikovanje službene isprave.
U sudaru teretnog vozila i putničkog automobila jutros na deonici puta Nevesinje - Mostar u Bosni i Hercegovini povređeno je više osoba. Pričinjena je i veća materijalna šteta.
Sudija za prethodni postupak suda u Ilfovu na jugu Rumunije odredio je danas kućni pritvor bivšem predsedničkom kandidatu Kalinu Đorđeskuu, optuženom da je zajedno sa biznismenom Jonelom Rusenom prevario jednog preduzetnika za 1,1 milion evra.
Jemen, zemlja koja već godinama prolazi kroz ogromna stradanja, suočava se sa sve dubljom krizom. Međunarodno priznata vlada, čiji opstanak u velikoj meri zavisi od podrške saveznika poput Saudijske Arabije, nalazi se na ivici ozbiljnog poraza.
Roditelji Frančeska Đanela (14), koji je preminuo od tumora jer nije blagovremeno lečen, pošto su se pridržavali takozvane Hamerove metode, sistema alternativne medicine koji je osmislio Rik Gerd Hamer, osuđeni su na po dve godine zatvora zbog ubistva iz nehata.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži X komentar o takozvanoj "Tukididovoj zamci", nekoliko sati nakon dolaska američkog predsednika Donalda Trampa u kineski grad Šenžen.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Mali pas primetio je nepozvanog gosta na terasi, a onda izveo nešto što niko nije očekivao. Snimak njegovog obračuna sa vevericom postao je hit na TikToku i prikupio više od milion pregleda.
Britanska voditeljka i glumica Maja Džama ponovo je dokazala da joj crveni tepih i te kako dobro stoji. Na dodeli prestižnih "GQ" nagrada za muškarca godine u Londonu pojavila se u izdanju koje je izazvalo veliku pažnju, a njena modna kombinacija bila je sve samo ne obična.
Posle čak 13 godina čekanja, ljubitelji čuvenog serijala Grand Theft Auto konačno su dočekali novi nastavak. GTA 6 počeo je da stiže igračima širom planete, a prve reakcije kritičara nagoveštavaju da bi ovo mogao da bude jedan od najvećih događaja u istoriji gejminga.
Pevačica Tijana Stojić vratila se na scenu novom pesmom "Skupo naplatio", a publiku je podsetila na dane slave i rijaliti "Sladak život", koji je 2014. godine emitovan na B92.
Pevačica Jelena Karleuša ponovo je uspela da izazove brojne reakcije, ovog puta svojim neobičnim modnim izdanjem i izjavama koje su privukle pažnju na društvenim mrežama.
Estradni par Biljana Jevtić i Aca Ilić imaju ogroman razlog za slavlje - njihov sin jedinac, Ivan Ilić, zvanično je postao član Advokatske komore Beograda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.