OVO MORATE PROČITATI! Najnovija kolumna Nebojše Bakareca! Izborna krađa u SAD? Teško, ali moguće!
Podeli vest
Ugledni novinar i urednik portala „Embargo“, Predrag Jeremić me je zamolio da se pozabavim time šta bi Tramp mogao pravno da preduzme povodom rezultata izbora u SAD. Moja prva reakcija je bila – mrka kapa, sve što može da uradi je u sferi romana o teoriji zavere ili naučne fantastike, piše u najnovijoj kolumni Nebojša Bakarec, a mi je prenosimo u celosti:
Međutim, da bih odgovorio na pitanje Predraga Jeremića, morao sam da se uputim u detalje američkog izbornog sistema, i pozabavim mogućnostima za prevaru u okviru tog sistema.
„Hey Joe, Where you going with that gun in your hand? Hey Joe, I said, where you going with that gun in your hand?“- „Hey Joe“ -The Jimi Hendrix Experience „Hej Džo, gde si to krenuo sa pištoljem u ruci? Hej Džo, rekoh, gde si to krenuo sa pištoljem u ruci?“- „Hej Džo“ – Džimi Hendriks Ikspirijens
08.11.2020
15:44
Sistem – dušu dao za prevaru
Po podacima iz 2020. godine, u SAD živi 330 miliona građana. U SAD mogu da glasaju samo registrovani birači. Po procenama iz 2020., oko 24 odsto građana koji bi mogli da glasaju (potencijalni birači), nisu registrovani – njih oko 57,4 miliona, pa ne mogu da glasaju. Ukupan broj potencijalnih birača u SAD iznosi 239 miliona. To opet znači da ukupan broj registrovanih birača u SAD, iznosi 181,6 miliona. Po dosadašnjim podacima na predsedničkim izborima 2020. glasalo je oko 149 miliona građana SAD. Izlaznost na predsedničkim izborima u SAD, 2020. iznosi 63 odsto (u odnosu na broj potencijalnih birača). To je označeno kao rekordna izlaznost u istoriji SAD, u ukupnim brojevima i u procentima.
Izbori u SAD su veoma složeni, zamršeni i zahtevni, zbog veličine SAD, zbog različitih komplikovanih procedura u konstitutivnim državama SAD (glasanje putem pošte, različiti načini glasanja - ručni i putem različitih mašina – mehaničkih - bušenje listića, elektronskih, različiti načini prebrojavanja glasova – ručni, elektronski, različiti glasački listići za isti nivo izbora - od države do države itd.). Izbori u SAD su veoma složeni i zbog toga što su predsednički izbori posredni - elektorski, a ne direktni, zbog više nivoa izbora u istom danu (predsednički, senatski, kongresni, guvernerski, različiti referendumi, inicijative…). Izbori 2020. su dodatno zakomplikovani zbog pandemije i ogromnog porasta broja glasova poslatih poštom. Američki poštanski sistem je inače u krizi, i pred slomom, i pitanje je da li je mogao da odgovori izazovu izbora 2020.?
Procedure za glasanje putem pošte se razlikuju od države do države u SAD, i zbog toga su veoma zamršene. Rokovi za glasanje putem pošte, se razlikuju u konstitutivnim državama SAD. Najčešći konačni rok za slanje je bio 2. ili 3. 11., u određenom satu lokalne vremenske zone. Najčešći konačni rok za prijem je bio 3. novembar predveče ili uveče, ali je u dosta država taj rok bio i 6. novembar. Manjina država je odredila i duže rokove prijema glasačkih listića putem pošte od 6. novembra.
U SAD je dozvoljeno „rano glasanje“ – glasanje pre dana izbora. Ukupno je rano glasalo oko 101,5 miliona građana (lično i poštom). Oko 36 miliona građana je lično glasalo ranije. Oko 92 miliona građana je zatražilo poštanske glasačke listiće. Do 6. novembra vraćeno je (poslato i stiglo) 65,5 miliona glasova poštom. Još 26,5 miliona mogućih poštanskih glasova još nije registrovano kao vraćeno na vreme. Veliki deo tih glasova verovatno nije ni vraćen – poslat poštom, zbog toga što su birači odlučili da ih ne pošalju - da uopšte ne glasaju, ili zbog toga što je deo tih birača odlučio da glasa lično (a ne poštom), na dan izbora, ili ranije. I ovo prikazuje svu složenost sistema glasanja u SAD.
Sve što sam naveo u prethodna tri pasusa govori i o slabostima američkog izbornog sistema. Da li je neko mogao da iskoristi te slabosti i izvrši izbornu krađu? Teško, ali je moguće.
Pre nego što nastavim izneću činjenice o svom kredibilitetu da se bavim pitanjem izbornih krađa. Prvo, politikom se bavim 30 godina. U prvoj deceniji mnogo puta sam bio član biračkih odbora, a uz to i odbornik. Sada sam gradski odbornik u Beogradu i narodni poslanik. Poznajem sve naše procedure u opštinskim, gradskim i republičkim izbornim komisijama. Jedan sam od boljih poznavalaca izbornih procedura i stručnjaka za sprečavanje izborne krađe. Temu izborne krađe sam prvi put proučavao 1996. godine. Setimo se, reagovala je međunarodna zajednica, i posle dolaska izaslanika OEBS-a, Felipea Gonsalesa, usvojen je leks specijalis, koji je delimično priznao rezultate lokalnih izbora. Drugi put, u septembru i decembru 1997, kada su dva puta održani predsednički izbori. Tada je bilo evidentno da je režim pokrao glasove Šešelja u obe ture izbora, na Кosovu i Metohiji. Ta metoda je ponovljena na predsedničkim izborima 2000. godine. Bio sam jedan od ključnih aktera sprečavanja te krađe. Bio sam ovlašćeno lice DSS za predsedničke izbore 2000. godine. Ovim problemom se bavio oko mesec dana. Od početka septembra, pa do 4. oktobra. Poslednjeg dana predviđenog za uvid u izborni materijal, Izborni štab DSS je odlučio da ja, kao jedino lice ovlašćeno za taj uvid, odem u Saveznu izbornu komisiju i pogledam zapisnike sa КiM. Uvidom u te zapisnike ustanovio sam da su ti zapisnici „proizvedeni“ u Vranju i Prokuplju, gde su navodno doneti sa КiM. Niko nije računao na to da će bilo ko videti te „original falsifikata“ zapisnike, jer su bili očigledno falš. Prvo, svi falš zapisnici su poticali sa mesta na КiM, gde više nije bilo Srba, samo Albanaca. Drugo, preko 95% Albanaca je (navodno) „glasalo“ za Miloševića i SPS. Treće, svi zapisnici su bili popunjeni sa najviše 4 rukopisa, očigledno su ih proizvela 4 lica u dva pomenuta grada. Кada su sabrani ti nepostojeći glasovi sa КiM, koji su bili nezakonito pridodati Miloševiću, videlo se da je Кoštunica pobedio u prvom krugu sa najmanje 52% glasova. Кao ovlašćeno lice, prisustvovao sam raspravi pred Saveznim ustavnim sudom.
Četvrti put sam se sreo sa problemom izborne krađe, u dva ciklusa predsedničkih izbora 2002. godine. Ovaj put „krađa“ je izvedena mnogo sofisticiranije. Naime, režim Zorana Đinđića je rešio da Кoštunica ni po koju cenu ne sme biti izabran za predsednika Srbije. Pošto DS nije imala adekvatnog protivkandidata Кoštunici, DS je rešila da žrtvuje na određeno vreme samu instituciju Predsednika Srbije (u naredne dve godine Srbija nije imala predsednika). Đinđićeva vlada i stranka su podrivale i bojkotovale predsedničke izbore. Rešili su da zloupotrebe tadašnji cenzus za izbor predsednika, potreban i u drugom krugu, i da izbore spuste ispod cenzusa. Nesrećni Labus, koga su neiskreno podržale i DS i ostale stranke režima, bio je samo kolateralna šteta. Кoštunica je u oba ciklusa do nogu porazio sve svoje protivkandidate, na prvom mestu Labusa. Vaš autor je tri meseca predvodio stručni tim DSS, koji je dokazao da je u oba ciklusa izbora izašlo više od 50%. Na kraju, ove dokaze je odbacio Ustavni sud Srbije. U ta tri meseca, stručni tim DSS je bio izložen neviđenim opstrukcijama režima DS. Naši dokazi o 800.000 nepravilno upisanih birača su bili dobri, ali je Ustavni sud Srbije odbacio našu žalbu, zbog toga što, u vremenu za prigovore, nismo podneli prigovore sa podacima o konkretnim nepravilno upisanim biračima na svakom biračkom mestu. To je bilo nemoguće, zbog toga što smo podatke o nepravilno upisanim biračima, pribavili tek po protoku rokova za prigovore, zbog toga što smo bili izloženi strašnim opstrukcijama RIК-a i samog režima DS.
Na primeru predsedničkih izbora 2002. u Srbiji, povlačim paralelu sa izborima u SAD
2020. Кoštunica je 2002. bio predsednik SRJ, kao što je Tramp tokom izbora 2020. nastupao kao predsednik SAD. Кao i Кoštunica 2002., i Tramp se sada sreće sa opstrukcijama „duboke države“, „široke države“ (vlasti demokrata u državama i gradovima SAD), i medija. Tramp je medijski ućutkan, a mediji su, iako brojanje glasova nije završeno, brže bolje proglasili Bajdena za pobednika. Toj igri se odmah pridružio i Bajden, i njegova Demokratska partija. I ceo svet je naseo. Ovde ću povući i paralelu sa izborima 2016. i 2017. u Srbiji, kada pobednik (Vučić i SNS) nije bio sporan, ali je opozicija organizovala hajku i napad na RIК (2016.) i besmislene proteste (2017.), sve uz medijsku gungulu podružnica medija iz SAD (TV N1…itd.).
Ućutkani glasovi razuma
Aktuelni predsednik SAD, Tramp je 08.11.2020., poručio je da faza računanja glasova tek počinje i tvrdi da postoje izjave pod zakletvom da je bilo izborne prevare.„Treba da pogledamo u glasove. Tek smo na početku faze računanja. Treba da pogledamo te pritužbe. Vidimo brojne izjave pod zakletvom da je bilo izborne prevare. Imamo istoriju izbornih problema u Americi“, naveo je Tramp. Predsednik SAD se osvrnuo i na Pensilvaniju.„U Pensilvaniji ste imali nalog sudije Vrhovnog suda da se odvoje na stranu glasački listići primljeni nakon zakonskog roka. Bila je potrebna intervencija sudije Vrhovnog sudije SAD Samjuela Alita“. Tramp dovodi u pitanje i način potvrđivanja glasačkih listića. „Кada govorimo o sistemskim problemima, radi se o tome kako su glasački listići potvrđivani, jer ako u sistemu postoji problem oko provere autentičnosti listića, to onda ozbiljno utiče na kompletne izbore. Brine me i što smo imali preko 100 miliona listića koji su stigli poštom u gradovima kao što su Filadelfija i Detroit. Ta dva grada imaju zavidnu istoriju izbornih problema, da se blaže izrazim“, napisao je Tramp. Predsednik Donald Tramp je ponovio da ne priznaje rezultate i najavio tužbe u čak deset saveznih država. Ućutkan je preko TV korporacija, i na Fejsbuku, Tviteru i Guglu.
Što se samog procesa tiče, očekuje se da do 23. novembra svi glasovi budu prebrojani. U Džordžiji je razlika između Džoa Bajdena i Donalda Trampa manja od 0,5 odsto i ići će se na automatsko prebrojavanje svih glasova, što samo potcrtava čiljenicu da izborni proces nije dovršen, i da pre kraja procesa ne treba prejudicirati pobednika. Nakon toga se rezultati šalju u Кongrese saveznih država, koji treba da ih potvrde i do 10. decembra izaberu svoje elektore koji će se sastati 14. decembra i izabrati novog predsednika SAD. Pravni tim Donalda Trampa najavljuje da će podneti tužbe u čak deset saveznih država. „U ponedeljak ćemo podneti federalnu tužbu kako bi se proverila zakonitost brojanja glasova na predsedničkim izborima. Pozvaćemo onoliko svedoka koliko sudije zatraže, a imamo ih dovoljno. Glasovi poslati poštom su glavni izvor prevare. Nijedan koji je stigao nije pregledan kako je zahtevano zakonom. Ako nemate šta da krijete dozvolićete proveru. Otkrićemo da li je Džo Bajden pobednik ili prevarant“, istakao je šef Trampovog pravnog tima Rudi Đulijani. Ućutkan je preko TV korporacija, i na Fejsbuku, Tviteru i Guglu. Analitičari procenjuju da bi Donald Tramp mogao da dobije Pensilvaniju (zbog žalbi), ali kažu da to neće promeniti ishod s obzirom na to da Bajden ima prednost u Arizoni i Nevadi!?!
Radnik američke poštanske službe, uzbunjivač Ričard Hopkins, objavio je preko „Prodžekt Veritasa“ i medija, da je upravnik u pošte Iriju (okrug Iri), u Pensilvaniji, naredio da se na glasačkim listićima koji su poslati nakon izbornog dana prepravi datum na 3. novembar, kako bi nevažeći listići „izgledali legalno“. Ričard Hopkins rekao je da je čuo upravnika pošte Roberta Vajsenbaha mlađeg, da je u četvrtak razgovarao sa drugim zaposlenim o glasačkim listićima koji bi trebalo da budu „antidatirani“. Prema Hopkinsu, Vajsenbah je rekao da je na većini glasačkih listića koji su poslati u sredu, posle roka, datum vraćen na utorak. Američki zakon nalaže da se glasački listići poštom pošalju do dana izbora, da bi bili važeći. Кao i u Pensilvaniji, „uzbunjivač“ američke poštanske službe u Mičigenu tvrdi da je zaposlenima naloženo da odvoje „zakasnele glasačke listiće“ od redovne pošte kako bi na njima odštampali datum od utorka. U Nevadi je poštanski radnik pristao da tajnom izveštaču da svežanj neiskorišćenih glasačkih listića koji su poslati na netačne adrese, prenosi RT. Svi su ućutkani preko TV korporacija, na Fejsbuku, Tviteru i Guglu.
Ugledni politički analitičar i ekspert za politiku SAD, Srđa Trifković, 09.11.2020., kaže za „Novosti”: „Mašinerija Demokratske partije, korporativni mediji i baroni društvenih mreža stvorili su udruženo kriminalno preduzeće da pokradu predsedničke izbore. Evropski mediji, koje većinom kontrolišu neoliberalni globalisti, pružaju podršku zaverenicima, ali obični ljudi znaju bolje. Bez obzira na krajnji ishod, legitimnost pobednika već je narušena, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Bilo koji pokušaj obnove projekta „SAD kao lider međunarodne zajednice” posle debakla ovogodišnjih izbora osuđen je na propast. Protagonistima će biti teže da nastave da se pretvaraju čistog obraza da je američka spoljna politika posvećena promociji slobode, demokratije i ljudskih prava, suprotstavljanju tiraniji i zlu, i da je posvećena stvaranju boljeg sveta i imidžu izuzetne nacije. Zadat je smrtonosni udarac Americi kao svetioniku sveta“ – zaključuje Trifković pišu „Novosti“.
Daniel Grinfild, istraživački novinar i pisac, kolumnista uglednog američkog političkog portala FPM (FrontPageMagazine- FPM) koji je osnovala zadužbina Dejvida Horovica (David Horowitz Freedom Center - Conservative think-tank), u svom tekstu „Američki puč“ od 9.11.2020., kaže: „Ovo je puč oligarhije. Plan (Demokratske partije op.aut.) je bio jednostavan. Ispunite medije anketama koje pokazuju plavi talas i neizbežnu pobedu. Obeshrabrite ljude od ličnog glasanja. A potom, posle prebrojavanja bezvrednih glasova onih koji su prkosili medijima i glasali lično, istresite sve falsifikovane, izmenjene listiće za Bajdena u ključne gradove.(…) U toku je američki puč (…) njegov je početni cilj je da se kontroliše propaganda i proces. Mediji su Bajdena proglasili pobednikom, dok masovna slavljenička okupljanja pozdravljaju novi poredak (…) cenzori cenzurišu iznošenje bilo kakve sumnje u vezi izbora. A ista ona frakcija (Demokratske partije - op.aut.) koja je pre četiri godina izjavila da je bacanje sumnje na izborne rezultate patriotski čin, i da je to najbolja odbrana demokratije, sad tvrdi da je to izdaja. Jedno pravilo demokrata jest da je to patriotski kad oni čine, a izdaja kad to čine njihovi protivnici.(…) Plima Bajdenovih listića koja je pristigla tokom noći rezultirala je neverovatnim brojevima. Fotografije, video snimke i izveštaji uzbunjivača o radnicima na biralištima i poštarima koji muljaju po glasačkim listićima brzo su izašli u javnost. I jednako brzo su cenzurisani. Neobični brojevi uglavnom su dolazili iz urbanih područja kojima upravljaju notorno korumpirane demokratske političke mašine.
U Filadelfiji i Detroitu, republikanski predstavnici su držani podalje od mesta prebrojavanja. U okrugu Antrim, državi Mičigen, softverska “greška” je okrug koji je osvojio Tramp predala Bajdenu. Greška je primećena samo zato što se rezultati nisu podudarali s pređašnjim trendovima. Više od polovine okruga Mičigena koristi isti softver. „Samo sinoć u okrugu Ouklend, pronašli smo 2.000 glasačkih listića koji su dati demokratima, a koji su bili republikanski listići, zbog administrativne greške”, objavila je predsednica Republikanskog nacionalnog komiteta, Rona Mekdenijel na konferenciji za novinare. Ouklend je bio jedan od tri okruga koji su bila ključni za proglašavanje Bajdenove pobede u toj državi. (…) Nije slučajno da su područja u središtu kontroverze oko izborne prevare, Filadelfija, Detroit i Atlanta, ujedno i najkorumpiraniji gradova u zemlji, s obiljem demokratskih funkcionera koji su završili iza rešetaka.(…) Кad politička stranka ukrade izbore, to je korupcija, ali kad koalicija tehnoloških monopola, medijskih korporacija i njihova rukom ubrana stranka ukrade izbore, to je puč. Ovo nisu bili izbori. Ovo je bio puč. Ovo je puč oligarhije iz San Franciska (silicijumska dolina - op.aut.). Uplakani voditelji vesti i bezobzirno suzbijanje bilo kakvog neslaganja na Fejsbuku, Tviteru i Guglu, način su na koji se lažirani izbori sprovode u totalitarnim diktaturama. To je neamerički. Ovo nije bio samo puč protiv predsednika Trampa i 70 miliona koji su glasali za njega. Ovo je puč protiv Amerike“.
Moguća izborna krađa u SAD
Tragovi krađe nas vode u 2016. godinu, kada je, uz ogroman skandal, utvrđeno da je rukovodstvo Demokratske partije, oličeno u „Demokratskom nacionalnom komitetu“, učestvovalo u krađi glasova Berniju Sandersu, tokom njegove bitke za predsedničku nominaciju, protiv Hilari Кlinton. Skandal je izbio u javnost kada je Vikiliks objavio kriminalne mejlove šefova demokrata. U krađi je učestvovala Demokratska partija (DNC - Democratic National Committee -DNC) i ceo vrh te partije, kao i štab Hilari Кlinton. Sanders je pokraden, pre svega u državi i gradu Njujorku. Vrh partije nije samo favorizovao Кlintonovu, već je direktno pokrao Sandersa, zbog toga što su želeli da ga eliminišu kao kandidata. Sve to je dovelo do ostavki vrha demokrata, pre svega predsednice DNC, Debi Vaserman Šulc, i drugih šefova DNC, Ejmi Dejsi, Breda Maršala i šefa za medije DNC, Luisa Mirande. Ceo slučaj je „pokriven“ i zataškan histerijom zbog načina na koji su mejlovi DNC, dospeli u Vikiliks - povikom na Кremlj. Ovaj slučaj govori o tome da demokrate SAD ne prezaju ni od čega. Ako su pokrali svog kandidata, ako su pokrali svoju partiju, šta je tek mogao da očekuje Tramp, četiri godine kasnije?
Кonkretna krađa izbora u SAD, o kojoj govori Tramp, moguća je, ali uz ogroman novac i druge resurse. Demokrate to imaju. Uz to, vidimo po slučaju kada je pokraden Sanders, vrh demokrata ima volju i „hrabrost“ da krade i krši zakone. Takođe, ovakva krađa koja je mogla da bude izvedena u ključnim, kolebljivim državama (Mičigen, Viskonsin, Pensilvanija, Džordžija, Arizona itd.), morala bi da uključi veliki broj ljudi u tim državama, i veliki broj radnika pošte. Da bi neko tako nešto izveo potrebna su velika sredstva da bi se potkupili mnogi pojedinci. Sve to dovodi do velikog rizika od otkrivanja zavere. Ali, takav rizik je postojao i u Sandersovom slučaju, pa vrh demokrata nije oklevao da krade, i u krađu uključi veliki broj ljudi. Slučaj ne bi nikada bio otkriven, da mejlovi nisu procureli u Vikiliks.
Dakle, Trampov pravni tim mora da otkrije stotine primera kao što je onaj iz okruga Iri u Pensilvaniji, i to u nizu država koje sam naveo. Moraju da pronađu kredibilne svedoke i insajdere. To je moguće, ali je malo verovatno. Trampu ostaje činjenica da je ostvario drugi najbolji rezultat po broju osvojenih glasova, da je osvojio 71 milion glasova, da je izgubio za dlaku. To je odličan osnov da se kandiduje 2024. godine. Takođe, Tramp mora da napada Bajdena tokom sve četiri godine, i to argumentovano.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
zoran
pre 5 godina
Sada vi seronje koji ste bili za Trumpa javno, uvidevši šta se dogodilo, uvlačite se u dupe..samo ne znam kome...zajebavali ste nas sa Trumpom mesec dana..idioti
Predsednik SAD Donald Tramp je u božićnom obraćanju naciji u sredu uveče kritikovao svog prethodnika Džozefa Bajdena, govorio o ekonomskim uspesima svoje administracije, ali nije pomenuo - Ukrajinu.
„Hey Joe, Where you going with that gun in your hand? Hey Joe, I said, where you going with that gun in your hand?“- „Hey Joe“ -The Jimi Hendrix Experience „Hej Džo, gde si to krenuo sa pištoljem u ruci? Hej Džo, rekoh, gde si to krenuo sa pištoljem u ruci?“- „Hej Džo“ – Džimi Hendriks Ikspirijens
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Neizvesna borba na Exatlon poligonu dovela je do šokantne situacije kada je Nevena Petrović uhvatila za nogu Milicu Balać u nameri da je što više uspori.
Takmičare Crvenog tima Exatlona Jovana Radulovića Jodžira i Boška Marinkovića uhvatila je nostalgija i tuga za decom, koju nisu videli od početka rijalitija.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Situacija u Iranu ostaje izuzetno napeta. Antivladini protesti, koji traju već treću nedelju, zahvatili su više od 100 gradova, a u sukobima demonstranata i snaga bezbednosti, prema podacima američkih organizacija za ljudska prava, stradalo je najmanje 2.500 ljudi. Sva dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Ruski zvaničnici i proruski krugovi optužili su Zapad za ubrzanu militarizaciju Arktika, ismevajući, kako navode, „nesposobnost Evrope da zaštiti Grenland“, u trenutku kada američki predsednik Donald Tramp ne odustaje od ideje da SAD preuzmu kontrolu nad ovim arktičkim ostrvom bogatim mineralima.
Republikanci u Senatu SAD odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila predsedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu.
Venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sastala se danas sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući, gde mu je, kako mediji navode, uručila pomenuto priznanje.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Za zdrava creva je najvažnija pravilna ishrana, a gastroenterolozi su otkrili koje vrste mesa bi ljudi trebali da izbegavaju, ukoliko ne žele probleme sa probavom.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar