Akademik Svetislav Božić nalazi se u Inicijativnom odboru za osnivanje Pokreta koji je najavio predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Svetislav Božić (22.05.1954. kompozitor, muzički teoretičar i pedagog) je redovni profesor (u penziji) Fakulteta muzičke umetnosti, Univerziteta u Beogradu i akademik (redovni član SANU).
U opusu Svetislava Božić je oko 300 kompozicija različitih žanrova od solističkih, kamernih, horskih, orkestarskih do vokalno-instrumentalnih.
Autor je 14 knjiga iz oblasti muzičke teorije.
Pored pedagoške delatnosti na matičnom Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, Svetislav Božić je držao predavanja i u inostranstvu:
* Master klas na Državnom konzervatorijumu Čajkovski u Moskvi ( Rusija) za studente kompozicije u prostoru Rahmanjinovskog korpusa,
* Master klas za studente umetnosti Instituta za Umetnost Državnog konzervatorijuma u Vladimiru (Rusija),
* Predavanje na Banjalučkom bijenalu – na međunarodnom takmičenju pijanista 2014.
sa audio-vizuelnom prezentacijom muzike za klavir koja je izvedena u Francuskoj, Švajcarskoj, Rusiji i Srbiji,
Božić je nesumnjivo jedan od najznačajnijih kompozitora savremene srpske umetničke muzike. Njegov tonski arhipelag uvažava tradiciju, ali je u mnogo čemu nadilazi. Pomera polja konsonantnog i konvencionalnog tretmana horizontale i nužno vertikale, podrazumevajući svu kreativnu relativnost pojmova konsonantno i disonantno. Taj princip blagog pomeranja gravitacije od konsonantnog ka kontrolisano disonantnom polju zvučanja, naročito je uočljiv u njegovoj duhovnoj horskoj muzici.
U tom smislu treba ukazati na 10 horskih dela izvedenih na Letnjoj duhovnoj akademiji u manastiru Studenici od 1992. do 2005: Liturgija Sv Jovana Zlatoustog (prva), Opelo, Svenoćno bdenije, Serbia (stihovi M. Crnjanski), Plava grobnica (stihovi M. Bojić), Vrata spasa (stihovi R. P. Nogo), Svetosimeonovska duhovna pletenica (stihovi Đ. Nikolić) sa horom Abrašević i dirigentom M. Pančićem, zatim još jedna Liturgija Sv. Jovana Zlatoustog (druga), Praznično večernje, koje je izveo Srpski kamerni hor i dirigent Đ.Pavlović i Duhovna lira za muški hor (stihovi Vladika Nikolaj Velimirović) koju je izveo Srpski muški hor.
Takođe treba napomenuti da ovom Studeničkom komonveltu pripadaju i sledeća horska dela: Hilandarski palimpsest (R. P. Nogo) kojim je obeležena šezdesetogodišnjica Hora RTB-a i osam vekova manastira Hilandara sa dirigentom Mladenom Jaguštom, kao i niz kompozicija u ciklusu Jutrenja iz Hercegovačke Gračanice na stihove naših znamenitih pesnika dobitnika nagrade Jovan Dučić: Milosava Tešića, Miodraga Pavlovića, Ljubomira Simovića, Stevana Raičkovića, Matije Bećkovića, Slobodana Rakitića, Miroslava Maksimovića, R. P. Noga. U opusu S. Božića su kompozicije na stihove Gavrila Stefanovića Venclovića, Milorada Pavića, Momčila Nastasijevića, Jovana Dučića, Vaska Pope, Dejana Medakovića i drugih.
Svetislav Božić imao je 13 autorskih koncerata u Beogradu i preko 20 po Srbiji. U inostranstvu 7 autorskih koncerata pretežno instrumentalne, simfonijske i vokalno-instrumentalne muzike.
U opusu kompozitora Svetislava Božića, posebno mesto pripada njegovoj operi Melanholični snovi grofa Save Vladislavića koja je premijerno izvedena 28.02. 2015. godine u Narodnom pozorištu u Beogradu, pod dirigentskom palicom Đ. Pavlovića i režiji A. Nikolića, uz učešće kompletnog ansambla Opere i baleta Narodnog pozorišta (solista, mešovitog hora, baleta, simfonijskog orkestra). Božić je sačinio i libreto za ovo delo, odabravši sakralne i svetovno-umetničke tekstove, koji su najkreativnije proiznosili njegovu stvaralačku putanju i nameru (Sv. Jovana Zlatoustog, J. Dučića, M. Nastasijevića, M. Crnjanskog, D. Medakovića).
Nadahnuto su plasirani slojevi arhaičnog i nagoveštajno-novog, spretno balansirani u rasponu između sveže konsonance i artikulisane disonance, kako na planu harmonskih sredstava, tako i melodike, orkestracije, rasporeda i plasmana energetskih valera, relevantnih za linearni, ali i vertikalni luk ovako pozicioniranog muzičko-scenskog dela. Ovako složenim delom Božić još jednom pokazuje da nije previše opterećen ni starim ni novim, već pre svega balansom onih stanja koja smisleno osluškuju celinu doživljaja koji je predmet omuzikovljenja.
Muziku S. Božića izvodili su i izvode brojni vrhunski domaći i inostrani orkestri, horovi i solisti: Simfonijski orkestar Kapelle Sankt Peterburga, dirigent Vladislav Aleksandrovič Černušenko, Oksfordska Filomuzika, londonski dirigent Marios Papadopulos (patron Vladimir Aškenazi), Veliki simfonijski orkestar Čajkovski, Moskva, dirigent Vladimir Fedosejev, Državna filharmonija Zaporožja, Ukrajina dirigent Vječeslav Vasiljevič Ređa. Takođe poznati horovi: Državna akademska Kapella – Glinka, Sankt Peterburg, Muški hor iz Sankt Peterburga, Moskovski kamerni hor, Rusija, Madrigal iz Rumunije, kao i sa prostora bivše Jugoslavije: Srbadija iz Bjeljine, Jedinstvo iz Banja luke, Republika Srpska, Stanko Dragojević, Podgorica, Crna Gora i drugi.
Domaći ansambli (horovi i orkestri): Beogradska filharmonija, Simfonijski orkestar RTB-a, Orkestar vojske Srbije, Filharmonija mladih Borislav Pašćan, Srpski kamerni orkestar, BGO Dušan Skovran, Gudači Sv. Đorđa i Kraljevski gudači Sv. Đorđa, gudački orkestar za muzičke talente iz Ćuprije, gudački orkestar muzičke škole Manojlović, Beograd, Niški simfonijski orkestar, gudački kvartet Mokranjac, hor i orkestar muzičke škole Mokranjac, nekoliki kamerni ansambli sastavljeni od univerzitetskih profesora umetničkih akademija iz Srbije.
Horovi: Abrašević i Lola (dirigent Milovan Pančić), RTS (dirigent Bojan Suđić), Obilić, Kolegijum muzikum (dirigent Darinka Matić-Marović), Liceum, Barili, 66 devojaka i drugi.
Muzika Svetislava Božića izvođena je u 17 zemalja: Japanu, Engleskoj, Ukrajini, Slovačkoj, na Kipru, u Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Italiji, Švajcarskoj, Francuskoj, Španiji, Belgiji, Nemačkoj, Portugaliji, SAD, Rusiji, u prestižnim koncertnim dvoranama: Koncertna dvorana Čajkovski u Moskvi, Koncertna dvorana KAPELLA, Sankt Peterburg, Rusija, Regent Hall, London, Velika dvorana Nacionalne muzičke akademije Čajkovski, Kijev, Koncertna dvorana GLINKA, Zaporožje, Ukrajina, Koncertna dvorana ”L Heure Bleue“, Švajcarska, sala Cortot u Parizu.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, između ostalih Nagrade Vukove Zadužbine, Oktobarske nagrade grada Beograda, Povelje Stefan Prvovenčani, Račanske povelje, Vukove nagrade, Zlatnog Beočuga, Belovodske rozete,..... Takođe i nagrada Udruženja kompozitora Srbije - UKS (2 nagrade), Jugoslovenskih horskih svečanosti - JHS (5 nagrada), Nagrade Mokranjčevih dana u Negotinu, Festivala duhovne muzike „Horovi među freskama“ u Beogradu, kao i priznanja, zahvalnica i spomenica horova sa kojima je sarađivao, koji su izvodili Božićevu muziku i kojima je pomagao u njihovom kulturnom i duhovnom razvoju: Prvog Beogradskog pevačkog društva, Pevačke družine „Branko“, Niš, hora „Jedinstvo“, Banja Luka, „Srpskog pjevačkog društva Trebinje“...
Brojna su izdanja njegovih kompozicija na diskovima, (do sada 14 autorskih CD-a, 10-tak sa više autora i DVD izdanja autorskih koncerata u zemlji i inostranstvu). Najnovije izdanje njegove muzike za klavir objavljeno je u čuvenoj pariskoj izdavačkoj kući NAKSOS (NAXOS), izašlo iz štampe 2012. godine (muzika inspirisana našim manastirima Kalenić, Gračanica, Bogorodica Ljeviška, Sopoćani, Hilandar, Žiča, Studenica, Gornjak......).
Muzika Svetislava Božića je korišćena i kao :
* Muzika za igrano-dokumentarni film „Put ružama posut“, reditelja Marka Novaković. (premijeja 2013 u Velikoj sali Sava centra)
* muzika za monodramu „Nadežda Petrović“, reditelja Slobodana Đurović
* Muzika za igrano-dokumentarni film „Ratne crtice“ , reditelja Zorana Grujić
* Muzika za izložbu Legata Miloša Crnjanskog Narodne biblioteke Srbije „Lutam, još, vitak, sa srebrnim lukom..“u Kulturnom centru Srbije u Parizu,(.2014).
U protekle tri decenije ostavio je zapažen trag kao:
* selektor Međunarodnog festivala horova u Novom Sadu, Mokranjčevih dana u Negotinu,
* Umetnički direktor BEMUS-a,
* Predsednik žirija: Vukove nagrade, Račanske povelje, Međunarodnog festivala horova u Bijeljini i Međunarodnog festivala horova u Prijedoru - Republika Srpska,
* Član žirija: Aprilske nagrade grada Beograda, Međunarodnog festivala mladih talenata, pijanista i gudača u Zaporožju – Ukrajina, Nagrade Vukove zadužbine, Oktobarske nagrade grada Beograda, Međunarodnih horskih svečanosti u Nišu
* Član umetničkog odbora Dana srpskog duhovnog preobraženja u Despotovcu, Vukovog sabora i drugih.
O Svetislavu Božiću u enciklopedijama, leksikonima, udžbenicima:
* Srpska enciklopedija ( tom I, knj. 2), Matica srpska, Srpska akademija nauka i umetnosti, Zavod za udžbenike: Novi Sad – Beograd, 2011, 299─300.
* Enciklopedija srpskog naroda, Beograd: Zavod za udžbenike, 2008, 115.
* Školsko sveznanje, Beograd: Zavod za udžbenike, 2007, 115.
* Srpska porodična enciklopedija (knj. 4), Narodna knjiga, Politika NM: Beograd, 2006, 79─80.
* Vodič kroz istoriju muzike, Olivera Đurić, Vojna štamparija: Beograd, 2005, 166─168.
* Ko je ko u Srbiji`95, biografski leksikon: intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije, „ Bibliofon“: Beograd, 1995, 64.
„Svetislav Božić je vrstan sociokulturni analitičar i nacionalni mislilac, nadahnut i precizan istovremeno... Božićeva okrenutost prema Vizantiji je prirodno stanje čoveka prema svome okruženju ─ ljudima, prirodi, događajima. Kao stanje duha, uslovljeno nasleđem i tlom“.
Za člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 5.novembra 2015.godine.
Podsetimo, Podsetimo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao je danas inicijativni sastanak za Pokret na kom je prisustvovalo dvanaestoro ljudi, koji će zajedno sa predsdnikom Vučićem započeti sve radnje u vezi formiranja Pokreta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao je danas inicijativni sastanak za Pokret na kom je prisustvovalo dvanaestoro ljudi, koji će zajedno sa predsdnikom Vučićem započeti sve radnje u vezi formiranja Pokreta.
Funkcioner Pokreta slobodnih građana Mateja Nikolić koji je nedavno napao gradonačelnika Niša Dragoslava Pavlovića svojevremeno se hvalio svojim vezama u Evropskom parlamentu i izražavao želju da upadne u Predsedništvo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Jemenski pokret Huti započeo je mobilizaciju velikih razmera kako bi se suprotstavio bilo kakvom kretanju vojnih snaga koje podržava Saudijska Arabija.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Pevač Boban Zdravković napravio je pometnju tokom jednog nastupa, a snimak koji kruži internetom pokazuje scenu kakva se retko viđa - publika ga je bukvalno opkolila, pa je u jednom trenutku jedva uspevao da se probije kroz masu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.