Ni za žrtve, ni za pravdu, niti za institucije više niko ne mari unutar onoga što se mesecima predstavljalo kao pobunjeni studentski pokret. Sve je izbledelo onog trenutka kad su studentski plenumi razotkriveni i kad je postalo nemoguće i dalje ih “prodavati” kao nedodirljivu i neprikosnovenu alatku demokratije. I onda se prelazi na radikalizaciju koja plenume pretvara u prostor za potencijalna i stvarna krivična dela uperena protiv ljudi, imovine i države.
Na videlo je isplivala prava slika ove izmišljene demokratije - poluprazni amfiteatri u kojima šačica blokadera kuka nad sopstvenom sudbinom, priznaje nemoć da okupi dovoljno ljudi da blokira jednu ulicu i u paničnom strahu od samoukidanja blokada smišlja nove modele izazivanja tenzija i pravljenja sve većeg haosa.
Politička armija
Nema više nikakve tajne da su buntovni studenti postali politička armija u službi određenih interesnih grupa. Prelazna vlada, kao smišljeno ubačeni element, napravila je razdor među blokaderima, ali i jasno pokazala da tragovi vode ka opozicionim partijama. Otimanje vlasti bez izbora odavno je vrhovni politički cilj opozicionih stranaka, ali sada je procenjeno da je sazrelo dovoljno da se na studentskim leđima izgura Đilasova vlada. Slika je svakako mnogo šira i posle svega što je viđeno postaje mnogo jasnije zašto su mnogi upozoravali da svedočimo pokušaju obojene revolucije.
Nažalost ili na sreću, sve je postalo predvidivo. Antivladini protesti i blokade živi su samo u uslovima velikih tenzija u društvu. Jedino pogonsko gorivo im je nasilje, jer su svesni svoje nemoći u ambijentu u kojem fukcionišu redovne demokratske procedure. I to je ono čemu trenutno svedočimo. Nezaustavljivo opadanje i energije i ljudstva pokušava se zaustaviti pravljenjem novog haosa i produbljivanjem krize. Zahteve više niko ne pominje, jer se pokazalo da su i oni imali jednokratnu ulogu - da ispune formu ulaska u blokade i da u ovoj trci odigraju ulogu svojevrsnog električnog zeca.
Foto: Informer
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prilično je bio samouveren svaki put kad je govorio o potezima blokadera, njihovim namerama, sledećim koracima i krajnjem cilju. Njegov foto-robot obojene revolucije ispostavio se tačnim.Sada i šira javnost može da sagleda elemente na koje je Vučić upozoravao i svaki put bio pet koraka ispred blokadera. I pre nekoliko dana ponovio je da je suštinski zahtev blokadera promena vlasti i obojena revolucija u skladu sa stranim nalozima, što će i javnosti, kako je rekao, biti potpuno jasno u narednim danima.
''Sve ono što sam govorio, govorio sam istinu ljudima u poslednja četiri meseca. Nijedno slovo nisam izmislio, ništa nisam slagao. To će biti njihov zahtev i da ponovim još jednom, kao što sam 14. marta jasno saopštio, do čega neće doći - neće biti nikakve prelazne vlade'', izjavio je tada Vučić novinarima u Sofiji.
Foto: Tanjug
Protest u Beogradu 15. marta zaista je tačka je u kojoj su za opoziciju i blokadere kola krenula nizbrdo, a uvid u funkcionisanje plenuma, preko snimaka sa sastanaka koji su procurili u medije, pružio je pravu sliku o karakteru blokada i spremnosti blokadera na ekstremne mere.
Uloga univerziteta je ključna. Blokade i svi planovi koji treba da se iz njih izvedu ne bi bili mogući bez podrške određenih profesora i naravno rektora Vladana Đokića. Njegovo ćutanje na opštu krizu i blokiranu nastavu, ali i uporno odbijanje dijaloga sa državom najubedljivije govori o njegovoj agendi i političkom faktoru koji stoji iza svega.
Ozbiljna opasnost
Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Vladan Petrov kaže za Kurir da je konačno razotkriveno šta su plenumi i kako funkcionišu, te da to za širu javnost predstavlja i važno otrežnjenje i upozorenje.
- Mesecima unazad upozoravam da su plenumi neustavni i nezakoniti. Kada je nešto protipravno, onda to na odgovarajući način treba sankcionisati. Suviše dugo smo se bavili analizom plenuma, nekim njihovim oblicima, ovlaštenjima koja ne postoje, ali i ukazali na potencijalne, a i stvarne opasnosti takvog okupljanja studenata u zgradama fakulteta. Konačno su počeli da izbijaju na svetlost dana ovi snimci koji svakako za širu javnost predstavljaju važno otrežnjenje i upozorenje. A naravno mogu biti relevantni i za nadležne organe, pre svega za tužilaštvo - objašnjava on.
Foto: Aleksandar Jovanović Cile
Petrov ocenjuje da smo tek sad postali svesni koliko plenumi mogu da dovedu do nekih negativnih posledica koje se teško mogu kontrolisati. Kako upozorava, plenumi su sada prostori i oblici potencijalnog i stvarnog kriminalnog delovanja.
- To znači da je i poslednji trenutak za uprave fakulteta da razmisle o tome da se vrate pre svega svojim zakonskim ovlašćenjima i da u zavisnosti od okolnosti konkretnog slučaja pozovu i nadležne organe reda kako bi im pomogli da ovu situaciju reše. Uostalom i poslednjih desetak dana imamo te zahteve za radikalizacijom otpora, kako su oni to definisali. Umesto da smo još u januaru, februaru ušli u proces normalizacije i dijaloga, došli smo do faze u kojoj se studenti u blokadi osipaju i vlada konfuzija među njima, zahtevi se menjaju i proširuju, sve više se govori o ekspertskim i drugim vladama, ali iza te fasade kriju se ozbiljne opasnosti po telesni integritet ljudi, po imovinu čak i većih razmera. Ne samo nešto što može da dovede do negativnih posledica u samim zgradama fakulteta, nego i mnogo šire. Dakle, govori se o pripremanju krivičnih dela koja se odnose na strateške objekte u državi. Vrag je odneo šalu i treba očekivati da će nadležni, možda i pre formiranja nove vlade, preduzeti odgovarajuće konkretnije mere, pre svega utvrđivanje osnova za krivičnu odgovornost onih lica koja su se nalazila na Medicinskom fakultetu, a možda i na nekim drugim fakultetima koji se bave sličnim aktivnostima - zaključuje Petrov za Kurir.
Studenti blokaderi, uz podršku profesora i dekana, punih pet meseci maltretiraju većinsku Srbiju tvrdeći da su plenumi legitimni jer uživaju podršku svih studenata. Rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić više puta je istakao da održavanje nastave na fakultetima nije moguće zbog činjenice da su fakulteti blokirani od strane većine studenata.
Funkcioneri SNS i ministri složni su u tome da se ekstremistima opozicionarima i blokaderima neće svideti odgovor Srbije na njihova nasilja i maltretiranja.
Nakon višemesečnih blokada i onemogućavanja održavanja nastave na Filološkom fakultetu u Beogradu, oglasila se redovna profesorka ruske književnosti i kulture dr Kornelija Ičin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Studenti blokaderi, uz podršku profesora i dekana, punih pet meseci maltretiraju većinsku Srbiju tvrdeći da su plenumi legitimni jer uživaju podršku svih studenata. Rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić više puta je istakao da održavanje nastave na fakultetima nije moguće zbog činjenice da su fakulteti blokirani od strane većine studenata.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Ministarstvo odbrane Hrvatske je u poslednjem trenutku otkazala tender za nabavku novih dušeka za hrvatske vojnike samo zato što se proizvode u Srbiji!
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Na društvenim mrežama osvanula je fotografija koja je privukla veliku pažnju korisnika, nakon što su roditelji na svom automobilu zalepili poruku zahvalnosti i zamolili ostale učesnike u saobraćaju za malo više strpljenja.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je da Rusija očekuje dolazak još oko 30.000 vojnika iz Severne Koreje, kao i dodatnih raketnih sistema koje bi Pjongjang mogao da isporuči Moskvi.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.