Specijalna izvestiteljka UN pod sumnjom za pristrasnost prema žrtvama izraelsko-palestinskog sukoba
Podeli vest
Kada institucija kao što su Ujedinjene nacije izgubi poverenje u sopstvenu nepristrasnost, posledice prevazilaze jedan sukob ili jedan izveštaj, pišu mediji.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je danas da je ono što se dešava u Gazi užasno i da se rat na palestinskoj teritoriji ne može tolerisati ni moralno, ni politički, ni pravno.
Nezavisna istražna komisija Ujedinjenih nacija po prvi put je zaključila da Izrael sprovodi genocid nad u Pojasu Gaze i da su najviši državni zvaničnici direktno podsticali takve postupke.
16.09.2025
10:00
Upravo to se sada dešava, tvrde brojni analitičari i organizacije za ljudska prava, ukazujući na rad specijalne izvestiteljke UN za pitanja torture, dr Alis Džil Edvards, čije se odluke i izjave sve češće dovode u pitanje.
Od 7. oktobra prošle godine, Edvards je više puta javno osuđivala napade palestinskih frakcija na Izrael, upotrebljavajući oštru terminologiju i pozivajući na odgovornost. Međutim, kako ukazuje Euro-Med Human Rights Monitor, ista odlučnost izostala je kada je reč o izraelskim vojnim operacijama u Pojasu Gaze, koje su prema brojnim nezavisnim izveštajima rezultirale desetinama hiljada civilnih žrtava, uključujući žene i decu.
Gazu čeka još "pakleniji scenario" ako ne bude dozvoljeno da više pomoći uđe u enklavu, saopštila je humanitarni koordinator UN za palestinsku teritoriju Lin Hejstings.
Izrael, kao okupatorska država, nema pravo na samoodbranu u sukobu u Gazi, što potvrđuju zaključci Međunarodnog suda pravde iz 2004. godine, izjavio je stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja na vanrednoj sednici Generalne skupštine o Palestini.
02.11.2023
09:20
Foto: Reuters
Razorena Gaza
U izveštajima koje je slala izraelskim vlastima, retko se pominju pojmovi poput "ratni zločin", "silovanje" ili "mučenje", dok se u pismima upućenim Palestini isti termini pojavljuju na desetine puta. Kritičari tvrde da takva disproporcija nije slučajna - već da pokazuje duboko ukorenjen problem unutar UN sistema, gde politički pritisci i diplomatska ravnoteža često prete da potisnu osnovni mandat: zaštitu ljudskih prava bez izuzetka.
Kriza poverenja u međunarodne mehanizme
Foto: Društvene mreže
Razorena Gaza
Urušavanje kredibiliteta UN-a u ovakvim situacijama nije nova pojava. I ranije su se specijalni izvestioci suočavali sa optužbama za selektivnost - u zavisnosti od političkog konteksta i pritisaka velikih sila. Međutim, trenutni sukob u Gazi razotkrio je tu slabost u najdrastičnijem obliku: kada patnja civila postane selektivno vidljiva, i kada se empatija meri prema geografiji, religiji ili političkom interesu.
Za organizacije poput Euro-Med Human Rights Monitor, ovakav pristup ne samo da delegitimiše pojedince poput dr Edvards, već podriva i samu ideju međunarodne pravde. Ako UN ne može dosledno da nazove mučenje mučenjem, a ubijanje civila ratnim zločinom - bez obzira na to ko ga čini - onda se, kako upozoravaju pravnici, otvara opasan prostor u kojem se odgovornost gubi, a stradanja normalizuju.
Diplomatska tišina i politički balans
Analitičari smatraju da je uzdržanost UN-a delom posledica političkog kalkulisanja - želje da se ne naruše odnosi sa državama koje imaju moć da blokiraju rezolucije u Savetu bezbednosti. Međutim, to objašnjenje ne oslobađa odgovornosti pojedince koji u sistemu UN imaju mandat da govore istinu bez obzira na cenu.
U slučaju dr Edvards, tišina prema izraelskim postupcima i paralelno insistiranje na palestinskoj odgovornosti stvorili su percepciju “institucionalnog licemerja” - termin koji se sve češće koristi među organizacijama civilnog društva u arapskom svetu, ali i među zapadnim analitičarima.
Kredibilitet Ujedinjenih nacija nije apstraktna kategorija - on se gradi svakom izjavom, svakim izveštajem i svakom šutnjom. U trenutku kada svet traži jasne moralne orijentire, svaka selektivnost u osudi nasilja postaje poruka sama po sebi.
Ako UN, a posebno njihovi specijalni izvestioci, ne mogu da budu dosledni u zaštiti žrtava, bez obzira na njihovu nacionalnost, onda se opravdano postavlja pitanje: ko će to biti?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Boban.
pre 2 meseca
Samo budale ili duboko neobavešteni ne znaju da su U N američka prija a ostali ikebana-posmatrači.
Ako na svaki zaključak Amerikanci mogu staviti veto, čemu onda i samo postojanje takve farsa institucije???
Nadam se da će BRIKS osnovati nove IN sa oko 7 milijardi normalnih ljudi a da Ameri, Nemci, Izraelci ostanu u ovom sazivu.
Bile bi to prave U N, poštenih naroda, bez preglasavanja i ucena.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je danas da je ono što se dešava u Gazi užasno i da se rat na palestinskoj teritoriji ne može tolerisati ni moralno, ni politički, ni pravno.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih kritičara vlasti i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Čedomir Stojković, na najstrašniji način je napao svoje zgubidane i to zbog verskih obeležja koja nose tokom okupljanja na javnim mestima.
Dok Zapad raspravlja o novim merama protiv Moskve, Kina je pažnju usmerila na potpuno drugi trend: eksplozivan rast vrednosti ruskog zlata, koje je probilo istorijski prag od više od 300 milijardi dolara.
Prema izveštajima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, vreme će danas biti maglovito, uz pojavu niske oblačnosti i sipeće kiše na lokalnom nivou.
Dragan Čavić (58) nestao je 2. decembra u Zemunu, gde je poslednji put viđen u Prvomajskoj ulici. Njegova supruga Suzana navodi da je njegov nestanak praćen neuobičajenim i zabrinjavajućim okolnostima.
Telo S. J. (37) pronađeno je juče ujutru na jednom stovarištu u naselju Kotlujevac u Zaječaru, a kako su na glavi nesrećnog muškarca bile vidljive povrede odmah se posumnjalo da je reč o ubistvu.
Velibor Vučurović (31), kompozitor iz Feketića, ubijen je 2010.godine na ulici u Novom Sadu i do danas nije poznato ko je i zbog čega u njega ispalio smrtonosni hitac.
Lana Bijedić (19) brutalno je ubijena, a njeno telo izvučeno je iz reke Studenčice 6. oktobra 2019. godine. Međutim, prema poslednjim poznatim informacijama iz istrage, ubica tinejdžerke još uvek nije uhapšen.
Krađa ruske imovine bila bi objava sukoba između EU i Rusije, izjavio je mađarski premijer tokom mitinga u Mohaču, a video snimak njegovog govora objavio je na društvenoj mreži Iks portparol vlade Zoltan Kovač.
Iako je publika pamti po duhovitim i toplim ulogama, glumica Ružica Sokić je ceo život nosila teška sećanja na rat, siromaštvo, strah i bolest, o čemu je retko govorila.
Otac pevačice Selene Kintanilje umro je u 86. godini. Čovek koji je sahranio ćerke i tri decenije nosio teret jednog od najpotresnijih ubistava u muzičkoj istoriji.
Glumica Nikolina Friganović kaže da su njeni roditelji bili mladi tokom ratova devedesetih i pogroma Srba iz Hrvatske za vreme ustaške akcije "Oluja" i da je u svoj lik Nade u "Tvrđavi" utkala mnogo ličnih emocija i sećanja na taj nemili period.
Glumac Ivan Bosiljčić kaže da je 1997. godine umalo mogao da pogine u saobraćajnoj nesreći kada je mini-bus u kojem se vozio skrenuo s puta i zaustavio se na samoj litici.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar