Predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov poručio je da je Sretenjski ustav formalno-pravno živeo je svega nekoliko dana, ali je u duhovnom i identitetskom smislu obezbedio sebi trajanje dok je srpskog naroda i srpske države.
Petrov je istakao da taj ustavotvorni projekat nije mogao da uspe zbog uticaja velikih sila od kojih većina nije imala sopstvene ustave.
- Oni nisu ni razumeli šta znači ustaviti, ograničiti. I naravno taj ustav je kako je jedan veliki ustavni pravnik i predsednik vlade pred Prvi svetski rat Milovan Milovanović rekao bio mrtvorođen. Malo ružan izraz, ali tačan. Zato što je stupio na snagu i važio otprilike nekih 40 dana, čak i manje od 40 dana - rekao je Petrov za Tanjug.
Prema njegovim rečima, može se reći da je vreme u kojem je nastao Sretenjski ustav, 1835. godina, gotovo isto u odnosu na ovo današnje.
- I dalje imamo evropski put. I taj evropski put je i tada postojao za jednu malu državu, tada još nesuverenu, to je tada bila autonomna kneževina u okviru Otomanskog carstva, sa centrom u Kragujevcu. Mi smo i dalje na tom evropskom putu i mi imamo jedno suštinsko protivrečje u našem biću, u našem mentalitetu, u našem političkom i nacionalnom habitusu. Mi jesmo Evropa, ali i nismo - rekao je Petrov.
Petrov je naglasio da je Srbija donela ustav u trenutku kada ga mnoge evropske države nisu imale.
- Možda smo se istrčali. Možda smo se i 2021. godine donekle istrčali sa vrlo avangardnim ustavnim amandmanima, koji su onda usledili operacionalizovani kroz onaj set pravosudnih zakona, a sada smo evo u situaciji da istovremeno, dosta brzo, i ja se slažem bez jedne suštinske rasprave, donesemo set izmena pravosudnih zakona koji su opet pod lupom te Evrope - naveo je Petrov.
Sretenjski i današnji Ustav
Upoređujući Sretenjski ustav sa današnjim Ustavom Srbije, Petrov kaže da dva osnovna principa koja su bila sadržana i u Sretenjskom ustavu, postoje i u Ustavu iz 2006.
- Politički princip, odnosno princip organizacije vlasti, podela vlasti. Koliko je ta podela vlasti dalje razrađena bila tada i koliko je danas, to je drugo pitanje. Ali princip je tu. Drugo, ovo je onaj princip o kojem sam govorio, pre svega zaštite ljudskih prava i sloboda. Naravno, on je danas daleko evoluirao i dobio je karakter jedne sudske i ustavno-sudske zaštite ljudskih prava i sloboda. Ti fundamentalni ustavni principi još uvek su danas prisutni - rekao je Petrov.
Petrov je naglasio da su novi mehanizmi i institucije, poput Ustavnog suda koji tada nije bio ni u nagoveštaju.
- Ta potreba da ustanovljavamo organe koji će služiti istovremeno i državi i građanima kroz koncept jačanja organizacije vlasti s jedne strane i zaštite ljudskih prava i sloboda, on je kontinuiran proces. Ono što kod nas nije kontinuirano i mislim da tu mentalitetski mnogo imamo problem, kulturološki, to je potreba za neprestanim diskontinuitetom, odnosno nestrpljivost. Mi bismo da ustanovimo nešto novo i da odmah vidimo najdublji i najsuštastveniji rezultat toga - naveo je Petrov.
On je poručio da se ne mogu graditi institucije samo kroz norme.
- Morate da gradite i kroz jake ljude koji nose taj identitetski i vizionarski sadržaj - dodao je profesor.
Petrov je najavio da će sutra u Ustavnom sudu u Beogradu imati predstavljanje novih sudija tog suda na svečarskoj sednici, u okviru koje će imati i postavku originalnog teksta Sretenjskog ustava.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar