Ni za žrtve, ni za pravdu, niti za institucije više niko ne mari unutar onoga što se mesecima predstavljalo kao pobunjeni studentski pokret. Sve je izbledelo onog trenutka kad su studentski plenumi razotkriveni i kad je postalo nemoguće i dalje ih “prodavati” kao nedodirljivu i neprikosnovenu alatku demokratije. I onda se prelazi na radikalizaciju koja plenume pretvara u prostor za potencijalna i stvarna krivična dela uperena protiv ljudi, imovine i države.
Na videlo je isplivala prava slika ove izmišljene demokratije - poluprazni amfiteatri u kojima šačica blokadera kuka nad sopstvenom sudbinom, priznaje nemoć da okupi dovoljno ljudi da blokira jednu ulicu i u paničnom strahu od samoukidanja blokada smišlja nove modele izazivanja tenzija i pravljenja sve većeg haosa.
Politička armija
Nema više nikakve tajne da su buntovni studenti postali politička armija u službi određenih interesnih grupa. Prelazna vlada, kao smišljeno ubačeni element, napravila je razdor među blokaderima, ali i jasno pokazala da tragovi vode ka opozicionim partijama. Otimanje vlasti bez izbora odavno je vrhovni politički cilj opozicionih stranaka, ali sada je procenjeno da je sazrelo dovoljno da se na studentskim leđima izgura Đilasova vlada. Slika je svakako mnogo šira i posle svega što je viđeno postaje mnogo jasnije zašto su mnogi upozoravali da svedočimo pokušaju obojene revolucije.
Nažalost ili na sreću, sve je postalo predvidivo. Antivladini protesti i blokade živi su samo u uslovima velikih tenzija u društvu. Jedino pogonsko gorivo im je nasilje, jer su svesni svoje nemoći u ambijentu u kojem fukcionišu redovne demokratske procedure. I to je ono čemu trenutno svedočimo. Nezaustavljivo opadanje i energije i ljudstva pokušava se zaustaviti pravljenjem novog haosa i produbljivanjem krize. Zahteve više niko ne pominje, jer se pokazalo da su i oni imali jednokratnu ulogu - da ispune formu ulaska u blokade i da u ovoj trci odigraju ulogu svojevrsnog električnog zeca.
Foto: Informer
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prilično je bio samouveren svaki put kad je govorio o potezima blokadera, njihovim namerama, sledećim koracima i krajnjem cilju. Njegov foto-robot obojene revolucije ispostavio se tačnim.Sada i šira javnost može da sagleda elemente na koje je Vučić upozoravao i svaki put bio pet koraka ispred blokadera. I pre nekoliko dana ponovio je da je suštinski zahtev blokadera promena vlasti i obojena revolucija u skladu sa stranim nalozima, što će i javnosti, kako je rekao, biti potpuno jasno u narednim danima.
''Sve ono što sam govorio, govorio sam istinu ljudima u poslednja četiri meseca. Nijedno slovo nisam izmislio, ništa nisam slagao. To će biti njihov zahtev i da ponovim još jednom, kao što sam 14. marta jasno saopštio, do čega neće doći - neće biti nikakve prelazne vlade'', izjavio je tada Vučić novinarima u Sofiji.
Foto: Tanjug
Protest u Beogradu 15. marta zaista je tačka je u kojoj su za opoziciju i blokadere kola krenula nizbrdo, a uvid u funkcionisanje plenuma, preko snimaka sa sastanaka koji su procurili u medije, pružio je pravu sliku o karakteru blokada i spremnosti blokadera na ekstremne mere.
Uloga univerziteta je ključna. Blokade i svi planovi koji treba da se iz njih izvedu ne bi bili mogući bez podrške određenih profesora i naravno rektora Vladana Đokića. Njegovo ćutanje na opštu krizu i blokiranu nastavu, ali i uporno odbijanje dijaloga sa državom najubedljivije govori o njegovoj agendi i političkom faktoru koji stoji iza svega.
Ozbiljna opasnost
Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Vladan Petrov kaže za Kurir da je konačno razotkriveno šta su plenumi i kako funkcionišu, te da to za širu javnost predstavlja i važno otrežnjenje i upozorenje.
- Mesecima unazad upozoravam da su plenumi neustavni i nezakoniti. Kada je nešto protipravno, onda to na odgovarajući način treba sankcionisati. Suviše dugo smo se bavili analizom plenuma, nekim njihovim oblicima, ovlaštenjima koja ne postoje, ali i ukazali na potencijalne, a i stvarne opasnosti takvog okupljanja studenata u zgradama fakulteta. Konačno su počeli da izbijaju na svetlost dana ovi snimci koji svakako za širu javnost predstavljaju važno otrežnjenje i upozorenje. A naravno mogu biti relevantni i za nadležne organe, pre svega za tužilaštvo - objašnjava on.
Foto: Aleksandar Jovanović Cile
Petrov ocenjuje da smo tek sad postali svesni koliko plenumi mogu da dovedu do nekih negativnih posledica koje se teško mogu kontrolisati. Kako upozorava, plenumi su sada prostori i oblici potencijalnog i stvarnog kriminalnog delovanja.
- To znači da je i poslednji trenutak za uprave fakulteta da razmisle o tome da se vrate pre svega svojim zakonskim ovlašćenjima i da u zavisnosti od okolnosti konkretnog slučaja pozovu i nadležne organe reda kako bi im pomogli da ovu situaciju reše. Uostalom i poslednjih desetak dana imamo te zahteve za radikalizacijom otpora, kako su oni to definisali. Umesto da smo još u januaru, februaru ušli u proces normalizacije i dijaloga, došli smo do faze u kojoj se studenti u blokadi osipaju i vlada konfuzija među njima, zahtevi se menjaju i proširuju, sve više se govori o ekspertskim i drugim vladama, ali iza te fasade kriju se ozbiljne opasnosti po telesni integritet ljudi, po imovinu čak i većih razmera. Ne samo nešto što može da dovede do negativnih posledica u samim zgradama fakulteta, nego i mnogo šire. Dakle, govori se o pripremanju krivičnih dela koja se odnose na strateške objekte u državi. Vrag je odneo šalu i treba očekivati da će nadležni, možda i pre formiranja nove vlade, preduzeti odgovarajuće konkretnije mere, pre svega utvrđivanje osnova za krivičnu odgovornost onih lica koja su se nalazila na Medicinskom fakultetu, a možda i na nekim drugim fakultetima koji se bave sličnim aktivnostima - zaključuje Petrov za Kurir.
Studenti blokaderi, uz podršku profesora i dekana, punih pet meseci maltretiraju većinsku Srbiju tvrdeći da su plenumi legitimni jer uživaju podršku svih studenata. Rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić više puta je istakao da održavanje nastave na fakultetima nije moguće zbog činjenice da su fakulteti blokirani od strane većine studenata.
Funkcioneri SNS i ministri složni su u tome da se ekstremistima opozicionarima i blokaderima neće svideti odgovor Srbije na njihova nasilja i maltretiranja.
Nakon višemesečnih blokada i onemogućavanja održavanja nastave na Filološkom fakultetu u Beogradu, oglasila se redovna profesorka ruske književnosti i kulture dr Kornelija Ičin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Studenti blokaderi, uz podršku profesora i dekana, punih pet meseci maltretiraju većinsku Srbiju tvrdeći da su plenumi legitimni jer uživaju podršku svih studenata. Rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić više puta je istakao da održavanje nastave na fakultetima nije moguće zbog činjenice da su fakulteti blokirani od strane većine studenata.
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Predsednik Francuske Emanuel Makron demantovao je dramatične navode da je CIA upozorila Pariz na mogući ruski napad dronovima iz civilnih brodova na jug Evrope.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
Borbe za Orehov u Zaporoškoj oblasti ulaze u novu fazu u kojoj ruske jurišne jedinice sve češće ne pokušavaju odmah da prodru do ukrajinskih položaja, već prvo otkrivaju vatrene tačke i utvrđenja, prosleđuju njihove koordinate avijaciji, a tek posle vazdušnog udara kreću napred.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Bivši rijaliti učesnik Dejan Dragojević ponovo je u javnosti govorio o bolnom i teškom periodu kroz koji su njegova izabranica Jovana i on prošli kada je ona u poodmakloj trudnoći izgubila bebu.
Pevačica Zorana Mićanović pojavila se na humanitarnom koncertu kako bi prikupila novac za lečenje koleginice Bilje Vešović koja se bori sa karcinomom sinusa.
Blizak prijatelj Čedomira Jovanovića Aleksandar Kos progovorio je o odnosu sa političarevom bivšom suprugom Jelenom, odgovarajući na pitanja pratilaca na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.