• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

04.10.2025

11:17

Specijalna izvestiteljka UN pod sumnjom za pristrasnost prema žrtvama izraelsko-palestinskog sukoba

Tanjug/AP

Vesti

Specijalna izvestiteljka UN pod sumnjom za pristrasnost prema žrtvama izraelsko-palestinskog sukoba

Podeli vest

Kada institucija kao što su Ujedinjene nacije izgubi poverenje u sopstvenu nepristrasnost, posledice prevazilaze jedan sukob ili jedan izveštaj, pišu mediji.

 

Upravo to se sada dešava, tvrde brojni analitičari i organizacije za ljudska prava, ukazujući na rad specijalne izvestiteljke UN za pitanja torture, dr Alis Džil Edvards, čije se odluke i izjave sve češće dovode u pitanje.

Od 7. oktobra prošle godine, Edvards je više puta javno osuđivala napade palestinskih frakcija na Izrael, upotrebljavajući oštru terminologiju i pozivajući na odgovornost. Međutim, kako ukazuje Euro-Med Human Rights Monitor, ista odlučnost izostala je kada je reč o izraelskim vojnim operacijama u Pojasu Gaze, koje su prema brojnim nezavisnim izveštajima rezultirale desetinama hiljada civilnih žrtava, uključujući žene i decu.

Foto: Reuters

Razorena Gaza

U izveštajima koje je slala izraelskim vlastima, retko se pominju pojmovi poput "ratni zločin", "silovanje" ili "mučenje", dok se u pismima upućenim Palestini isti termini pojavljuju na desetine puta. Kritičari tvrde da takva disproporcija nije slučajna - već da pokazuje duboko ukorenjen problem unutar UN sistema, gde politički pritisci i diplomatska ravnoteža često prete da potisnu osnovni mandat: zaštitu ljudskih prava bez izuzetka.

Kriza poverenja u međunarodne mehanizme

 

Foto: Društvene mreže

Razorena Gaza

Urušavanje kredibiliteta UN-a u ovakvim situacijama nije nova pojava. I ranije su se specijalni izvestioci suočavali sa optužbama za selektivnost - u zavisnosti od političkog konteksta i pritisaka velikih sila. Međutim, trenutni sukob u Gazi razotkrio je tu slabost u najdrastičnijem obliku: kada patnja civila postane selektivno vidljiva, i kada se empatija meri prema geografiji, religiji ili političkom interesu.

Za organizacije poput Euro-Med Human Rights Monitor, ovakav pristup ne samo da delegitimiše pojedince poput dr Edvards, već podriva i samu ideju međunarodne pravde. Ako UN ne može dosledno da nazove mučenje mučenjem, a ubijanje civila ratnim zločinom - bez obzira na to ko ga čini - onda se, kako upozoravaju pravnici, otvara opasan prostor u kojem se odgovornost gubi, a stradanja normalizuju.

Diplomatska tišina i politički balans

Analitičari smatraju da je uzdržanost UN-a delom posledica političkog kalkulisanja - želje da se ne naruše odnosi sa državama koje imaju moć da blokiraju rezolucije u Savetu bezbednosti. Međutim, to objašnjenje ne oslobađa odgovornosti pojedince koji u sistemu UN imaju mandat da govore istinu bez obzira na cenu.

U slučaju dr Edvards, tišina prema izraelskim postupcima i paralelno insistiranje na palestinskoj odgovornosti stvorili su percepciju “institucionalnog licemerja” - termin koji se sve češće koristi među organizacijama civilnog društva u arapskom svetu, ali i među zapadnim analitičarima.

Kredibilitet Ujedinjenih nacija nije apstraktna kategorija - on se gradi svakom izjavom, svakim izveštajem i svakom šutnjom. U trenutku kada svet traži jasne moralne orijentire, svaka selektivnost u osudi nasilja postaje poruka sama po sebi.

Ako UN, a posebno njihovi specijalni izvestioci, ne mogu da budu dosledni u zaštiti žrtava, bez obzira na njihovu nacionalnost, onda se opravdano postavlja pitanje: ko će to biti?

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
Boban.

pre 2 meseca

Samo budale ili duboko neobavešteni ne znaju da su U N američka prija a ostali ikebana-posmatrači. Ako na svaki zaključak Amerikanci mogu staviti veto, čemu onda i samo postojanje takve farsa institucije??? Nadam se da će BRIKS osnovati nove IN sa oko 7 milijardi normalnih ljudi a da Ameri, Nemci, Izraelci ostanu u ovom sazivu. Bile bi to prave U N, poštenih naroda, bez preglasavanja i ucena.

sledeća vest

Društvo

JOŠ Društvo VESTI

Hronika

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set