Nacionalni saveti nacionalnih manjina izrazili su danas zabrinutost povodom sve učestalijih javnih nastupa i inicijativa pojedinih nevladinih organizacija i javnih aktera, prvenstveno Nacionalnog konventa EU i Građanske inicijative, koji dovode u pitanje autonomiju i pravo nacionalnih manjina da samostalno odlučuju o pitanjima koja se neposredno tiču njihovog položaja i institucionalnog predstavljanja.
U zajedničkom saopštenju 20 nacionalnih saveta, ističe se da je neprihvatljivo da se u javnom prostoru relativizuje ili osporava jasno izražena volja nacionalnih manjina, naročito u situaciji u kojoj je čak 20 od ukupno 24 nacionalna saveta podržalo iste kandidate za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u okviru zakonitog i transparentnog postupka.
Uprkos tome, navodi se, pojedine organizacije i pojedinci, uključujući i one koji se godinama predstavljaju kao zagovornici ljudskih i manjinskih prava, uporno nastoje da tu većinsku volju preispitaju ili preinače.
"Svojim saopštenjima ucenjuju ne samo legitimno izabrane predstavnike nacionalnih manjina već i poslanike Narodne skupštine, zahtevajući izbor 'legalno utvrđenih kandidata', uprkos tome što je u međuvremenu postalo neosporivo da oni ne izražavaju volju njihovih formalnih predlagača, da su u poziciju kandidata došli upravo zbog pritisaka koji su očigledno legalni samo ukoliko dolaze sa one 'građanske' strane političkog spektra", navodi se u zajedničkom saopštenju.
Istovremeno, podseća se da su nacionalni saveti nacionalnih manjina ustavna i zakonska kategorija i da su upravo oni legitimni predstavnici svojih zajednica, kao što su narodni poslanici legitimni predstavnici građana.
''Svaki pokušaj da se spolja, bez mandata i bez demokratskog legitimiteta, utiče na naše odluke, doživljavamo kao zadiranje u prava nacionalnih manjina i umanjivanje njihove institucionalne autonomije'', piše u saopštenju.
Zbog svega toga je, navodi se, važno da se u javnosti jasno i nedvosmisleno prepozna i uvaži činjenica da je volja nacionalnih manjina izražena kroz njihove izabrane predstavnike i upućujemo apel međunarodnoj zajednici da obrati pažnju na ove i slične flagrantne pokušaje njenog ignorisanja ili zaobilaženja.
"Nacionalni saveti nacionalnih manjina ostaju otvoreni za dijalog i konstruktivnu saradnju sa svim akterima koji iskreno poštuju prava nacionalnih manjina, ali ujedno očekujemo da se odluke nacionalnih saveta tretiraju sa punim uvažavanjem, u skladu sa demokratskim principima i važećim pravnim okvirom Republike Srbije, i da se obustave svi pokušaji ucenjivanja od strane pojedinih članova Saveta REM", navodi se u saopštenju.
Zajedničko pismo potpisali su Nacionalni saveti aškalijske, bugarske, bunjevačke, češke, egipatske, goranske, grčke nacionalne manjine, mađarske, makedonske, nemačke, poljske, romske, rumunske, rusinske, ruske, slovačke, slovenačke, ukrajinske, vlaške nacionalne manjine i Savez jevrejskih opština Srbije.
Članovi Odbora za kulturu i informisanje Skupštine Srbije nastaviće danas raspravu o listi kandidata za izbor člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) iz redova nacionalnih manjina, a na dnevnom redu će biti razmatranje dopune dokumentacije kandidata Sretena Jovanovića.
Četiri izabrana „nezavisna“ kandidata za Savet REM, koji su potpuno zavisni od Dragana Đilasa, su samo dva dana pošto su izabrani za članove Saveta REM (12.11.2025.), po Đilasovom nalogu, podneli ostavke (14.112025.). Iz ovoga jasno vidimo poruku ovih „nezavisnih“ kandidata i samog Đilasa – priznaćemo samo onaj Savet REM u kome imamo većinu.
Novoizabrana članica Saveta REM Dubravka Valić Nedeljković, koja je izabrana na predlog organizacija koje se bave zaštitom dece, istakla je da to što deveti član Saveta REM-a iz redova nacionalnih manjina nije izabran jeste u potpunosti u skladu sa zakonom.
Evropska unija je pozdravila izbor osam novih članova Regulatornog tela za elektronske medije (REM) i pohvalila napore svih aktera koji su učestvovali u procesu, uključujući i organizacije civilnog društva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Članovi Odbora za kulturu i informisanje Skupštine Srbije nastaviće danas raspravu o listi kandidata za izbor člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) iz redova nacionalnih manjina, a na dnevnom redu će biti razmatranje dopune dokumentacije kandidata Sretena Jovanovića.
Diplomatski uspeh i sastanci predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa najvažnijim evropskim liderima u Tivtu bio je povod za najnoviji rat na relaciji blokaderi-opozicija.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Potpredsednica Srpske radikalne stranke Vjerica Radeta gostujući u Info jutru komentarisala je bezbednosnu pretnju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću u Crnog Gori.
Dok su mnogi birali luksuzne automobile i klasične načine dolaska na matursko veče, učenici Tehničke škole u Valjevu, odeljenja 3-2 odlučili su da na proslavu dođu bagerom!
Navodnom pripadniku tzv. "vračarskog klana" i suprugu starlete Tamare Đurić Nikoli Kačareviću ponovo je odobreno puštanje iz pritvora, ali uz pozamašno jemstvo!
U Makarskoj je u utorak došlo do incidenta prilikom policijskog postupanja zbog droge, pri čemu je jedna žena uhapšena, nakon što je pružila otpor i napala policajce.
Viši sud u Beogradu je završio izvođenje dokaza u postupku protiv Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka-ubice koji je 3. maja 2023. godine u OŠ "Vladislav Ribnikar" ubio devetoro svojih vršnjaka i radnika obezbeđenja, a u sredu bi trebalo da počne iznošenje završnih reči pred donošenje druge presude.
Premijer Slovačke Robert Fico upozorio je da bi incidenti poput eksplozije pomorskog drona u crnomorskoj luci Konstanca u Rumuniji mogli da predstavljaju uvod u širu globalnu eskalaciju, uključujući i Treći svetski rat.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je danas da odgovor ruskog predsednika Vladimira Putina na njegovo otvoreno pismo, u kojem je pozvao na održavanje direktnog sastanka, znači da Rusija ponovo bira rat.
Mogući mirovni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana zavisi od toga da li će administracija Donalda Trampa pristati da oslobodi 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine.
Više demonstranata privedeno je danas u Briselu tokom studentskih protesta protiv najavljenih vladinih mera štednje koje bi pogodile obrazovanje na francuskom jeziku.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Tokom letnjih vrućina i kućni ljubimci su izloženi ozbiljnom riziku od pregrevanja, zbog čega je važno prilagoditi njihove aktivnosti i na vreme prepoznati simptome toplotnog udara.
Spor internet, prekidi tokom video-poziva ili sporo učitavanje stranica često se mogu rešiti jednostavnim restartovanjem Wi-Fi rutera, koji može pomoći da mreža ponovo radi stabilno i bez problema.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar